Mjesec rebiu-l-evvel nas svake godine podsjeti na rođenje posljednjeg Poslanika Muhammeda, a.s..

          Muhammed, a.s., je rođen u Mekki, u zoru, u ponedjeljak, 12. rebiu-l-evvela ili 20.aprila 571. god. Ibn Said prenosi da je Poslanikova majka Amina rekla: „Kada sam ga rađala, porađala sam uz njega ogromnu svjetlost, od koje su zablistali dvori Šama.“

          Prilikom rođenja Muhammeda, a.s., desili su se neki čudni događaji u svijetu koji su bili predznaci njegovom poslanstvu :

          -srušilo se četrnaest tornjeva Ksersovog dvorca u Perziji,

          -ugasila se vatra koju su godinama obožavali obožavaoci vatre,

          -srušile su se crkve oko jezara Savit.

Muhammed, a.s., je rođen u vrijeme koje je bilo nepogodno za izgrađivanje ljudskog društva. Poslan je kao milost svim svjetovima, milost jer je prenio objavu Kur'an.

          Muhammed, a.s., je Kur'anom govorio, Kur'anskim životom živio i pravdu djelio.

Život, riječi i djela Božijeg poslanika bila su i ostala trajna upozorenja i opomena ljudima i narodima kroz povijest.

          Muhammed, a.s., je došao na ovaj svijet kao dar svim ljudima i kao nada u spas čovječanstva. Od svog rođenja kao siroče, preko poslanstva u četrdesetoj godini, zatim dvadesetrogodišnje ispunjenje poslaničkog poziva bili su uzor i primjer svima nama. Cijeli svoj život iskazivao je čvrstinu i nepokolebljivost pored svih napada i uvrjeda. Odanost Allahu dž.š., blagost prema ljudima, stanje da oprosti, hrabrost u svom poslu, pažljivo ponašanje Muhammeda, a.s., najbolji su primjer kako se dolazi do uspjeha, do sreće.

          Bio je čovjek koji je živio život sa svim njegovim radostima i žalostima, nadama i tugama, pobjedama i porazima, pohvalama i pogrdama. Sve ovo je podnosio sa vjerom u Allaha, dž.š., i nadom da dolaze bolji dani za islam i muslimane.

          Bio je običan čovjek koji krišom plače na kaburima svojih saboraca i voljenih prijatelja. Poštivao je dogovor i riječ, čuvao je rodbinske veze. Ljude je poštedio u tri stvari: nije nikoga kudio, nije nikoga sramotio i nije nikoga vrijeđao.

          Kada znamo da je ovaj život prolazan, da je prolazno naše zdravlje i bolest, naša mladost i starost, ne preostaje nam ništa drugo nego da svoj život uskladimo sa životom našeg miljenika Muhammeda, a.s., kako bismo zaslužili njegovo zauzimanje na Sudnjem danu.

Rebiu-l-evvel u znaku mevluda

          Mevlud je tradicionalni spjev u čast Poslanika, a.s., kojim se slavi njegovo rođenje, objava čiste vjere islama, kao i njegov širenje.

          Svake godine u povodu 12. rebiu-l-evvela muslimani kako u BiH tako i širom svijeta organizuju prigodne  programe i manifestacije.

          U početku je obilježavanje mevluda bilo najčešće u vidu godišnjeg okupljanja što je doprinijelo tome da ova manifestacija zadobije obilježje ibadeta.

          Istraživanja pokazuju da je  početkom 4. stoljeća po Hidžri bila praksa samo u nekim gradovima, da bi kasnije dolaskom Fatimija na vlast prerasla u zvaničnu svečanost.

Iako obilježavanje rođenja Božijeg poslanika ne spada u blagdane koji su naznačeni sunnetom, muslimani žele tokom cijele godine, a posebnom za ovaj dan da se sjećaju Posalnika Muhammeda, a.s., kao određen vid zahvalnosti Allahu, dž. š., što im je podario Poslanika.

          Sjećajući se Poslanika, njegova života i djela, mi se obavezujemo da ćemo slijediti Uputu koju nam je on dostavio od strane Allaha, dž.š. Pored spominjanja imena Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s., u dnevnim namazima, u salavatima, mi, bosanski muslimani spominjemo i sjećamo se Poslanika brojnim i različitim manifestacijama kao što su: Nova hidžretska godina, 12. rebiu-l-evvel-mevlud, proslava Mi'radža-27. noć redžepa, pobjeda na Bedru-17.noć ramazana, Lejletu-l-kadr - 27. noć ramazana, useljenje u novu muslimansku kuću itd.

          Pored bajrama, džuma, mevlud ima značajnu ulogu i kao medij preko kojeg se neposredno kontaktira sa vjerničkom populacijom.

Džematlije u svojim kućama priređuju mevlude, a u većim džamijama priređuju se mevludi za sve muslimane tog mjesta.

          Kroz historiju vakifi su u svojim vakufnamama određivali da se u njihovim džamijama pored ostalog održavaju i mevludi, te su u tu svrhu određivali posebna novčana sredstva. Gazi Husrev-beg je u svojoj vakufnami za svoju džamiju odredio da se svake godine u mjesecu rebiu-l-evvelu uči i održava mevlud, za što je odredio tri stotine dirhema.

          Kao što vidimo mevludska obilježavanja oslanjaju se na vjerodostojnu islamsku tradiciju i ne odstupaju od linije islamskog poimanja života. Mevlud zbližava ljude, učvršćuje vjernički saff, ispunjava naše živote, te je duboko u dušama naših bosansko-hercegovačkih muslimana.

Rebiu-l-evvel u znaku nekih događaja

          U mjesecu rebiul-evvelu desili su se neki događai koji su vezani za život Božijeg Poslanika Muhammeda a.s.

osmog rebiul-evvela tj. četrnaeste godine poslanstva Muhammed a.s. stigao je u mjesto Kuba, tu je proveo četiri dana: ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak. Tu je sagradio prvi mesdžid i u njemu klanjao. Nakon džume namaza uputio se prema gradu  Medini koji se tada zvao Jesrib.

U mjesecu  rebiu-l –evvelu druge godine po Hidžri desio se pohod na Bevat.

Iste godine u ovom mjesecu desio se pohod na Safvan.

Pohod na jevrejsko pleme Beni-Nadir desio se u ovom mjesecu 4.god. po Hidžri. Povodom tog događaja Uzvišeni Allah, dž.š., objavio je suru El-Hašr u cijelosti.

Islamski historičari navode broj od sedamdeset delegacija koje su došle kod Božijeg Poslanika Muhammeda, a.s., da prime islam. Neke od tih delegacije dolazile su upravo u ovom mjesecu a to su: delegacija plemana „Uzre“ koja primila islam i ostala u Medini nekoliko dana, te delegacija „Belijja“.

Božiji Poslanik Muhammed, a.s., preselio je na ahiret 12.rebiul-evvela u ponedjeljak, 11.god. po Hidžri.