Ljepotu krajeva podno Majevice čovjek, osim ličnog i izravnog doživljaja prirode koja se u svom jesenjem ruhu polahko sprema na zimski počinak, može naći i u prijevodima i stihovima koje je u ovim krajevima prije gotovo stotinu godina pisao veliki islamski učenjak, hafiz Sejjid Zenunović. Vjerujem da su kur'anski opisi rajskih bašči koje je u bosanski jezik pretočio hafiz Zenunović izravno bili nadahnuti plodnim krajem Čelića i okoline. U petak, 23. oktobra, ove godine, u sklopu našeg predstavljanja medžlisa Islamske zajednice, posjetili smo Čelić, grad sjeverno od Tuzle, na samoj entitetskoj granici, a Medžlis Islamske zajednice Čelić administrativno se prostire na oba bh entiteta. Djelovanje ovog medžlisa je obnovljeno ratne 1994. godine. Naime, u Čeliću je do 1974. godine djelovao Odbor Islamske zajednice, nakon čega su džemati ovog područja pripojeni Odboru IZ Brčko. Tada je i sadašnja Općina Čelić pripojena Loparama, a muslimani ovih prostora su na neki način ostali bez dvije važne institucije, odnosno svedeni na nivo mjesnih zajednica.

Dvanaest džemata

Čelić je manja općina koja broji oko 12 hiljada stanovnika, a stanovništvo se danas uglavnom bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Jedan dio radi u okvirima privatnih industrijskih pogona i građevinskih kompanija, ali većina živi od uzgoja jagodičastog voća. Naime, nekada su pogoni Frigosa koji djelovao u sklopu Fructala za preradu voća upošljavali većinu stanovnika ovoga kraja. Kako nam spomenu glavni imam Islam-ef. Hrnjić, koji je u Srebreniku još od 1989. godine, tada je ovo mjesto bilo kao Švicarska. Ljudi su sve svoje proizvode plasirali u ove otkupne pogone. "Ljudi su ovdje snalažljivi i hvala Bogu da je tako i da ne čekaju da im neko drugi rješava njihove probleme," dodaje na konstataciju glavnog imama Hrnjića predsjednik Medžlisa iz gosp. Fahrudin Džafić.

Oni su me dočekali u moderno opremljenom, urednom i nadasve lijepom administrativnom sjedištu Medžlisa. To je poslovna zgrada na glavnom trgu, u samom centru grada. Prije razgovora o stanju vjerskog života zamolili smo gosp. Džafića, koji dužnost predsjednika Medžlisa obavlja od februara ove godine, da nam ukratko predstavi strukturu Medžlisa IZ Čelić. Inače, rođeni Čelićanin, bivši borac Armije RBiH, Džafić je po struci mašinski inžinjer, a od osnivanja JU Mješovita srednja škola u Čeliću radi kao profesor mašinske grupe predmeta.

"Medžlis IZ Čelić čini dvanaest džemata, dva džemata su na području RS-a, a deset džemata je na području FBiH. Ta dva džemata u manjem entitetu su u okivirima Mjesne zajednice Koraj koja priprada Općini Lopare. To su džemati Koraj Čaršija i džemat Kovačevići-Gajevi. Po tom osnovu postoji pomoć tim izgbjegličkim džematima. Ta dva džemata su podržani iz Rijasetovog fonda. Kada govorimo o RS-u, odnosno objektima, tamo imamo tri džamije i mesdžid, a angažirana su dva imama," kazuje predsjednik Džafić. Pošto su spomenuti džemati povratnički, mom domaćinu glavnom imamu Islam-ef. Hrnjiću sam predložio da zajedno sa predsjednikom posjetimo upravo Koraj i tamo klanjamo džumu namaz. Glavni imam Hrnjić se složio uz napomenu da oni inače čine sve da svim aktivnostima i podrškom skrenu pažnju na ove džemate koji su u proteklom ratu bili u potpunosti devastirani, a koji, uvjerićemo se to i danas, prolaze kroz određene probleme zbog sve izraženijeg aparthejda kojeg sprovodi režim u Republici Srpskoj.

Sistematizacija vakufa

Predsjednik Džafić nam je dodao kako su na području Medžlisa IZ Čelić uglavnom kompletirali infrastrukturu Islamske zajednice. "U svim džematima imaju džamije, neke su izgrađene, a neke rekonstruisane ili obnovljene ako su bile srušene. Imamo petnaest džamija i dva mesdžida i od završetka rata smo imali devet svečanih otvorenja. Svih dvanaest imama su redovno uposleni, i svi džemati imaju imamske kuće, gasulhane, uređene mektepske prostore i druge potrebne objekte za redovan vjerski život," napominje Džafić. Na upitu oko članarine i eventualne njene centralizacije, odgovorio nam je kako ona nije sprovedena. "Bilo je pokušaja, ali ta ideja nije realizirana, međutim, to nam je jedan od budućih projekata na kojima će Medžlis raditi," zaključuje Džafić.

U Čeliću je, očigledno, situacija u ovom segmentu prilično sređena, a u toku naredne godine planirano je završenje proširenja džamije u Gornjim Humcima, a ovih dana je najavljeno svečano otvorenje jedne obnovljene imamske kuće koja je stradala u poplavama. Ona je obnovljena sredstvima džematlija i Rijaseta. Rijaset je za taj objekat izdvojio 16.800 KM, a istovremeno je pomoglo i Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica FBiH koje je doniralo 10.000 KM, a jednim dijelom je pomogla i Općina. "Džamija na brdu je u poluruševnom stanju nakon poplava, i za nju je Rijaset izdvojio sredstva za obnovu, ali po mišljenju struke izgleda da će se morati raditi temeljna rekonstrukcija," zaključuje Džafić uz najavu da će naredna 2016. godina biti 500. godišnjica Atik džamije u Koraju, te da će obilježavanje ove značajne obljetnice biti zajednički projekat Medžlisa IZ Čelić uz saradnju sa Muftijstvom i Rijasetom. U Medžlisu IZ Čelić u narednom periodu, kako smo saznali, planiraju sprovesti sitematizaciju vakufske imovine, odnosno, njeno administrativno sređivanje, održavanje i uređenje prihoda.

Imami i džemati

Od dvanaest imama koji rade u Medžlisu IZ Čelić, kako nam je saopćio glavni imam Hrnjić, "tri imama su svršenici islamskih fakulteta, trojica imaju završene fakultete društvenih nauka, dok trojica još uvijek studiraju. Ostala trojica su sa srednjim obrazovanjem". Imami Medžlis IZ Čelić su: Džemal-ef. Šadić (Brdo); Avdija-ef. Ramić (Brnjik); hafiz Midhat-ef. Beganović (Čaršija); Amel-ef. Habeš (Džihani); Hasmir-ef. Okanović (Gornji Humci i Sitari); Mersudin-ef. Nakičević (Koraj); Hamza Taletović (Kovačevići i Gajevi); Ibrahim-ef. Bećirović (Ratkovići); Bahrija-ef. Bećirović (Velino Selo) i Hakija-ef. Muminović (Vražići).

Kompaktan vjerski život

O dinamici vjerskog života na području Medžlisa govorio nam je glavni imam Islam-ef. Hrnjić koji je inače rodom iz Kamenice kod Zvornika. U Čeliću već radi 27. godinu, a glavni imam je praktično od samog početka, odnosno osamostaljena Čelića kao zasebnog Medžlisa. "Ovdje se u svim našim džamijama obavlja beš-vakat, a ovih spomenutih dvanaest imama održavaju mektepsku pouku na četrnaest mjesta. Dakle na dva mjesta imamo punktove za vjersku pouku. Trenutno je oko 600 djece upisanih u mekteb na našem Medžlisu, redovnost je nekih 75 procenata," kazuje nam glavni imam Hrnjić. Interesantna je primjedba koju imam Hrnjić iznosi, a tiče se općeg nataliteta. Naime primijetan je manji broj djece u školama, a tako i u mektebima. "Primijetio sam to u svom matičnom džematu. Kada sam prije 27 godina došao bilo je 80 djece upisano, a sada je tek 30. Od 1. do 8. razreda ukupno imamo u džematu 34 školske djece," svjedoči Islam-ef. promjene u natalitetu u posljednje dvije decenije. Glavni imam napominje da se na području Medžlisa IZ Čelić mektepska nastava izvodi dva puta sedmično, a osim toga u zimskom periodu, kada poljoprivredna sezona prođe, u nekoliko džemata se izvodi pouka za odrasle. Prema riječima glavnog imama odraz nataliteta se vidi i po broju šerijatskih vjenčanja koja se registriraju u Medžlisu. "U prosjeku u našem Medžlisu bude oko 30 šerijatskih vjenčanja godišnje, a nekada i do 35. Ono što je značajno danas jeste da se uglavnom uz općinsko organizira i šerijatsko vjenčanje i prakticira se da se u toku dana obavi i jedno i drugo," objašnjava Hrnjić.

Upitali smo glavnog imama i o vjerskom životu u toku ramazana koji sve više ulazi u ljetni period, a budući da se radi o poljoprivrednom kraju. "Naravno, da se ne zavaravamo. Ovaj kraj je takav kao što vidite da ljudi žive od poljoprivrede. Znam, zadnji ramazan, za ljude koji su odmah nakon sehura morali ići raditi poslove. To se odražava naravno, ali ipak jedan dio posti, unatoč svim naporima, ali nije u prilici stići na vaktove u džamiju," odgovario nam je Hrnjić.

Kada je u pitanju vjeronauka u osnovnim i srednjoj školi glavni imam Hrnjić ističe kako je u Čeliću još u ratno vrijeme uvedena vjeronauka, te da se njen status nije mijenjao. Napomenuo je također kako je pohađanje ovog predmeta gotovo stopostotno. Ipak, kao i u svim ostalim našim gradovima, a naposlijetku, kao jedan od najvećih izazova djelovanja Islamske zajednice općenito ostaje rad sa omladinom. U Čeliću, kao i u mnogim našim gradovima, glavni imami i imami iznose primjedbu kako postoji svojevrstan procjep kada je u pitanju najosjetljiviji period odrastanja omladine, tj. onaj nakon završetka osnovne škole i mekteba i odlaska u srednju školu. Ovaj uzrast je nakritičniji. Taj segment se u nekim medžlisima pokušava popunjavati fakultativnim kursevima za omladinu, međutim, iako uspješni projekti, oni obuhvataju tek jedan mali dio omladine i to uglavnom one koja se svojim interesiranjem za učenje i vjeru veže za Islamsku zajednicu. S druge strane doedukativni kursevi se odvijaju samo u nekim gradovima i često ovise o materijalnim mogućnostima medžlisa. Veliki broj mladih ljudi nakon završenog osnovnog i dijelom srednjeg obrazovanja biva prepušten izazovima našeg tranzicijskog društva sa svim njegovim zamkama i opasnostima.

Izazov mlade generacije

I u Čeliću situacija nije nimalo drugačija. Na pitanje o tome da li imaju konkretne projekte u ovom segmentu glavni imam nam je rezolutno odgovorio: "Ne, nemamo. Tek smo neki dan dobili zadatak da imenujemo jednog imama koji će biti koordinator između Muftijstva i našeg Medžlisa. Mi smo ovdje daleko, a ustvari smo blizu. Ovdje nema ni vladinih niti nevladinih udruženja ili organizacija koje se bave edukacijom, zdravstvom, sportom. Stoga, mi smo imenovali jednog imama i jednu muallimu koji će biti nosioci rada sa ženama, a imam će biti nosioc rada sa omladinom. Očekujemo od Rijaseta da nam ponudi program u tom segmentu," odgovara nam imam Hrnjić.

Na naše zaključno pitanje šta mu je to kao glavnom imamu ili imamu najveći izazov u imamskom radu, Islam efendija nam odgovara: "Najveći izazov i nešto o čemu najviše razmišljam jeste upravo taj prijelazni period kod mladih. Mi se u imamskom poslu zaista trudimo tu djecu, te muslimane podučiti osnovnim vjerskim propisima, a najveću žalost doživim kada znam da je dijete naučeno, a da ga nema, više ne dolazi, sa odlaskom u srednju školu, on ili ona, čini mi se kao da "odlaze i iz vjere" uslovno ovo kažem, jer pitanje je da li će nam se vratiti. Dakle, najveća preokupacija moja, a sigurno i ostalih imama, jeste kako zadržati vjeru kod naše mladosti, kako zadržati vjeru kod onih koji poznaju vjeru koji su naučili propise. Vidite, evo danas je petak, kako te mlade vratiti džamiji, koji recimo nisu u školi ili na poslu? Naravno, naši mladi nisu nepismeni, svi su pismeni, znaju, slušaju, i čuju. Ali naše je da ih potaknemo da zaista počnu, kao što su htjeli onda kada su imali 10-12 godina. To smatram najvećim našim izazovom u budućnosti," poručuje na kraju našeg razgovora glavni imam Medžlisa IZ Čelić hadži Islam-ef. Hrnjić.

Nakon razgovora u Medžlisu uputio sam se sa predsjednikom Džafićem u Koraj. Džumu smo klanjali u centralnoj džamiji za imamom Mersudin-ef. Nakičevićem koji je džematlijama vazio o značaju Dana ašure. U džamijskom predulazu su bile smještene gajbe sa voćem i vreće povrća koje su vjernici ovog kraja donijeli kao zekat u poljoprivrednim proizvodima, te tako odgovorili na akciju Islamske zajednice. Džematlije su se obradovale i kada su čule da je među njima novinar lista Preporod, te su rado pristali da sa svojim imamom naprave zajedničku fotografiju za naš list. Imam je džematlije, također, upoznao sa aktuelnim problemom u ovom mjestu, a tiče se Osnovne škole "Dositej Obradović" koju pohađaju povratnička djeca. Iako su u ovoj školi 90 procenata učenika Bošnjaci, prema uredbi Vlade RS-a osporava se naziv bosanskog jezika. Imam je sa predstavnicima roditelja, kako nam je nakon džume kazao, pokušao na ljudski način razgovarati s direktorom, no, umjesto susretljivosti i razumijevanja, direktor škole Jovo Nikolić je odgovorio novom provokacijom. U holu škole je na okačio portret čuvenog inspiratora mržnje prema muslimanima, crnogorskog pjesnika Petra Petrovića Njegoša. "Problem je što je direktor nakon razgovora s nama isturio sliku Njegoša. Ne smeta nam slika ni Dositeja Obradovića, niti Ive Andrića, ni Desanke Maksimović ni drugih, ali nam smeta slika Njegoša koji je poznat kao pisac inspirator mržnje prema muslimanima. Dakle, ovdje se ne radi samo o provokaciji oko ukidanja naziva bosanski jezik, pitanja koje će se riješiti na nivou države, ovdje se radi o direktoru koji živi ovdje među nama, s kojim smo se pokušali dogovoriti, a on je nakon toga otišao dalje i izvjesio sliku spornog pisca," objašnajva nam imam Nakičević.

Na kaburu hafiza Zenunovića

O svojevrsnom paradoksu bošnjačkog povratka ili bolje kazano, opstanka na ovim prostorima ponajbolje ću se uvjeriti nakon džume kada sam zajedno sa predsjednikom Džafićem i imamom Nakičevićem posjetio prekrasnu Atik džamiju u donjem dijelu Koraja. Ova džamija je do temelja bila srušena u agresiji na Bosnu 1992-1995., a sada je obnovljena i plijeni svojom bjelinom. Upravo u njenom haremu leži kabur osobe čiji su život i djelo obilježili ovaj prostor duhovnošću islama i autentičnom bosanskom tradicijom njegovog življenja. Radi se o rahmetli hafizu Sejjidu efendiji Zenunoviću (1875-1932). Hafiz Zenunović je bio velikan islamske misli svoga vremena, jedan od prvih prevodilaca Kur'ana na bosanski jezik i autor čuvenog Mevluda kojeg je spjevao u čast Poslanika, te drugih važnih djela koje je preveo ili napisao iz oblasti islamskih nauka i književnosti. Hafizov kabur u haremu Atik džamije najbolje je svjedočanstvo o emanicipiranosti, kulturi i tradiciji ovih prostora. Stoga su Zenunovićevi stilizirani prijevodi kur'anskih ajeta i njihova ljepota koja odiše pitomim i plodnim podmajevičkim krajem najbolji odgovor i argument nasilničkoj aparthejdskoj politici koju u posljednje vrijeme sprovode vlasti RS-a. Istinska ljepota autentičnog duhovnog izraza ovoga kraja, kome je rahmetli hafiz Zenunović najbolji primjer (a čiji smo prijevod ajeta sure El-Bakare naveli na početku ove reportaže), jeste potencijal koji svojom duhovnom snagom može nadvladati pokušaje da se narodu ovog kraja implantiraju tuđe ideje, kultura netolerancije i ličnosti koje su se historijski pokazale kao inspiratori zla.

Cijela reportaža u Preporodu od 15. novembra