Omladinski centar u Janji renovirali su i opremili Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Janja
Pored Deždid-džamije u Janji nalazi se zgrada u kojoj je nekada bio mekteb. Nakon što su mektebi u Janji ujedinjeni u prostorijama Atik džamije ovaj prostor bio je neiskorišten. S namjerom da se omladini ovoga grada pokloni prostor koji će biti adekvatno mjesto za njihove aktivnosti objekat je renoviran i opremljen. Tim povodom, 12. rebiu-l-evvela, ozvaničen je početak rada Omladinskog centra Medžlisa Islamske zajednice Janja. Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović uputio je mladima čestitke za njihove aktivnosti, a posebno za Omladinski centar koji će od sada biti njihovo mjesto okupljanja i još uspješnijeg djelovanja. Glavni imam Medžlisa IZ-e Janja Omer-ef. Camić ističe kako je rad s mladima važan segment rada ovoga medžlisa. Škola Kur’ana za mlade je jedan od projekata koji veoma uspješno djeluje, a na podučavanju mladih Kur’anu rade muallima Alma Cifrić i Omer-ef. Camić. U Medžlisu Janja veoma uspješno se realizuju programi rada s mladima, ženama, nevladinim organizacijama i socijalni programi, a o čemu brinu koordinatori Mugaja-ef. Cifrić, muallima Azemina Gutić, Omer-ef. Jakubović i Kemal-ef. Gutić. Mujaga-ef. Cifrić, koordinator za rad sa mladima, je istakao da Janja ima veliki potencijal, a mladi koji dolaze na druženja su različitih uzrasta i interesovanja. Zato se rad s mladima na poseban način osmišljava. Mladi u Janji su vrijedni i spremni su da učestvuju u različitim poslovima koji će njima i njihovoj zajednici donijeti dobro. Učestvovali su u opremanju Omladinskog centra, učestvovali su i u poljoprivrednim radovima na zasijanim vakufskim parcelama ovoga medžlisa, organizovali su program povodom Dana državnosti BiH, zajedno su u Bijeljini bodrili nogometnu reprezentaciju BiH – U19 u utakmici protiv Francuske… U ime mladih zahvalila se Vahdina Terzimustafić, kazavši kako mladima mnogo znače zajedniče aktivnosti u Janji, a posebno se raduju svome centru i prostorijama za koje su već osmislili brojne aktivnosti. Ovom prilikom nekoliko savjeta mladima uputio je i kordinator za rad s mladima Muftijstva tuzlanskog hafiz Abdullah Kapo. Omladinski centar u Janji renovirali su i opremili Muftijstvo tuzlansko i Medžlis Islamske zajednice Janja.
Hafiz Muharem-ef. Šeperović je rođen 1987. godine u Banjoj Luci. Završio je Elči Ibrahim-pašinu medresu u Travniku, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. Od 2008. godine je imam, hatib i muallim Ujedinjenih džemata u Medžlisu IZ Kozarac.
Šta znači naziv Ujedinjeni džemati?
Ujedinjeni džemati je naziv koji je možda i jedinstven u Bosni i Hercegovini, a radi se o ujedinjenju tri džemata u jedan. Taj naziv na području Medžlisa Kozarac postoji još od 2008. godine kada sam na službu došao u džemate Kevljani, Hadžići, Srednji Jakupovići. Rijetkost je naći u današnjem vaktu da se ujedine dva džemata, a kamoli tri. Mi smo uz Allahovu pomoć to uspjeli slogom i jedinstvom među džematlijama. Potreba za ujedinjenjem se javila kod džematilija 2007. godine da sebi obezbijede stalnog imama, kako bi mogli sve potrebe vjerskog života u potpunosti izvršavati. Radi se o tri manja povratnička džemata, koji su teritorijalno povezani. Ujedinjeni džemati posjeduju dvije džamije i jedan mekteb, kao i jednog imama koji obavlja sve vjerske poslove. Svaki džemat posjeduje opremljene gasulhane i odvojene mezarluke. Vjerovatno je rijetkost da neko od imama ima trojicu mutevelija i tri džematska odbora, kao što je slučaj kod mene. Bez obzira na složenost, koja nam se čini na prvi pogled, to su, ipak, džemati koji veoma dobro funkcionišu. Neke od specifičnosti naših džemata jesu i to da imam kada uči ezan u mektebu, isti taj ezan u istom momentu se prenosi i čuje na ostale dvije munare dotičnih džamija. Također, u mjesecu ramazanu teravih-namaz obavljamo po deset noći u svakom džematu, a džematlije iz ostala dva džemata dolaze i obavljaju namaze u džamiji koja je po rasporedu. Džamija u Kevljanima je imala i svečano otvorenje, dok slijedeće godine je zakazano otvorenje naše ljepotice s dvije munare u džematu Hadžići. Mekteb u Srednjim Jakupovićima posjeduje i imamski stan na spratu mekteba.
Koliko utječe politička situacija na povratnike?
Svakako da politička situacija u BiH utiče i na vjerski život nas povratnika u manjem entitetu. Postoji diskriminacija u mnogim segmentima, što sam mogao osjetiti i na vlastitom primjeru. No, bez obzira na sve poteškoće, hrabro i bez imalo straha koračamo dalje. U ratu su nam uništili gotovo sve, ali ono što nisu uspjeli jeste naša lijepa kozaračka zemlja, koju nisu mogli ni ubiti ni odnijeti. Ljubomorno čuvamo svoju grudu.
Postoji trend odlaska džematlija u evropske zemlje i kakvo je brojčano stanje u mektebu?
Veoma mali broj ih je otišao i to pojedinci, dok ostali članovi porodice ostaju kod kuće. Smatram da će trend napuštanja svoje domovine prestati i da će ljudi vidjeti da u ostanku na svome topraku možemo živjeti i izgrađivati bolju i svjetliju budućnost. Što se tiče rada u mektebu, mogu kazati da je broj učenika, koji su upisani u mekteb, gotovo isti već deset godina. Imamo gotovo svake godine novorođene djece, što nas svakako ohrabruje da ova mjesta neće se utišati i u zaborav pasti. Moje viđenje džemata za deset godina jeste da će se njegova struktura svakako izmijeniti, a vjerovatno će se broj džematlija smanjiti. To su činjenice na koje vrlo malo možemo uticati, ali, ipak, u nama postoji duh prema našem zavičaju, koji se neće niti smije ugasiti.
Kakva je uloga iseljeništva u izgradnji džemata?
Uloga iseljeništva u našim džematima je doista velika. Mogu slobodno kazati da veliki broj naših povratničkih džemata ne bi mogao u potpunosti funkcionisati bez naših džematlija u dijaspori. Odazivaju se rado na svaku našu akciju i nije im teško plaćati vazifu na dva mjesta: u iseljeništvu i u svom matičnom džematu. Mislim da samo u Kozarcu džematlije ovako cijene i poštuju svog imama. Svakako da smo i mi imami ponosni na njih što ih imamo, hvala Allahu, tako vrijedne i požrtvovane.
Peti će decembar 2017. godine u bosanskoj varošici Bosanki Kobaš i bosanskom gradu na sjevernoj kapiji Bosne Bosanskom Brodu ostati posebno zapamćen. U njima se desilo bratimljenje medžlisa sa Banjalučkog i Tuzlanskog muftijstva. Na inicijativu muftije banjalučkog dr. Osmana ef. Kozlića i tuzlanskog muftije mr. Vahida ef. Fazlovića petog je decembra 2017. godine u Bosanskom Kobašu potpisan sporazum o bratimljenju i saradnji između MIZ Bosanski Kobaš i Brčko i u Bosanskom Brodu između MIZ Bosanski Brod i MIZ Gradačac.
Znaju da nisu sami
U Bosanskom Kobašu, uz muftiju banjalučkog dr. Osmana ef. Kozlića i tuzlanskog muftiju mr. Vahida ef. Fazlovića, ovoj su prigodnoj svečanosti prisustvovali predsjednici i glavni imami dvaju medžlisa sa saradnicima. Tom prilikom kratka obraćanja imali su muftija dr. Osman ef. Kozlić i čelnici medžlisa Bosanski Kobaš i Brčko. Istaknuto je da je bratimljenje ova dva medžlisa historijski događaj za Bošnjake ovog posavskog mjesta. Delegacija MIZ Brčko, koju su predvodili mr. Mustafa ef. Gobeljić i Hajrudin Omerović, svojim je domaćinima uručila prigodnu novčanu pomoć. Na tom gestu zahvalio se Mustafa Mujičić, predsjednik MIZ Bosanski Kobaš.Poslije podne namaza u mjesnoj džamiji polaznici islamske pouke priredili su mevludski program, a predavanja su održali muftije dr. Osman ef. Kozlić i mr. Vahid ef. Fazlović. Slovo o džematu kazao je mladi imam i glavni imam MIZ Bosanski Kobaš Fikret ef. Delić.
“Kur’an sam naučila učiti kada sam imala šest godina. Od malih nogu družila sam se s Kur’anom, a hifz sam intenzivno počela učiti prije dvije godine. Tokom procesa učenja hifza nailaze su mnoge prepreke i problemi, ali Allah, dž.š.,s olakša ljudima i to nekako postane hrana za dušu. Kada sam stigla u medresu bila sam pri kraju s hifzom i medresa mi je mnogo pomogla u ovome svemu. Drago mi je što sam dio ove medresanske porodice. Pošto sam tokom mojih priprema za polaganje poprilično izostajala s nastave, i dalje se trudim da stignem obaveze i gradivo. Ja sam oduvijek sanjala o ovom danu i često sam razmišljala i dovila Allahu da mi olakša. I, eto tako sam i postigla svoj cilj. Oaj dan je za mene najsretniji u životu, pored onog zadnjeg pred komisijom,” kazala nam je hafiza Sumeja.
Pitali smo je i o planovima za budućnost na što nam je odgovorila: “Moji planovi za budućnost su da se, uz Allahovu pomoć, još više družim s Kur’anom i da se po njemu vladam, te da druge njemu podučavam. Svojoj generaciji bih željela poručiti da se što više posvete Kur’anu. A onima koji planiraju da uče hifz, da se oslanjaju na Allaha, dž.š., u teškim trenucima i da nikad ne odustaju. Jer, i onda kada nam se čini da je situacija bezizlazna i kada bi vas svi napustili, uvijek se oslonite na Allaha. On je uvijek tu!”
Na pitanja odgovara:
Enes Ljevaković,
fetva-i emin
Pitanje: Osoba dnevno, pet puta sedmično, putuje 103 km od mjesta prebivališta do posla i isto toliko u povratku. Također, ta osoba pokušava da održi kontinuitet u klanjanju 12 rekata suneta dnevno.
Kako bi trebala ta osoba postupati za vrijeme boravka na poslu gdje mnoge kolege svakodnevno skraćuju i spajaju namaze? Da li ta osoba treba da spaja i krati namaze te izostavlja sunetske namaze za vrijeme tog putovanja s nadom da će biti nagrađena kao da klanja 12 rekata suneta dnevno?
Odgovor: 1. U fikhu ta osoba ima tretman musafira. Musafiru je dozvoljeno da izostavlja sunnete i krati četverorekatne farz namaze na dva rekata.
Pitanje: Kad nismo u mogućnosti klanjati u džamiji, ja i supruga klanjamo džematile u kući. Predvodim namaz pa bih želio znati da li moja supruga treba klanjati udaljeno iza mene, ili može biti kraj mene na desnoj strani s manjim udaljenjem unazad?
Želio bih znati također, pri klanjanja namaza u džematu, i prije učenja Fatihe naglas, da li osoba koja predvodi namaz treba proučiti Subhanneke u sebi pri prvom rekatu ili može samo početi s Fatihom?
Odgovor: 1. Pravi džemat je onaj koji se organizira u džamiji ili mesdžidu. Međutim, ako osoba stanuje daleko od džamije i ne može redovno prisustvovati obavljanju namaza u džamiji, pohvalno je da klanja u džematu u svojoj kući. Naravno, podrazumijeva se da osoba koja nijeti predvoditi druge u namazu ispunjava uvjete imama, prije svega da zna pravilno učiti Kur’an i da dobro poznaje osnovne propise o namazu, posebno o namazu u džematu, kako ne bi, nehotice, pokvarila i svoj, a i namaz onih koje predvodi u džematu. Zato Vam savjetujemo da provjerite svoje znanje i sposobnost predvođenja u namazu kod mjesnog imama.
Općenito, muž i supruga mogu klanjati u džematu, jer je za džemat, pored imama, potrebna najmanje jedna osoba, makar razumno dijete ili žena, kako se navodi u djelu “Meraqil-felah” od Šurunbulalija. U spomenutom slučaju Vaša supruga će stati iza Vas. 2. Osoba koja predvodi namaz na prvom rekatu, prije učenja Fatihe, u sebi uči Subhanke, E’uzu i Bismillu.
Pitanje: Zanima me da li je vazektomija halal ili haram?
Odgovor: Kao što nije dozvoljena sterilizacija nije dozvoljena ni ireverzibilna metoda kontracepcije, jer jedna od intencija Šerijata jeste zaštita potomstva, a spomenuta metoda je protivna toj intenciji.
Pitanje: Da li djevojka ima obavezu da bude pokrivena ispred svoga očuha?
Odgovor: Djevojka ne mora biti pokrivena pred svojim očuhom, ali treba da bude pristojno obučena. Uzvišeni Allah je rekao: „Zabranjuju vam se: matere vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše i sestre očeva vaših, i sestre matera vaših i bratične vaše, i sestrične vaše, i pomajke vaše koje su vas dojile, i sestre vaše po mlijeku, i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojima ste imali bračne odnose - ali ako vi s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh - i žene vaših rođenih sinova, i da sastavite dvije sestre - što je bilo, bilo je, Allah zaista prašta i samilostan je. „ (En-Nisa’, 23.)
Pitanje: Interesuje me stav islama prema uplaćivanju životnog osiguranja.
Odgovor: Preferiramo mišljenje većine islamskih pravnika koji smatraju šerijatski zabranjenim dobrovoljno životno osiguranje. Međutim, ako se neko ipak odluči za taj vid osiguranja, to se tretira kao vid dugoročne štednje, a od glavnice štednog uloga, ako dostiže nisab, godišnje treba izdvajati 2,5% na ime zekata, bez kamate koja se mora u cijelosti podijeliti u dobrotvorne svrhe, nakon što se preuzme od osiguravajuće kuće.
Uzimajući ovo u obzir, jasno je da se takav vid štednje ne isplati, jer se ulog smanjuje davanjem zekata, a prividno povećava kamatom koja se ne smije se koristiti za vlastite potrebe nego se mora podijeliti u dobrotvorne svrhe.
Pitanje: Zamolio bih Vas ako ste u mogućnosti da mi odgovorite na ovo pitanje. Planirao sam u skorijoj budućnosti, ako Bog da, otvoriti jedan lokal, gdje bi se služila nargila i bezalkoholna pića. Zanima me da li je to halal zarada?
Odgovor: Uzvišeni Allah je rekao: „i sami sebe u propast ne dovodite“ (El-Bekare, 195.)
Allahov Poslanik, a.s., je rekao: „Nema nanošenja štete, niti uzvraćanja na štetu štetom.“
Prema najnovijim naučnim istraživanjima uključujući i ona koja provodi Svjetska zdravstvena organizacija pušenje duhana je izuzetno štetno po ljudsko zdravlje, kako zdravlje samih pušača tako i zdravlje onih koji su izloženi duhanskom dimu. Također, pušenje nargile je štetnije po zdravlje od pušenja običnih cigareta. Zbog svega navedenog smatramo da u tom lokalu ne trebate služiti nargilu.
U novom printanom izdanju Preporoda od 15. decembra 2017. čitajte:
U Derinkuyu, jedan od najstarijih podzemnih gradova na svijetu, nalazi se u turskoj provinciji Nevšehir nedaleko od Kapadokije. Smješten je 60 metara ispod površine zemlje i sastoji se od nekoliko etaža. Cjelokupni prostor predviđen je za oko 50 hiljada stanovnika. Arheolozi smatraju da grad potiče iz 5. stoljeća prije nove ere te da su ga stanovnici izgradili kao sklonište od ratnih sukoba ili vremenskih nepogoda. U njemu se nalaze stambeni i vjerski objekti, trgovine, štale, radionice pa čak i škole. Grad posjeduje vlastita izvorišta vode u vidu bunara i izuzetan sistem ventilacije, što upućuje na to da su stanovnici u njemu mogli provesti duži period bez kontakta sa vanjskim svijetom. Grad posjeduje glavni ulaz sa teškim kamenim vratima ali i niz tunela i izlaza predviđenih za evakuaciju.
Krak de Ševalije (Tvrđava Kurda), najznačajnija je srednjovjekovna tvrđava sačuvana do današnjih dana. Nalazi se u zapadnoj Siriji oko 40 km udaljeno od Homsa. Tvrđava predstavlja najvažniji primjer razmjene kulturnih uticaja i evolucije fortifikacijske arhitekture na Bliskom istoku tokom bizantskog, križarskog i islamskog razdoblja, zbog čega je 2006. godine upisana na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Zbog ratnih dešavanja u Siriji te značajnog strateškog položaja, tvrđava je pretrpjela brojna oštećenja. Na svu sreću, niti jedan dio tvrđave nije bespovratno uništen. Sirijski arheolozi zajedno sa lokalnim stanovništvom svakodnevno rade na očuvanju ove značajne utvrde.
Svaki od vitamina ima tačno određenu ulogu i funkciju u našem organizmu. Koliko je opasan deficit, toliko je nepoželjan i suficit, međutim, raznovrsnom i pravilnom ishranom teško da možemo pretjerati sa unosom vitamina. Dodatno ćemo se potruditi da unesemo vitamin C koji pomaže apsorpciji, a posebnu pažnju ćemo posvetiti vitaminu D koji će pomoći povezivanje i bolju iskoristljivost vitamina u organizmu i imunitet može da procvjeta. Za ovu priliku izdvojili smo nekoliko zanimljivosti o vitaminima iz B skupine.
Vitamin B1 pomaže u regulaciji ugljenih hidrata i razvoju aminokiselina, te je neophodan za rad nervnog sistema.
Vitamin B2 pomaže metabolizam. Simptomi njegovog nedostatka su poremećaj u funkcionisanju nervnog sistema, smanjen rast kose i njeno pojačano opadanje, oštećenja sluzokože, zamućenost vida i pojačano suzenje očiju. Namirnice bogate vitaminom B2 su: soja i integralno brašno.
Vitamin B6 učestvuje u metabolizmu proteina i nezasićenih masnih kiselina, djeluje kao diuretik, pomaže normalnu funkciju mozga i nervnog sistema. Nedostatak ovog vitamina dovodi do kožnih oboljenja, promjena na očima, usnama i jeziku, grčenja mišića i psihičkih poremećaja. Prirodni izvori vitamina B6 su: suho grožđe, suhe šljive, grah, leća, soja, kukuruz, povrće i pileće meso.
Vitamin B12 značajan je u procesu stvaranja krvi i aktivira rast nervnih ćelija. Nedostatak ovog vitamina dovodi do poremećaja varenja, slabljenja apetita, te poremećaja u radu nervnog sistema i aritmije. Vitamin B12 nalazimo u: soji, gljivama i mesu.
U Saudijskoj Arabiji je 26. novembra održan prvi Samit ministara odbrane i drugih visokih dužnosnika Islamske vojne koalicije za borbu protiv terorizma, koja službeno broji 41 zemlju.
“Posljednjih deset godina terorizam se dešava u svim našim zemljama, a među nama nije bilo koordinacije. Ovim savezom se to završava”, kazao je u svom pozdravnom govoru prijestolonasljednik Saudijske Arabije Muhammed bin Selman. Video snimak koji je prikazan na ovom sastanku islamskog antiterorističkog saveza izazvao je negodovanje zbog korištenja snimaka o palestinskim borcima tokom Druge intifade kako bi se pokazao jedan od oblika prijetnje od terorizma. Ovo prikazivanje video snimka je izazvalo online reakcije osude, a na Twitteru se pojavio haštag Otpor nije terorizam.