digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

„Trebamo naći način, prostora i mjesta da uspostavimo džemat i u Neumu“, na svečanom otvorenju džamije u Dlancu kod Berkovića poručio je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. Muftija je ovo kazao potaaknut pregalaštvom sarajevske porodice Sadžak koja je vlastitim sredstvima izgradila malu džamiju u selu svog porijekla.

„Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja. BiH ima pomorski grad Neum i 24 km morske obale. Bosni i Hercegovini ne mogu oduzeti pravo da imamo izlaz na međunarodne vode, da imamo  pristup otvorenom moru. Neum je dio BiH. Neum je dio Mostarskog muftijstva. Neum je jedan naš džemat. Tamo postoje Bošnjaci koji imaju svoja imanja, svoje kuće, u njeg ljudi dolaze odmarati i organizacija džemata i vjerskog života u Neumu je izraz prirodnih vjerskih potreba našega čovjeka. Nije to izraz nikakvog inata već velike, nepatvoren ljubavi u dragoga Boga“, kazao je muftija Dedović, dodavši kako je stalno suočen sa sličnim incijativama od strane  bošnjačkog stanovništva koje tamo obitava, posebno tokom ljetnih mjeseci. „ Uspostava džemata u Neumu je izraz potrebe našeg čovjeka, ne samo u sezoni, već tokom čitave godine“, dodao je muftija.

Izaslanik reisu-l-uleme IZ u BiH, bihaćki muftija Hasan ef. Makić u svom govoru snažno je podržao ideju muftije Dedovića o organizaciji vjerskog života u Neumu kazavši da tu ideju treba podržati cijela Bosna i Hercegovina. „To je od velikog značaja za Bošnjake muslimane i tu ne smije biti nikakve dileme“, poručio je muftija Makić.

U Narodnom pozorištu u Sarajevu, 29. juna, ove godine, održana je svečana akademija kojom je obilježeno 20 godina rada i djelovanja Međureligijskog vijeća u BiH o čemu za naš list govori mr. Husein-ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme, koji je ispred Islamske zajednice član skupštine Međureligijskog vijeća.

Biti muftija mostarski već dugo vremena nije samo pitanje tumačenja i reprezentiranja islama, nego vršenje ove časne i kompleksne dužnosti zadire i u egzistencijalna pitanja muslimana Bošnjaka, prije svega njihovog fizičkog opstanka, slobodnog duhovnog, političkog, ekonomskog i kulturnog razvoja. Tako je bilo od vakta muftije Karabega, muftije Džabića, u vremenu odbrane od agresije 1992. -1995. godine i važne uloge muftije Smajkića. Aktuelno vrijeme nimalo nije lahko, jer bitna pitanja opstanka Bošnjaka u Hercegovini još uvijek su otvorena i, reklo bi se, njišu se kao na klatnu. Pored mubarek mjeseca ramazana i ova su pitanja povodi za razgovor sa muftijom mostarskim mr. Salemom ef. Dedovićem.

Muftija Ševko ef. Omerbašić je od 2012. godine u penziji. Ostavio je značajan trag u djelovanju Islamske zajednice, a njegov profesionalni radni vijek vezan je za Zagreb i Islamsku zajednicu u Hrvatskoj. Nakon petogodišnjeg izbivanja iz aktivnog života IZ, a koristeći i prigodu nastupanja ramazana, zamolili smo uvaženog muftiju Omerbašića da sa čitaocima “Preporoda” podijeli svoja viđenja rada i izazova pred Islamskom zajednicom i muslimanima na ovim prostorima.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine