U 2 američka grada, u razmaku od samo 13 sati, 29 osoba je izgubilo život u masovnim pucnjavama bjelačkih supremacističkih terorista

“Amerika je napadnuta. Nisam siguran da je ovo u potpunosti shvaćeno. Amerika je napadnuta smrtnonosnim, nasilnim, bjelačkim nacionalističkim terorizmom... Ovo je hitno stanje nacionalne sigurnosti,” poručio je Pette Buttigieg, gradonačelnik South Benda, grada u saveznoj američkoj državi Indiani, koji je ove godine objavio da će nastojati dobiti nominaciju Demokratske stranke za kandidata na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine.

Problem desničarskog terorizma

Na pitanje novinara CNN-a Jake Tappera “zašto postoji nevoljkost u Kongresu, u FBI-u, da označe i istraže bjelački supremacistički terorizam” dok s druge strane druge oblike terorizma kao što je tzv. “islamistički” američke institucije veoma budno motre, osuđuju i suzbijaju kako u SAD-u tako i u svijetu, gradonačelnik Buttigieg je odgovorio: “Mislim da je to zbog toga što su naši političari osramoćeni. Zasigurno je Bijela kuća osramoćena. Vidite postoji paralela između čuvanja naših izbora od ruskog uplitanja, jer priznanje da je to problem bi osramotilo predsjednika koji se od toga okoristio. Kao što bi i suprotstavljanje bjelačkom supremacističkom terorizmu bilo sramno za predsjednika jer je za svoje potrebe iskoristio mnoge od ovih osjećaja u ovoj zemlji. Vrijeme je da okrenemo stranicu, da učinimo nešto! Ova administracija je ustvari ukinula finansiranje programa Domovinske sigurnosti za sprječavanje nasilnog ekstremizma i nije napravila nikakvu vrstu nacionalne strategije u borbi protiv desničarskog terorizma. Nakon 11. septembra, zakleli smo se da ćemo biti drugačiji. Mislili smo da će nas ovo promijeniti - to što smo napadnuti od strane terorista će nas učiniti boljim nego što smo bili. A šta ćemo ovaj put? Da li će to što smo napadnuti sada – od domaće uzgojenih terorista, bjelačkih nacionalističkih terorista – učiniti nas boljim? Ili ćemo dozvoliti tim teroristima da nas učine gorim, i podijeljenijim? Izbor je na nama i to zahtjeva vođstvo. A mi tog liderstva nemamo iz ove Bijele kuće ili republikanaca u Kongresu,” poručio je ovaj američki političar.

Svakodnevne masovne pucnjave

Napadi masovne pucnjave u El Pasu i Daytonu ponovno su šokirali Sjedinjene Američke Države. Međutim, problem je što je do ovog vikenda 3. i 4. augusta, u toku 2019. godine u SAD registrirana 251 masovna pucnjava pri čemu je 979 osoba pogođena. Od ovog broja 246 osoba je smrtno stradalo. Prema ovoj crnoj statistici u SAD se dnevno dese 1.2 masovne pucnjave. Prvo je u subotu, 3. augusta, u gradu El Paso u saveznoj državi Teksas na granici sa Meksikom, gdje živi veliki broj pripadnika hispaničkog porijekla, 20 ljudi je ubijeno, a 26 ranjeno u prodajnom centru Walmart, a izvršilac je uhapšen. Potom se dan kasnije, u nedjelju 4. augusta, u Daytonu, Ohio, desio incident u kome je napadač vatrenim oružjem ubio 9, a ranio 27 ljudi ispred kafane nakon što mu nije dozvoljen ulazak, a napadača je kasnije ubila policija.
Štaviše, ovog vikenda su se pored ova dva teža smrtonosna napada, desila još dva manja napada, također izvedena masovnom pucnjavom. Naime, u nedjelju, 4. augusta u Chicagu, u saveznoj državi Illinois, u blizini Dauglas parka 7 ljudi je ranjeno u masovnoj pucnjavi, dok je istog dana jedna osoba ubijena, a 7 ranjeno u pucnjavi u Lawndaleu, u zapadnom dijelu Chicaga. Prema “Gun Violence Archive”, neprofitnoj organizaciji koja prati nasilje prouzrokovano vatrenim oružjem neki incident se tretira kao masovna pucnjava ukoliko je četvoro ili više ljudi ne uključujući napadača ili više njih pogođeno na jednoj lokaciji otprilike u isto vrijeme. Ono što najviše zabrinjava većinu američke javnosti u posljednje vrijeme jesu masovne pucnjave u kojima su izvršioci pripadnici desničarske supremacističke bjelačke ideologije u kojima je stradao veliki broj ljudi, uglavnom pripadnika manjinskih zajednica.

Ideologije bjelačke nadmoći

Prema mišljenju Dr. Kathleen Belew napadi poput ovog u El Pasu nisu cilj sami za sebe, već su poziv na oružje i nešto mnogo strašnije. Ova autorica koja tretira supremacistički bjelački pokret u Americi u svom komentaru za The New York Times ističe kako su brojna skorašnja masovna ubistva, kao i onaj koji se desio u gradu El Paso u subotu, bila popraćena ideološkim proglasima koje napadači objavljuju na militarističkim web stranicama. U ovim dokumentima se izlažu politički i ideološki razlozi za nasilje koje se ujedno povezuje sa drugim nasilničkim djelima. Belew upozorava kako američko društvo i dalje ne razumije prirodu ovog nasilja i šta ono znači i predstavlja. “Isuviše mnogo ljudi i dalje misli da su ovi napadi pojedinačni događaji, a ne međusobno povezane akcije koje izvode domaći teroristi. Trošimo previše tinte dijeleći ih na anti-imigrantske, rasističke, anti-muslimanske ili anti-semitske napade. Tačno je, oni jesu sve ove stvari. Ali su također povezani jedni s drugima putem jedne šire ideologije bjelačke nadmoći,” ističe Belew dodajući da su ovi napadi planirani i koordinirani kako bi izazvali “buđenje” i podstakli ljude da se pridruže pokretu.
Pokret o kome govori spomenuta autorica često se naziva “bjelački nacionalistički”, ali ga većina razumijeva kao jednostavno prekomjerni patriotizam ili promoviranje rasizma. “Međutim, nacija u središtu bjelačkog nacionalizma nisu Sjedinjene Države. To je arijevska nacija, zamišljena kao transnacionalna bjelačka vladavina čiji interesi se u osnovi suprotstavljaju Sjedinjenim Državama, a za mnoge aktiviste ona ima cilj svrgavanje federalne vlasti,” konstatira Belew identificirajući ključne tekstove ovih ekstremnih grupa za koje tvrdi da pokretu daju kolektivne ideje i vizije, te upozoravajući kako je krajnji njegov cilj pokušaj nasilne konfrontacije i pokretanje rasnog rata. Prema ovoj autorici skorašnji napad u El Pasu, ukoliko se dokaže da je manifesto napadača autentičan, jasno se mogu povezati sa ranijim napadima poput anti-afroameričkog masovnog ubistva u Charlestonu u Južnoj Karolini iz 2015. godine, kao brojnih drugih anti-imigrantskih masovnih ubistava u Sjedinjenim Državama, ali i s onim koji se desio u napadu u Christchurchu u Novom Zelandu.

Najmračnije strane interneta

Nakon masakra u El Pasu američki komentatori poput Drewa Harwella ukazaju na još jednu važnu dimenziju ovih masovnih ubistava. “El Passo masakr je počeo poput fatalnih napada ranije ove godine na džamije u Novom Zelandu i na sinagogu u oblasti San Diega: sa rasističkim proglasima i obavještenjima na anonimnoj oglasnoj internet platformi “8chan” jednom od najotrovnijih utočišta pobornika ekstremističke mržnje. Ova web-platforma je sama sebe proglasila “najmračnijim dosegom interneta.” Poput spomenutih napada na vjerske objekte židova i muslimana i napad u El Pasu je na ovoj internetskoj platformi veličan, a posjetitelji su pozivani da kreiraju internetske memove – slike sa originalnim tekstovnim sadržajima i porukama za koje je engleska skraćenica OC (original content)– koje je lahko širiti i dijeliti, a sve to kako bi se “proslavila herojska akcija napadača.”
“Znate šta trebate raditi. Napravi OC, dijeli OC, inspiriraj OC,” stoji poruka napisana na anonimnom posteru. “Učini svijet boljim mjestom!” – poručuje se sljedbenicima sa ovih ekstremističkih internetskih platformi. Prema istaknutim komentatorima američke političke scene nužno je da se bjelački supremacistički terorizam danas sagledava kroz istu optiku i mjere kakve se primjenjuju prema drugim oblicima nasilnog ekstremizma, a koji se na globalnom planu uglavnom povezivao sa radikalnim tumačenjem islama. Oni argumentirano ukazuju na činjenicu da su napadi bjelačkog ekstremističkog terorizma u većini slučajeva povezani sa ranijim napadima poput onih u Norveškoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama, te da se ovdje radi o jednoj neformalnoj globalnoj mreži ekstremista čija se teroristička djela sve više dešavaju širom Zapada. Analiza koju je The New York Times uradio nakon napada u Christchurchu na Novom Zelandu zaključuje da je najmanje trećina napada bjelačkih ekstremista od 2011. godine bila inspirisana drugima koji su počinili slične napade, te da su u njima iskazana poštovanja ili se pokazao interes za taktike koje su prilikom ovih zlodjela korištene. Također, u ovoj analizi se ukazuje na još jednu izrazito važnu dimenziju novog oblika terorizma – utjecaj koji na širenje ove opasne i otrovne ideologije imaju društvene mreže, te način na koji su oni putem društvenih medija promovirani, povezivani ili čak koordinirani.

Trumpova rasistička retorika kao inspiracija

U komentarima uglednih američkih novinara, učenjaka i javnih ličnosti dominira konstatacija da je politika i retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa uveliko doprinijela nasilju čije krvave bilanse unose strah u živote Amerikanaca. Novinarka Maureen Dowd, autorica tri najprodavanije knjige i dobitnica Pulitzerove nagrade 1999. godine, u New York Times komentaru “Rekvijem za bijelog čovjeka” piše: “Trumpov vremenski stroj je jedno zlobno i vrtoglavo putovanje, u kojem se uglavnom govori o prebijanju, sočnim izmišljotinama, pravljenju žrtvenih jaraca od ljudi smeđe i crne rase i vraćanju žena u uvrnuto doba smanjenja reproduktivnih prava. Trump je preokrenuo sve stare američke ideale, ukaljavši imidž naše zemlje u svijetu i preoblikujući je oko svojih nevolja i neprimjerenosti. On je lažljivi opasni čovjek koji iskorištava druge da se bore za njega, bijedno derište koje nikada ne prihvata odgovornost za svoja djela, glupan bez traga hrabrosti, nivoa i viteštva,” konstatira autorica Dowd.
I sam predsjednik Trump, kojega veliki broj Amerikanaca smatra odgovornim za rasplamsavanje rasnih podjela, je u ponedjeljak, 5. augusta, nakon dva smrtonosna napada, osudio bjelački supremacizam nazivajući ovu prijetnju “rasističkom mržnjom”. “Naša nacija jednoglasno mora osuditi rasizam, netrpeljivost i bjelački supremacizam. Ovi barbarski pokolji su napad na naše zajednice, napad na našu naciju i zločin protiv čitavog ljudskog roda,” kazao je Trump u Bijeloj kući dodajući da “ove zlokobne ideologije moraju biti poražene.” Ono što su mu pak američki mediji zamjerili jeste da je ovu osudu ipak “ublažio” povezivanjem posljednjih pokolja sa nasilnim video igricama, psihičkim bolestima i drugim netrpeljivostima na internetu. Kako god, ono što je sada u Sjedinjenim Američkim Državama čini se jasno svima, a o čemu ponajbolje govori urednički komentar The New York Timesa (kojeg donosimo u prijevodu uz ovaj tekst), jeste da terorizam ipak nije fenomen koji se može samo i isključivo vezivati za nastrane oblike tumačenja i zloupotrebe islama, ili ti ukratko kazano: terorizam ipak nije samo “islamski”

 Opširnije o terorističkom napadu na džamiju u Egiptu u Preporodu od 1. decembra, 2017. godine

Washington - Bombaški napad na Bostonski maraton 2013. godine činio je 20 posto pokrivenosti svih američkih terorističkih napada između 2011. i 2015. Godine, stoji u nedavno objavljenoj akademskoj studiji čije rezultate je objavio britanski list Independent.

“Teroristički napadi koje su izveli muslimani imaju pet puta veću medijsku pokrivenost od onih koje su izveli nemuslimani u Sjedinjenim Državama”, ističe se u ovoj studiji uz podatak da analiza pokrivenosti svih terorističkih napada u SAD-u između 2011. i 2015. godine pokazuje da je prisutna veća medijska pažnja za 44,9 posto kada je počinitelj tog napada musliman, te potcrtava da su muslimani u tom razdoblju počinili samo 12,4 posto napada, a pokrivali su 41,4 posto vijesti, kako se jasno vidi iz ovog istraživanja.

Autori ove studije u zaključku navode da su mediji ti koji čine da ljudi nerazmjerno strahuju od toga da će muslimani biti ti koji će počiniti teroristički napad.

Znanstvenici su proučavali američke novinske izvještaje o svakom terorističkom napadu na američkom tlu i bilježili ukupan broj članaka posvećenih svakom napadu. Tako navode da su napadi na bostonski maraton 2013., koji su počinila 2 muslimana i u kojem su ubijene tri osobe, pokrili 20 posto ukupne pokrivenosti koje se odnose na terorističke napade SAD-a u petogodišnjem razdoblju.

Nasuprot tome, izvještavanje o pokolju u Hramu Sikh u Wisconsinu 2012. koji je izveo bijelac kršćanin Wade Michael Page i u kojem je ubijeno 6 osoba, činilo je samo 3,8% pokrivenosti u medijima. Također, masovno pucanje na afroameričku crkvu u Charlestonu u Južnoj Karolini u kojoj je Dylann Roof ubio 9 osoba, ali je dobio samo 7,4 posto medijske pokrivenosti, dok je napat Frazier Glenn Millera na sinagogu u Kansasu pri čemu je ubio 3 osobe, činio samo 3,3 posto izvješća.

Svi gore navedeni napadi smatraju se da zadovoljavaju široko upotrebljavane definicije terorizma, prema istraživačima na Georgia State University.

Autori, također, u studiji navode da su njihova otkrića razriješila i optužbe Donalda Trumpa, koje je uputio u februaru ove godine, da mediji dovoljno ne izvještavaju o terorističkim napadima koje su izvršili muslimani. 

“Kada je predsjednik Trump tvrdio da mediji ne pokrivaju dovoljno terorističke napade, ispada da je bio u pravu”, stoji u studiji, a zatim zaključuje: “Međutim, njegova tvrdnja da su napadi počinjeni od strane muslimana manje pokriveni je neutemeljena.”

“Bez obzira na druge argumente, napadi muslimana imaju nesrazmjernu količinu medijske pokrivenosti. Prema posljednjim podacima muslimani su izvršili 12,4 posto napada, a ti napadi su činili čak 41,4 posto vijesti. Radi se o tome da ta neproporcionalna pokrivenost, svjesna ili ne, taj stereotip ojačava I ojačava kulturu neosnovane priče o tome čega i koga se treba bojati.

Pokrivajući terorističke napade muslimana dramatično više od napada koje su počinil idrugi, mediji ovu vrstu događaja okreću kao prevladavajuću. Na temelju tih izvještaja nije čudo da se Amerikanci toliko plaše radikalnog terorizma muslimana. A stvarnost, ipak, pokazuje da su ti strahovi neosnovani i pogrešni”, navodi se u zaključku ove studije. (Ben Kentish, Independent)

Aktualna dešavanja u svijetu kao i globalni društveni procesi bez sumnje utiču i na kreiranje određenih društvenih procesa kada je u pitanju i država Bosna i Hercegovina kao i odnosi na regionalnom i međunarodnom nivou.

Džamija u američkoj saveznoj državi Teksas, koja je opljačkana pre nedelju dana, uništena je u požaru prekjučer, 28. januara.

Stranica 1 od 4
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija