Veoma složena socio-ekonomska situacija u zemlji, a u značajnom broju slučajeva i izrazito teška, uzima svoj danak i u segmentu braka i razvoda brakova, pokazuju statistički podaci. Uobičajeno, tome se da pridodati i izazov vremena tranzicije kako se to i stručno i popularno tretira i navodi kao značajan faktor u jasnijem razumijevanju prilika u Bosni i Hercegovini.

„Tokom 2022. godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 16.788 brakova, što u odnosu na 2021. godinu pokazuje smanjenje za 2,81%. Tokom 2022. godine razvedeno je 1.999 brakova, što predstavlja smanjenje od 4,95% u odnosu na 2021. godinu“, podaci su Agencije za statistiku BiH objavljeni u martu ove godine. U ranije objavljenoj publikaciji Agencije, u februaru ove godine, “Bosna i Hercegovina u brojevima 2022“ istaknuta je statistika sklopljenih brakova i razvoda u periodu od 2017. do 2022. godine, gdje je broj sklopljenih brakova značajno u padu od 2019. godine, posebno krizne pandemijske 2020. godine, da bi 2021. uslijedio porast. Kada je riječ o razvodima, 2018. godine je premašeno 3.000 razvoda, a potom je uslijedio pad u 2020., da bi 2021. godine, ponovo uslijedio porast.

Advokat Skopljak: Najteži slučajevi su parovi s djecom u prilikama kada ne postoji dogovor između parova,

a oni ne sagledavaju stvari s aspekta najboljeg interesa djeteta i ponašaju se neracionalno

Razlozi za razvod braka

Mustafa Skopljak, advokat s dugogodišnjim iskustvom u zastupanju klijenata u brakorazvodnim parnicama, ističe da su, među najčešćim razlozima za razvod braka nepremostive razlike u pogledima na život i nemogućnost suočavanja partnera s izazovima koji su pred porodicom i samim brakom danas. Potonje se, kako kaže, ogleda u zanemarivanju bračnog partnera i porodice kao primarne ćelije društva.

„Osim toga, postoje i drugi razlozi koji su često zastupljeni, kao sto su preljuba, miješanje trećih osoba u bračne odnose partnera itd.“, dodaje on.

Slučajevi parova s djecom su najteži, kazao nam je. 

„Bez obzira na životnu dob klijenata, najteži slučajevi su parova s djecom u prilikama kada ne postoji dogovor između parova, a oni ne sagledavaju stvari s aspekta najboljeg interesa djeteta i ponašaju se neracionalno. Mislim da su to najzahtjevnije parnice“, istakao je advokat Skopljak.

JU “Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo“ u okviru svoga rada obuhvata i djelatnosti posredovanja među bračnim partnerima.

Na upit o najfrekventnijim razlozima za podnošenje zahtjeva za posredovanje iz Centra su nam kazali da je najčešće riječ o nezrelosti bračnih partnera, nespremnosti na zajednički život, neusklađenost ličnih i zajedničkih potreba, prevelika očekivanja od partnera, nasilje, ovisnosti među kojima su alkohol, narkotici, kocka, društvene mreže, itd., utjecaj okruženja i vremena u kojem živimo i društvene promjene.

„U rijetkim slučajevima se bračni partneri nakon postupka posredovanja izmire i nastave zajednički život. Kada dođe do podnošenja zahtjeva za posredovanje, bračni partneri su već donijeli konačnu odluku da se razvedu, jer su bračni odnosi teško i trajno narušeni. Obično bračni partneri prije pokretanja postupka posredovanja iscrpe sve mogućnosti za poboljšanje odnosa - obraćaju se za pomoć stručnjacima, savjetovalištima i centrima za socijalni rad. Svrha posredovanja je, da bračni partneri, ako već ne mogu očuvati brak, postignu kvalitetan sporazum o sadržajima roditeljskog staranja, u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta”, pojasnili su iz Centra.

Psihoterapeutkinja Zaimović: Supružnici imaju velika očekivanja jedni od drugih, ne iskomuniciraju ih na vrijeme  te nisu svjesni da se taj odnos tokom života mijenja

Psihoterapija kao dio rješenja

Među adresama na koju se bračni partneri s narušenim odnosom obraćaju su i psihoterapeuti. O uzrocima za razvod i psihoterapiji kao načinu rješavanja bračnih problema razgovarali smo s osnivačicom i direktoricom Agencije za savjetovanje Psihotron, geštalt psihoterapeutkinjom mr. Sandrom Zaimović. Agencija je aktivna i kao istoimena domaća online platforma.

„Kada je riječ o razlozima narušenog bračnog odnosa u praksi primjećujemo da je riječ o lošoj komunikaciji. Supružnici imaju velika očekivanja jedni od drugih, ne iskomuniciraju ih na vrijeme te nisu svjesni da se taj odnos tokom života mijenja i da ta ljubav i zaljubljenost nije uvijek ista. To je odnos koji zahtijeva velika ulaganja i održavanje fokusa na izgradnji zajedničke perspektive“, istakla je mr. Zaimović.

Podsjetila je da je naše društvo još uvijek u periodu tranzicije, što doprinosi turbulentnim prilikama u društvu. Također, napominje da nam je društveno-historijski blizak patrijarhalni odnos i danas, a u istom momentu se teži ravnopravnosti spolova, što dovodi do određene zbunjenosti. Tome u prilog navodi primjere iz prakse kada žene govore o iskustvu sa supružnikom koji u njoj vidi roditelja, ne osjeća se sigurno uz njega, žali se da ne preuzima odgovornost, a s druge strane se primijeti da ona želi biti ravnopravna, odnosno od njega želi da on bude tu na drugačiji način.

„U našem društvu dolazi do tog sukobljavanja, jer nismo još uvijek u tom horizontalnom odnosu u braku. Činjenica je da su, ranije, u patrijarhalnom odnosu razvodi braka bili rjeđi, a sada se partneri mnogo lakše odlučuju da izađu iz tog odnosa. Često danas čujemo da bračni partneri nisu vidjeli ljubav i prisnost kod svojih roditelja, bez obzira što su njihovi bračni odnosi dugo vremena opstali, pa se i izrodila i djeca. Možda se sada traga više za ljubavlju, ali samim time dolazi i do toga da partneri lakše izlaze iz odnosa kada prepoznaju da toga nema“, kaže ona.

O važnosti bračnog odnosa naglašava da je riječ o odnosima koji se trebaju razvijati.

„Važno je da partneri budu tu jedni za druge i da prolaze zajedno ta krizna vremena. Čini se da u ovom trenutku nema svjesnosti o tome šta je to bračna zajednica, odnosno da je to vrlo značajan dio društva i naše perspektive kada je riječ o djeci“, kazala nam je mr. Zaimović.

Konkretno, naglašava da terapijske seanse mogu donijeti dobre rezultate, a u posljednje vrijeme bilježe veliki porast svjesnosti o značaju borbe s mentalnim zdravljem, iako im se bračni partneri često javljaju u krajnje kriznim momentima odnosa, kada je odnos teže spašavati.

„Mi u terapiji kao da na jedan novi način učimo partnere da razgovaraju, da prepoznaju potrebe jedno drugog te na taj način se ponovo povežu. Nekada je potrebno veoma malo da im se pomogne, da se njihove duše ponovo susretnu“, kaže ona.

Upoređuje te ističe da za razliku od mnogih zapadnih zemalja bračni parovi u našoj zemlji ne komuniciraju s terapeutima od samog početka odnosa, što bi moglo doprinijeti rastu i razvoju na ličnom i partnerskom nivou. Napominje, ipak, da u našem društvu ima pomaka kada je riječ o razvoju svijesti o psihoterapiji, što je vidljivo posljednju deceniju.

„U ovom trenutku terapeuti su veoma opterećeni terminima. Značajno je to, jer, vjerujem, radom na sebi doprinosimo društvu“, zaključuje mr. Zaimović.

Vrijednosti braka i porodice u interesu su pojedinaca, različitih organizacija, ali i religijskih zajednica. Svi su pozvani da unapređuju instituciju braka. Na tom tragu, proteklih godina je intenziviran rad u kontekstu porodičnih vrijednosti i u okviru Islamske zajednice u BiH. Posebno se to ogleda kroz osnivanje i rad odjela za brak i porodicu pri medžlisima, što je omogućilo realizaciju značajnijih aktivnosti edukacije o značaju i važnosti ulaganja u bračne odnose, očuvanja porodice i razvijanja svijesti o rješavanju bračnih problema u najboljem interesu bračnih drugova, djece, a, svakako, time i društva.