Levhe Senahida efendije Makića pravi su ukraz krajiških džamija

Autor: F. Vojić Mart 08, 2016 0

Imam u džematu Krušnica dugogodišnji kaligraf i ljubitelj rada sa drvetom

Senahid-efendija Makić (34), imam u džematu Krušnica, koji pripada Medžlisu IZ Bosanska Krupa, dugo godina s ljubavlju i predanošću duborezom u drvetu izrađuje levhe koje krase brojne bošnjačke domove u Krajini i šire. Ovom vrstom umjetnosti počeo se baviti još u medresanskim danima, kada je ispisivao harfove i kur'anske ajete na tabli, školskim tekama i ostalim predmetima. Za ispisivanje levhe koristi posebno široko pero koje ostavlja debeli trag tinte kada ga pomjera u jednom smjeru, a tanki kada ga pomjera u suprotnom.

Spoj duhovnog i kulturnog

Izradom levhi bavi se kaže već četrnaest godina, a one ispisane u unutašnjosti novoizgrađene džamije u džematu Krušnica upravo su djelo njegovih ruku.

„Ovi motivi i natpisi koje ispisujem su ustvari Allahove riječi, kur'anski tekstovi koje ispisujem preko tvrdog goda naše krajiške bukve, oraha i hrasta. Od malih nogu me vukla želja za obradom drveta i kreiranjem, pa pošto sam upisao Medresu „Džemaluddin ef. Čaušević“ u Cazinu, to me motivisalo da tada na školskoj ploči ispišem mnogo kur'anskih ajeta, a zatim i na tvrdim koricama svojih svesaka. Došao sam na ideju da to prenesem na drvo,“ priča nam Senahid-ef. i dodaje kako se sličnim poslom bavio i njegov otac, stolar u penziji od kojeg je naslijedio ovo umijeće.

„Od malih nogu pomažući mu u poslu mnogo sam naučio. Izradom levhi spojio sam duhovno, vjersko i kulturno. Islamska arhitektura je vrlo zanimljiva i jedna od najširih vrsta arhitektura u svijetu pa motive pronalazim u arapskoj kaligrafiji“, kaže Senahid-ef.  

Baveći se arapskom kaligrafijom Senahid-ef. nije ni slutio da će postati jedan od rijetkih majstora za izradu levhi i da će njegova djela pobuditi veliko zanimanje domaće javnosti. S obzirom da islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova, islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta ili kaligrafiju, kao i sebi svojstvenu ornamentiku, takozvanu arabesku.

„Kada sam u Bihaću služio vojni rok u Armiji RBIH sve slobodno vrijeme provodio sam kod rahmetli hadžije Mehe Sjenara, koji me podučio osnovnim stvarima o tehničkoj obradi drveta, izboru drveta, oruđa, alata kojim ću se služiti, načinu kako drvo smekšati, kako ga rezbariti da bi se lakše došlo do željenog motiva. Molim Allaha da ga nagradi jer sam od njega puno načio i mislim da nisam jedini koji je od njega naučio ovu vještinu“, kaže efendija Makić.

Dekorisao 63 džamije

On ističe kako su mu rezbarenje drveta i izrada levhi postali svakodnevica. U toku jednoga dana ukoliko se ne bi prihvatio dlijeta i neke vrste dorade harfa, kaže da bi odmah drugi dan to vrijeme nadoknadio.

„Otprilike skoro svaki dan ja najmanje sat vremena uložim i to još uvijek smatram odmorom. Za levhu koju trenutno radim, zvanu Kelimu, veličine 75 x 75 cm potrebna mi je najmanje jedna sedmica ukoliko svaki dan radim dva do dva i po sata, kaže efendija Makić i dodaje kako njegove levhe krase brojne džamije u svijetu. Posljednju koju je dekorisao ovim levhama je novootvorena džamija u džematu Krušnica u Bosanskoj Krupi u kojem obavlja imamsku dužnost. Ovo je šezdeset i treća džamija koju je tokom svoje rezbarske karijere do sada ukrasio. Kako kaže, to mu je svojevrsna satisfakcija i poseban ponos.

„Svjestan sam da će ovi moji radovi ostati iza mene. Ono što unovčim i dobijem kao materijalnu nadoknadu za ove stvari, prolaznog je karaktera ma koliko to bilo. Ali, harfovi nisu prolaznog karaktera. Ova svaka levha koja dođe u topli dom našeg Bošnjaka bilo gdje da se on nalazi, ima veći značaj i duži vijek trajanja od vlasnika levhe. To je Božije slovo. Nije sklono nikakvom paljenju, uništenju. Svaka levha što je starija, ima veću vrijednost“, naglašava Senahid-ef.

Anterfile

Svaka levha unikat

Također ističe kako je ovo, kao i svaki drugi, zahtijevan posao kojeg on obavlja s velikom ljubavlju, jer kako kaže, prilikom svakog posla kojeg volite naići ćete na različite prepreke, ali onoliko koliko je ljubav veća od prepreka, toliko će posao biti kvalitetniji. Kaže da mu se zna desiti u jednom danu da mu harf pukne ili naiđe na tvrdu frgu ili tvrdi god, da mu se rascjepi tabla, ali pojašnjava kako je to sve stvar strpljenja, te da se sve to polahko može nadoknaditi.

„Ono što pogriješim, najčešće se ne može popraviti. Mora se praviti iznova. Zato vodim računa da tamo gdje su mi veći rizici, radim dosta sporije i opreznije. Prilikom izrade levhi koriste se dlijeta različitih profila za razne namjene. Za ovu Kelimu potrebno je više od deset vrsta dlijeta i kao pomagalo električni frezer. Za izradu levhi neophodno je kvalitetno pripremiti tablu, koja se najčešće kupi gotova po željenoj veličini i najčešće mora biti od kuhanog bukovog drveta ili bilo koje druge vrste kvalitetno osušenog drveta. Građani najviše traže levhu Kelimu, a za vjerske objekte najčešće izrađuje levhe s klasičnim ajetima iznad mihraba, na desnoj strani levha sa imenom Allah, a na lijevoj levha sa imenom Muhammed.“ kaže na kraju Senahid ef. i dodaje kako je svaka levha koju izradi unikatna jer je ručni rad.

 

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija