Desničarski populizam i migracije EDL i AfD – komparacija ideologija

Zašto bi tamna strana historije Balkana kao i njeni negativni likovi iz prošlosti i sadašnjosti bila interesantna ekstremističkim radikalnim grupama i pojedincima koji govore o ugroženosti bijele rase, kršćanskog svijeta ili jedne nacije uopće?

Stoltenberg: Sigurnost Evrope se ne može graditi bez Turske

Migranti nisu dobrodošli

U Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Švedskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Španiji i Francuskoj – između 33% i 51% ispitanika smatra da dolazak migranata povećava rizik od terorističkih napada u njihovoj državi – dakle od jedne trećine ispitanika do čak polovine! Nešto više zabrinjavajuće od toga je činjenica da su populistički pokreti prerasli u aktivne i dobro organizirane političke stranke koje dobivaju sve veći broj mjesta u zakonodavnim tijelima: u osam zemalja u kojima je PEW centar obavio 16,000 intervjua, u prosjeku četiri od svakih deset ispitanika imaju pozitivno mišljenje o populističkim strankama. Primjera radi, u Danskoj 34% ispitanika podržava Dansku narodnu stranku, u Velikoj Britaniji 23% ispitanika podržava Stranku za nezavisnosti Ujedinjenog Kraljevstva, dok 16% ispitanih Francuza podržava Nacionalni front. Bitno je istaknuti da je istraživanje pokazalo kako nema znatnih razilaženje među populistima bilo da pripadaju tradicionalno lijevo-orijentisanim, desno-orijentisanim ili centrističkim strankama.

Istraživanje je dodatno pokazalo povezanost između vjerskog identiteta i stavova o migrantima, izbjeglicama i vjerskim manjinama. Naime, izraženiji kršćanski identitet u Zapadnoj Evropi je u većoj mjeri asociran sa negativnim stavovima prema migrantima i vjerskim manjinama. Zapadni-evropljani koji se samoidentifikuju kao kršćani, bilo da praktikuju svoju vjeru ili ne, su skloniji negativnim stavovima o muslimanima i Jevrejima nego oni koji za sebe kažu da su ateisti. Međutim, čak i među kršćanima postoje razlike: katolici su skloniji imati negativne stavove o muslimanima nego protestanti. Više je intervjuisanih katolika, nego protestanata, kazalo kako ne bi željeli muslimane za članove svojih  porodica, ne bi dozvolili muslimankama nošenje ‘’vjerske odjeće’’ i ne bi se osjećali komotno sa povećanim brojem muslimana u svojim državama. Kao ilustrativan primjer možemo navesti Veliku Britaniju: 35% intervjuisanih katolika u toj zemlji smatra da muslimankama ne treba dozvoliti nošenje ‘’vjerske odjeće’’ dok isto smatra svega 16% ispitanih protestanata.

Povodom obilježavanja Evropske sedmice i Evropske godine kulturne baštine Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine organizirala je 10. maja „Dan otvorenih vrata“.

U prvom dijelu programa gostima su se obratile profesorica s Akademije likovnih umjetnosti dr. Amra Zulfikarpašić, koja je bila i predsjednica Komisije za izbor vizualnog identiteta procesa evropskih integracija BiH, i Nahla Nukić, autorica slogana i loga „Embrace Diversity“. Profesorica Zulfikarpašić i autorica Nukić su govorile o vizualnom rješenju, razlozima zbog kojih je logo i slogan evropskih integracija BiH odabran i porukama koje sadrži.

U drugom dijelu „Dana otvorenih vrata“ izuzetno zanimljivo predavanje održao je i dr. Adnan Efendić, vanredni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Profesor Efendić je predstavio rezultate višegodišnjeg istraživanja o utjecaju etničke diverzifikacije na razvoj biznisa i društveno odgovorno ponašanje s akcentom na pitanje da li je etnički pluralizam u BiH poslovna mogućnost ili prepreka, te kako raznolikost može biti stimulans razvoja biznisa.

Raznolikost kao stimulans razvoja biznisa

 S obzirom da u svijetu u kakvom živimo ekonomija ima najkonkretniji upliv u zajedničke političke i svake druge institucije na putu ka evropskim integracijama to smo zamolili dr. Efendića da nam, imajući u vidu opredijeljenost Bosne i Hercegovine i želju da postane članica EU, odgovori na pitanje: Koliko se BiH kao multikulturalna zemlja, koja je uvijek gajila raznolikost kao svoju vrijednost, može pronaći u EU, odnosno koliko BH raznolikost utječe pozitivno ili negativno na ekonomiju BiH? Prof. Efendić ističe:

“Bosna i Hercegovina je kroz svoju povijest oduvijek gajila kulturnu raznolikost, a evropsku budućnost, također, prepoznaje u svojoj specifičnosti. Najnovija ekonomska literatura identificira važnost raznovrsnih etničkih dimenzija u ekonomiji. Kao ekonomista istraživač želio sam provjeriti ovo za nas bitno istraživačko pitanje – da li BiH raznolikost ima ekonomske efekte na pojedinca, porodicu, poslovni sektor i društvo u cjelini?

 Ono što je zanimljivo jeste da nalazimo jedan konzistentan pozitivan učinak etničkog pluralizma u BiH, kako na ekonomski uspjeh pojedinca koji živi u takvoj sredini, tako i na poslovni sektor i društveni kapital zajednice. Rijetkost je dobiti ovako stabilne nalaze u ekonomiji, koji potvrđuju da je etnička raznolikost u BiH ekonomski resurs. Samim tim, BiH slogan za integrisanje u EU «prihvatimo raznolikost» (Embrace diversity) odražava i vrlo korisnu ekonomsku politiku. Budućnost etnički heterogene BiH u Evropskoj uniji, zajednici raznolikih zemalja, je sasvim prirodno opredjeljenje koje donosi ekonomske koristi za sve građane“.