Poziv na svu braću muslimane i sestre muslimanke, da se oduže božjoj zapovijedi i zahtjevima čovječanstva, da se oduže na ono, što će im na obadva svijeta priskrbiti sreću i blagostanje!

Draga braćo i mile sestre! Otvorimo jednom pospane oči i promotrimo prolaznike po gradu, te ćemo istom tada vidjeti ono, što prije ili vidjeli nijesmo, ili tomu nijesmo dovoljne pažnje svraćali. Vidjećemo osobe, odjevene u bogato ruho uz to čile i zdrave, gdje veselo rade i zaragjuju svakdanji kruh. Vidjećemo, ali još nešto, što nam mami suze na oči, uzdah iz grudi. Vidjećemo starce i starice zgrbljene pod bremenom starosti, vidjećemo ćorave, sakate i kljakaste, vidjećemo nevinu i ludu dječicu bez roditelja izvrgnutu na milost i nemilost kletoj sudbini, gdje se u otrcanom odijelu, ljeti i zimi jednako odjevena, potucaju od nemila do nedraga, pružaju ruke i mole za milostinju (sadaku), mole ono, za što će moći kupiti koricu hljeba, da glad utišaju. Vanjština njihova predočuje nam patnje, koje trpe, njihov glas nam predstavlja strah i stid,koji ih obuzima pri prošnji sadake(...)

Društvo osniva fond, kojim će se sirotinji priticati u pomoć, sa molbom će se obratiti na upravu da prosjaćenje zabrani, a uslijed toga će zdravi prosjaci biti prisiljeni, da svakdanji kruh radom zaslužuju.

Poduprimo, draga braćo i sestre, društvo u ostvaranju ove ideje sa mjesečnim prinosima po 2 krune, 1 krunu i 50 helera. Pošto su ovi prinosi neznatni, mislimo, da neće biti ni jednog muslima­na niti muslimanke, koji na srcu osjećaju našu sirotinju, a da ne budu članovi ovoga fonda. Oni, koji bi odjednom dali za ovaj fond 50 kruna smatraće se kao utemeljitelji, a koji dadu 250 kruna kao dobrotvori.

Prethodne riječi dio su poziva javnosti društva ''Hurijet'' za doprinos ''prosjačkom fondu'' u Sarajevu 1912. godine. Poziv je objavljen u četvrtak, 12. septembra u listu ''Zeman'', u bajramskom broju. Potpisali su ga Ahmed-aga Ramić, Muhamed-aga Mađarević, Muhamed-aga Žiga, Ibrahim-aga Džipa, Šaćir-aga Čejvanija, Mustafa-ef. Fočo, Esad-ef. Uzeiragić te u ime društva ,,Hurijet“: predsjednik A. Kulović, blagajnik H. Torlić i tajnik M. Hadžialić.

Ranije te godine, 26. augusta, održana je osnivačka skupština Prosjačkog fonda. Avdaga Kulović, predsjednik ''Hurijeta'' i predvodnik akcije, nakon toga je s Muhamed-agom Madžarevićem, imao zadatak pozvati ugledne građane Sarajeva da daju svoj doprinos.

Zvanični osnivač ''Merhameta'' je Avdaga Kulović, sarajevski trgovac i predsjednik udruženja ''Hurijet''

Nakon inicijativa da se organizuje posebno udruženje pod nazivom ''Sadaka'' 1913. godine, a potom i nakon završenih priprema za osnivačku glavnu skupštinu, Vladinom povjereništvu je podnesena molba za odobrenje skupštinskih zaključaka, nakon čega je data dozvola za osnivanje prvog muslimanskog dobrotvornog društva ''Merhamet''. Međutim, nije bila predviđena pomoć ovom dobrotovornom društvu te se ''Merhamet'' oslanjao na dobročinstvo naroda i bošnjačkih uglednika.

Na Glavnoj skupštini 1914. godine, za predsjednika je izabran Mehmed Spaho, a među članovima Upravnog odbora je bio i reis Džemaludin-ef. Čaušević, kasnije i predsjednik ''Merhameta'' u dva navrata.

Prvi predsjednik ''Merhameta'' bio je Mehmed Spaho,

jedna od najmarkantnijih figura bošnjačke političke historije novijeg vremena 

"Neka vam je na srcu Merhamet..."

Bošnjački uglednici imali su značajan zadatak da animiraju mase u cilju doprinosa razvoju i radu „Merhameta“. Jedan od značajnijih apela uputio je i reisul-ulema Čaušević:

(...) Pokažite međusobno milosrđe, pa će vas Svevišnji obasuti svojom neizmjernom milošću! Na više mjesta u Kur'anu, a i u hadisi-šerifu dokazuje se, da islam i njegovi sljedbenici treba da budu na najvišem stepenu visine. Prema tome trebalo bi, da smo mi muslimani u ahlaku, trgovini, zanatima i međusobnom pomaganju - ukratko moralno, materijalno najbogatiji narod. Trebalo bi, da nema među nama ono, što bi moglo baciti ljagu na uzvišeni islam. Jest, to bi sve trebalo, ali nažalost puno mahana imamo, koje bi na svaki način trebali istrijebiti, ako hoćemo, da dokažemo, da smo pripadnici uzvišene islamske vjere. (...) Svjesni muslimani u Sarajevu shvaćajući svoju vjersku dužnost i polažaj, koji ne dopušća, da se ovo pitanje i nadalje zabacuje sa „nemelazum eto neka prose" osnovaše društvoto po imenu „Merhamet“ i zatražiše od mene, da ga preporučim braći muslimanima - što evo i činim: Braćo muslimani! Neka vam je na srcu Merhamet, na jeziku Merhamet, a i kad se džepa dotaknete sjetite se ''Merhamet" društva, pomoću kojega ćemo - ako Bog da - otkloniti svaku neugodnost što dolazi zbog siromaštva irhamu... ve ahsinn...

U listu „Vakat“ u broju od 3. februara uz ovu Čauševićevu promociju ''Merhameta'' navodi se da je povod tome i govor nekog istaknutog alima u jednoj sarajevskoj džamiji usmjeren protiv ''Merhameta''.

Reisul-ulema Čaušević je u početku bio član Upravnog odbora,

a, potom, u dva navrata predsjednik ''Merhameta''

"Merhamet" nisu ugasila ni dva svjetska rata, ali...

Uslijedile su godine Prvog svjetskog rata, u kojima je ''Merhamet'', uprkos otežaloj situaciji, uz značajnije napore pojedinaca, ipak, nastavio s radom. Nakon Velikog rata ''Merhamet'' se nastavlja razvijati i djelovati, pa i u Drugom svjetskom ratu. S obzirom na veliki broj pridošlih izbjeglica u Sarajevo, ''Merhamet'' se tih godina pretežno usmjerio na zbrinjavanje izbjeglica i siročadi. U to vrijeme ''Merhamet'' je imao mjesne odbore širom Bosne i Hercegovine. Ipak, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, vlasti su zabranile rad ovog društva. Uslijedio je višedecenijski prekid rada. No, u vremenima novih društveno-političkih okolnosti, 1991. godine, njegov rad je obnovljen. U doba agresije i godinama poslije, sve do danas, ''Merhamet'' je ostao vjeran svojim ciljevima, razvio se u različitim segmentima i zacementirao svoj institucionalni značaj.

Ideja koja ne vehne

Posebno u izazovnim vremenima ljudi traže oslonce, a često su to različite organizacije, ustanove i institucije s kontinuitetom i društvenom odgovornošću. Specifičan nastanak "Merhameta", neuslovljen niskim političkim interesima, a podržan glasovima uglednika i društva kojem pripadaju s jasno iscrtanim ciljem, pomogao mu je da potraje i duže od stoljeća. I sama revitalizacija takve vrste udruženja 1991. godine, ukazuje na vrijednost primarno zacrtanih ciljeva.

Djelovanje ''Merhameta'' u vremenima agresije i poslije, u doba kada je mnogima u Bosni i Hercegovini, trebalo pomoći da stanu na noge, možda je bilo primjetnije u javnosti nego sada. Ali, izvještaji i stanje na terenu možda nam pokažu zašto se uvijek trebamo vraćati ideji ''Merhameta''. Baš u vremenima kada bolje živimo. Jer, prisjećajući se ideje o osnivanju prosjačkog fonda, koja je i porodila ''Merhamet'', sjetit ćemo se da je za taj korak aktivnog institucionalnog djelovanja bilo potrebno nadnijeti se nad probleme, nedaće i brige vlastitog naroda.

Vrijedi istaknuti da je ideja ''Merhameta'', uprkos što je ponekad pojmovno korištena u pogrdnom značenju, preživjela. Tome ćemo posvjedočiti kroz svoje pojedinačne doprinose, ali i kroz institucionalizirane napore da se pobrinemo za svoju zajednicu.

Danas, kada se sabiru rezultati i pišu monografije, znamo da je ''Merhamet'' duhovni legat Avdage Kulovića, zvaničnog osnivača, Mehmeda Spahe, prvog predsjednika ili reisul-uleme Čauševića i ostalih, koji je dotakao i najudaljenije krajeve svijeta, u prilici smo osvijestiti najljepše uglove naših moralnih uzusa i slijediti ideje koje ne vehnu. Pored svega, po tome prepoznajemo vizionare ovoga naroda.

Takva ideja će ostati emanet i borba svih generacija, pa i u onom momentu koji možemo uprizoriti putem hadisa Muhammeda, a.s. „Približi li se Kijametski dan, a nekome u ruci bude palmina sadnica, bude li u mogućnosti da je posadi prije nego se desi Kijamet, neka to i uradi".

U Merhametovim kuhinjama se danas hrani preko 8.000 socijalno ugroženih osoba, a godišnje se u Merhametovim narodnim kuhinjama pripremi oko 2 miliona obroka u vrijednosti od 5 miliona KM. Dodatno, tokom ramazana se pripremi veliki broj iftara od kojih se mnogi dostavljaju i na kućnu adresu. Na području devet regionalnih odbora u BiH, aktivno je ukupno 37 kuhinja i punktova. U prethodne dvije godine otvorene su i dvije Merhametove pekare u Tuzli i Goraždu. Od 2008. godine, Merhamet realizuje projekat plasteničke proizvodnje na vlastitom imanju u Zavidovićima. Uz to, na spomenutom poljoprivrednom imanju proizvode i tjesteninu. Također, ''Merhamet'' posjeduje i voćnjak u Visokom. Među najpoznatijim Merhametovim akcijama je i ''Bosanski kurban'', koja se realizuje duže od dvadeset godina. Posljednjih godina aktivno se razvija i projekat ''Kućna njega'' čiji je cilj pružiti adekvatnu pomoć starijim i iznemoglim osobama kroz medicinsku i druge vrste njege. Godine 2011., ''Merhemet'' je osnovao Fondaciju ''Edah Bećirbegović'', putem koje se učenicima osnovnih i srednjih škola, iz siromašnih porodica, godišnje dodijeli preko 100 stipendija. U Sarajevu je prošle godine otvorena i Studentska kuća, gdje je ''Merhamet'' osigurao besplatan smještaj i ishranu za petnaest studentica iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka, čije su porodice slabog materijalnog stanja, ali i za talentirane studentice. ''Merhamet'' je odavno proširio aktivnosti i izvan Bosne i Hercegovine te je do sada širom planete ugroženim građanima u kriznim područjima dostavljeno pomoći u vrijednosti preko 11 miliona KM. Među dodatnim projektima ''Merhameta'' bila je i kupovina te obnova rodne kuće prvog predsjednika RBiH Alije Izetbegovića u saradnji s TIKA-om, što je poslužilo u svrhu uređenja spomen-sobe s galerijskim prostorom. Značajna aktivnost ''Merhameta'' od 2003. godine je i dodjela tradicionalne godišnje nagrade ''Muradif Ćato'' zaslužnim ličnostima i organizacijama u Bosni i Hercegovini, a s vremenom je dobila i međunarodni karakter. ''Merhamet'' je zastupljen širom države kroz devet regionalnih i 80 osnovnih odbora. U inostranstvu djeluje već 12 organizacionih odbora, a planirano je osnivanje još dva.