digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Bosna u 21. stoljeću - Muslimansko roblje

Izraz "muslimansko roblje" se može odnositi na robove koji su u vlasništvu muslimana, ali i muslimane koji su robovi drugim ljudima, muslimanima ili nemuslimanima

Muslimani kao evropsko roblje

Muslimani su tokom svoje povijesti porobljavani ovisno o vojnim ishodima i napadima stranih vojski, ali za našu svijest i sagledavanje sadašnjice važniji je uvid u povijest muslimana robova Evrope i SAD. Iako su bitke, koje su podrazumijevale stalno gubljenje teritorija i porobljavanje stanovništva, bile češće na istoku Evrope, gdje je Osmanska država egzistirala između ratova i primirja sve do 19/20. stoljeća, fenomen muslimanskih robova je izraženiji na zapadu i jugu Evrope kada su muslimani počeli gubiti teritorije od Južne Francuske do otoka u Mediteranu i Pirinejskog poluotoka. Prodaja muslimanskih robova evidentan je već u devetom stoljeću (Francuska), ali od jedanaestog stoljeća, kada muslimani počinju gubiti gradove poput Toleda što osnažuje rekonkvistu, ovaj fenomen dobiva na značaju i traje sve do osamnaestog stoljeća, a nastavit će se tokom kolonizacije. Država s najvećom trgovinom robova muslimana bila je naravno Španija ili Pirinejski poluotok, gdje su kršćanski vladari postepeno prisvajali muslimanska područja i umjesto likvidacije muslimana učinili ih predmetom prodaje. Trgovina muslimanskim robovima se tolerirala sve do sedamnaestog stoljeća kada se donosi odluka da svi moraju biti pokršteni ili protjerani u Afriku. Dolaskom naredna dva “stoljeća kolonizacije“ muslimani su opet kupovani i dovođeni kao roblje, ali sada ne samo iz Evrope i obližnje Afrike, već i iz najudaljenijih krajeva gdje su muslimani živjeli. 

Muslimani kao američko roblje

U osamnaestom stoljeću muslimani su postali značajna “roba“ i u Sjedinjenim Američkim Državama, koje ovako nazivamo od septembra 1776. godine, nekoliko mjeseci od Dana nezavisnosti SAD. Rat protiv “barbara“ SAD su na čelu s Thomasom Jeffersonom povele u prvoj godini devetnaestog stoljeća zbog piratskih napada na američke brodove blizu obala Afrike, koji su pored ostalih roba prevozile i muslimanske robove. Sjevernoafričkim zemljama upravljala je Osmanska država, koja je poslala i svoje komandante da predvode borbe, stoga prva muslimanska država protiv koje su se SAD borile bila je Osmanska država, a prvi predsjednik koji je poveo rat protiv jedne muslimanske države bio je Jefferson. 

00Cijeli tekst

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine