PREPOROD: Poštovani direktore Karadža, prije svega da Vas upitamo o Upravi koju vodite. Iako se ovaj segment pravnog i administrativnog djelovanja često ne vidi u javnosti, on je itekako obiman i značajan. Možete li za naše čitaoce ukratko predstaviti ovu Upravu, njeno djelovanje, kadrovsku strukturu i njene glavne poslove?

Karadža: Uprava za pravne i administrativne poslove je jedna od pet uprava Rijaseta. Nadležna je za sve upravne, pravne i tehničke poslove Rijaseta Islamske zajednice koji se odnose na pravo, odnosno normativni sistem, upravu, kancelarijsko poslovanje, uspostavu i vođenje registara, organizaciju službe i status službenika te gradnju, održavanje i rekonstrukciju objekata. Primarni poslovi uprave su, kao što joj i sam naziv govori, pravni i administrativni poslovi. U tom kontekstu izrada normativnih akata i pomaganje drugim upravama i organizacionim jedinicama u normiranju onoga što predstavlja njihovu nadležnost predstavlja posebno važnu i složenu aktivnost Uprave. Promjene Ustava koje su se desile 2014. godine zahtijevale su reorganizaciju rada i novo definiranje nadležnosti pojedinih organizacionih dijelova i organa Zajednice što je zahtijevalo jednu opsežnu normativno-pravnu aktivnost čiji je nosilac u najvećem obimu bila Uprava. Pripremljen je čitav niz sistemskih normativnih akata koji su u prethodnom periodu doneseni: Pravilnik o reisul-ulemi, Pravilnik o izboru reisul-uleme, Pravilnik o organizaciji i radu Rijaseta, Poslovik o radu Vijeća muftija, Pravilnik o organizaciji i radu Ustavnog suda, Pravilnik o organizaciji i radu muftijstava, Pravilnik o organizaciji i radu medžlisa i džemata, Pravilnik o Fondu Bejtul-mal, Pravilnik o organiziranju Islamske zajednice u dijaspori, Pravilnik o građenju, Pravilnik o upravljanju i raspolaganju mezarjima, Pravilnik o članstvu i članarini, Uredba o tarikatskim redovima, Izborna pravila i drugi. Poseban normativni segmet se odnosi i na izradu i praćenje propisa koji se odnose na kancelarijsko i arhivsko poslovanje, rad pisarnice i organizaciju tehničke službe i opštih poslova u samom Rijasetu. Uprava je, u ovom segmentu najdirektnije učestvovala u izradi sistemskih normativnih akata gdje su nosioci aktivnosti bile druge uprave, kao što su propisi kojima je normiran rad mekteba, predškolskih ustanova, medresa i fakulteta. Uz sve navedene i druge akte doneseni su brojni, uslovno kazano, podzakonski akti kao što su sistematizacije, poslovnici, uredbe, instrukcije, uputstva itd.

Uprava radi na dva sistemska normativa čijim bi donošenjem zaokružili normativni sistem Zajednice u ovom segmentu rada. Riječ je o pravilniku o službi koji je utvrđen u formi prednacrta te će u narednom periodu biti pušten u javnu raspravu kako bi sa što kvalitetnijim prijedlogom izišli s njim na Sabor IZ. Ovim pravilnikom bi revidirali i racionalizirali broj dosadašnjih akata koji su tretirali ovu oblast i on bi predstavljao svojevrstan zakon o radu i službi u Islamskoj zajednici. Drugi važan akt koji je još u izradi je pravilnik o imovini i imovinskim pravima IZ koji, također, treba da revidira i sistematizira dosadašnje ranije donesene propise u ovoj oblasti.

Napredak u institucionalnom jačanju Zajednice

- Koje su njene izvršne nadležnosti?

Karadža: Uprava je zadužena da usmjerava i nadzire rad srednjeg i nižeg nivoa Islamske zajednice te je u tom segmetu u svakodnevnoj komunakaciji s muftijstvima, medžlisima, krovnim organizacijama i džematima u dijaspori, ustanovama, agencijama, centrima itd. Pratimo provođenje propisa i iniciramo njihovu promjenu ili donošenje novih propisa kada se iz komunikacije s drugim nivoima za to ukaže potreba. Ove aktivnosti Uprava vrši preko nadležnih službi u muftijstvima prije svega, ali i u medžlisima i drugim organima i ustanovama. Istakao bih izvanrednu saradnju i komunikaciju koju Uprava ima s muftijama, glavnim imamima, predsjednicima medžlisa, direktorima, dekanima i drugim odgovornim licima u svemu onome što su aktivnosti uprave. Posebno bih pohvalio rad stručnih službi i sekretara u svim ovim organima i ustanovama, njihovu dosljednost u provođenju zakona i opštih propisa i nastojanje da ovaj segment rada podignu na viši nivo kvalitete. Uprava vrši i plansku edukaciju te organizira stručne seminare za ove službenike radi podizanja kvaliteta rada. Uprava daje stručnu i tehničku podršku radu najviših organa IZ: Saboru, Rijasetu i Ustavnom sudu pripremajući i obrađujući materijale za sjednice, izrađujući zapisnike i odluke koje se donose na sjednicama. Uprava se sastoji od Odjela za pravne i administrativne poslove i Odjela za standardizaciju, gradnju i opće poslove. Odjel za pravne i administrativne poslove vodi dipl. pravnik g. Faruk Hašimović i pored njega u odjelu radi još dvoje pravnika i jedan stručni saradnik za administrativne poslove. Drugi odjel vodi Zijad-ef. Suljić i u istom se obavljaju poslovi koji se odnose na gradnju, vođenje registara, pisarnica, arhiva, higijena i tehničko održavanje zgrade, recepcija, vozač, radnici na obezbjeđenju objekta i drugi opći poslovi.

- Koje su najznačajnije aktivnosti ili projekti trenutno u fokusu rada Uprave?

Karadža: Uprava radi na dva sistemska normativa čijim bi donošenjem zaokružili normativni sistem Zajednice u ovom segmentu rada. Riječ je o pravilniku o službi koji je utvrđen u formi prednacrta te će u narednom preiodu biti pušten u javnu raspravu kako bi sa što kvalitetnijim prijedlogom izišli s njim na Sabor IZ. Ovim pravilnikom bi revidirali i racionalizirali broj dosadašnjih akata koji su tretirali ovu oblast i on bi predstavljao svojevrstan zakon o radu i službi u Islamskoj zajednici. Drugi važan akt koji je još u izradi je pravilnik o imovini i imovinskim pravima IZ koji, također, treba da revidira i sistematizira dosadašnje ranije donesene propise u ovoj oblasti. Uprava aktivno komunicira s krovnim organizacijama u dijaspori radi obaveze usaglašavanja statuta krovnih organizacija i džemata u dijaspori s Ustavom IZ i Pravilnikom o organiziranju IZ u dijaspori. Primjena Pravilnika o organiziranju IZ u dijaspori ima za cilj jačanje institucionalne veze i jedinstva IZ na cijelom području pri čemu se posebno insistira na nadležnosti reisul-uleme da imenuje i postavlja nosioce vjerskog autoriteta, da se sačuva vakufski karakter imovine, da se primjenjuje jedinstven vizualni identitet korištenjem istog znaka, bajraka te da se na jedinstven način uredi rad organa kako bi se što efikasnije mogla ostvariti misija Zajednice. Ovaj proces generiran politikom iskazanom kroz ovaj pravilnik nije tekao željenom dinamikom, ali je, iz do sada urađenog, vidljiv ogroman napredak u institucionalnom jačanju Zajednice u dijaspori.

Nasrtaj na vlasnička vakufska prava IZ u Banjoj Luci

- Uprava za pravne i administrativne poslove je glavna instanca i kada su u pitanju sporovi i sporazumi s državom, fizičkim i pravnim licima u našoj zemlji. Kako Islamska zajednica stoji na tom planu? Posljednjih nekoliko godina desili su se veliki kriminalni slučajevi nasrtaja na imovinu Islamske zajednice (Banja Luka) kao i drugi različiti vidovi opstrukcija i pokušaja otimanja vakufskih dobara… Šta na tom planu čini Uprava koju predvodite?

Karadža: Uprava direktno vodi sudske postupke u kojima je Rijaset jedna od strana, a prati i ostale sudske postupke koje imaju organizacione jedinice. Uprava vodi registar takvih postupaka i pruža pravnu pomoć organima i ustanovama u tom segmentu. Generalno, organi i ustanove Zajednice nemaju veliki broj sudskih postupaka. Nastojimo, u najvećoj mogućoj mjeri sporazumno riješiti nastale nesporazume. Najveći broj sudskih postupaka se vodi u pogledu zaštite vakufske imovine i to je segment koji je u ustavnoj nadležnosti Vakufske direkcije. Istakao bih da Rijaset pruža podršku, na način da je preuzeo finansiranje troškova advokata, povratnicima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu u postupcima harmonizacije nekretnina shodno zakonima koji su donijeti o premjeru i katastru. Nažalost, u Banjoj Luci je u prethodnom periodu došlo do značajnog nasrtaja na vlasnička vakufska prava Zajednice i do bespravnog otuđenja dijelova nekih vakufa. Do toga je došlo prije svega zbog nemara i neodgovornosti rukovodećih ljudi u medžlisu i muftijstvu u to vrijeme i zbog nepostupanja po propisima i nalozima viših organa. Po saznanju za isto izrečene su sankcije odgovornim, a pokrenuti su parnični postupci za poništenje poduzetih pravnih radnji na prenosu te imovine, ali su podnesene i krivične prijave radi vrlo evidentne i krivične odgovornosti u svemu ovome. Moram istaći da smo izuzetno nezadovoljni radom pravosudnih organa koji vode ove predmete u Banjoj Luci jer već duže vremena ne poduzimaju nikakve procesne radnje da se ovi postupci završe. Mislim prije svega na parnične postupke, dok je u pogledu krivične prijave, prema našim saznanjima, istraga prilično poodmakla i očekujemo podizanje optužnica. 

Zahtjevi vremena u kojem živimo

- Šta biste posebno istakli u kontekstu budućeg rada Uprave?

Karadža: Posebno bih istakao projekat uvođenja informacionog sistema IZ. Projekat smo započeli prošle godine i očekujemo u narednoj godini punu implementaciju. Ovaj projekat ima za cilj informatizaciju poslovanja IZ i standardiziranje ove oblasti podići na viši nivo, kao i digitalizaciju potrebnih podataka i dokumenata te podizanje sigurnosti u ovom vidu poslovanja. Njegova svrha je povećanje efikasnosti rada, brže i transparentnije pružanje informacija i usluga članovima i pripadnicima, tačnije i brže izvještavanje kao osnova za bolju analizu i donošenje odgovarajućih odluka. U tom smislu poslovi su fokusirani na mrežnu i hardversku infrastrukturu, izradu softvera i aplikativnih rješenja te poboljšanje alata za sigurnost. Implementacijom informacionog sistema očekujemo značajno unapređenje rada u pogledu efikasnosti i ekonomičnosti. Njegova implementacija je neminovnost ukoliko želimo pratiti savremene načine i oblike organizacije rada.

U proteklom desetogodišnjem periodu u više navrata je dolazilo do administrativnih promjena, kako na nivou Rijaseta, tako i na nižim nivoima u muftijstvima i medžlisima. Kako se u praksi pokazala ova administrativna reorganizacija?

Karadža: Ne mislim da je, u prethodnom periodu koji navodite, u više navrata dolazilo do promjena u administrativnom i organizacionom smislu. Prije bih rekao da je došlo do promjena na više nivoa organizacionog djelovanja. Sve promjene koje su se dogodile, u najvećoj mjeri su inicirane promjenama Ustava iz 2014. godine. Te promjene su obavezale na izmjene ili donošenje novih pravilnika koje sam ranije spomenuo. Tako je došlo do značajne transformacije Rijaseta koji je postao isključivo najviši izvršni organ, sa pet uprava kao stručnim upravnim tijelima, a direktori uprava su po automatizmu članovi Rijaseta uz reisul-ulemu i njegovog zamjenika. Formirano je Vijeće muftija i definirano kao vjerski organ, faktički najviši vjerski organ koji čine sve muftije s muraselom reisul-uleme i koje je nadležno za sve što se odnosi na interpretaciju islama, islamskih propisa i njihovu ispravnu primjenu u radu Islamske zajednice. Muftijstva su dobila formalno-pravni subjektivitet i organizirana su preko stručnih službi. Preko muftijstava se organizira i prati provođenje opštih propisa koje donose najviši organi. Prije ove izmjene muftijstva nisu imala ovakav formalno-pravni karakter, nego su to bili uredi muftija s primarnom ulogom u organizaciji i praćenju odvijanja vjerskog života. Muftijstva su, na izvjestan način postala srednji nivo organizacije IZ. Određene promjene su se desile i u pogledu funkcioniranja i rada medžlisa i džemata. Te promjene nisu suštinski promijenile oblik i način rada ovog organizacionog nivoa nego su više bile odraz potrebe za efikasnijim i ekonomičnijim radom i funkcionalnijim uvezivanjem s višim nivoima. Sve ove promjene su imale za cilj da rad u Zajednici i njene organe učini još dinamičnijim i efikasnijim. Sa stajališta administrativno-pravnog djelovanja mogu kazati da su ove organizacijske promjene, koje su u dobroj mjeri i zahtjevi vremena u kojem živimo, donijele dosta pozitivnih iskoraka. Vrijednost ovih promjena treba mjeriti naspram učinaka na ono što predstavlja misiju Zajednice. Vjerujem da ove organizacione promjene nisu uzrokovale nepovjerenje prema Zajednici, naprotiv držim da je povjerenje i veće, a to se može vidjeti na rezultatima misijskih aktivnosti kao što je broj učenika u medresama i rezultati rada medresa, fakulteta, predškolskih ustanova, akcijama prikupljanja zekata, kurbanima, akcijama pomoći za socijalno ugrožene i ljude pogođene elementarnim nepogodama, uvakufljenjima itd.    

Uvezivanje svih organizacionih jedinica

- Kada se spomene uprava i adminstracija, uglavnom se misli na savremeni institucionalni poredak zasnovan na temeljnim dokumentima (ustav), njegovim odredbama i pravilnicima. Kako se Islamska zajednica kao institucija nosi s izazovima racionalne institucionalizacije i očuvanja i poimanja tradicionalnog autoriteta? Postoji li svijest o opasnosti i štetnosti prenormiranja, zapadanja u pretjeranu i kompleksnu birokratizaciju, što u konačnici može voditi gubljenju misijskog karaktera Zajednice?

Karadža: Autonomno institucionalno djelovanje Zajednice i čuvanje te institucionalnosti već više od 140 godina predstavlja njenu posebnu odliku i vrijednost. Od svoga početka do danas Zajednica je donijela, odnosno promijenila devet ustava, uključujući tu i Ustavnu odluku iz 1993. godine. Činjenica da Zajednica svoj rad temelji na pravnom aktu snage ustava već puno govori u njenoj institucionalnosti. To također govori da se rad temelji na unaprijed utvrđenim načelima i temeljima, a to su prije svega Kur'an, sunnet, islamska tradicija Bošnjaka i zahtjevi vremena, ali isto tako i na načelima zakonitosti, javnosti i odgovornosti. Svaki novi ustav je donosio određene, ponekad i značajne, promjene u strukturi i organizaciji rada. Svaka promjena je uzrokovana, prije svega, nametnutim pravnim položajem koji je u određenom državno-pravnom okviru Zajednica imala ili potrebom za unapređenje svoga rada. Važno je istaći da su sve promjene bile organizaciono-administrativne prirode, ali da nikada nije promijenjen karakter Zajednice, odnosno njena misija i ono što je svrha njenog postojanja. Naravno, postojanje ustava implicira postojanje cjelokupnog normativno-pravnog sistema, a to uvijek sa sobom nosi i bojazan da taj normativno-pravni sistem neće biti dovoljno koherentan, zaokružen i sistematičan ili da će doći do prenormiranja tj. proliferacije propisa. Kada pogledamo aktuelni normativno-pravni sistem, imajući u vidu sve ono što sam prethodno govorio, ponekad se u javnosti čuje, da je preobiman i da smo prenormirani. Smatram da je to pogrešan dojam jer se zanemaruje dostignuti stepen razvoja zajednice i složenost njene organizacije. Danas Zajednica ima više od 150 organizacionih jedinica koje imaju svojstvo pravnog lica, samo na teritoriji Bosne i Hercegovine. To uključuje medžlise, muftijstva, medrese, fakultete, institute, centre, direkcije, agencije, predškolske ustanove, privredna društva, fondacije itd. Pored toga, tu su mešihati sa kompletnom vlastitom organizacionom strukturom te oko 300 džemata u dijaspori koji su također registrirani pravni subjekti. Svaki od ovih pravnih subjekata ima i vlastite pravne akte (statute, pravilnike, pravila, poslovnike itd.), a za uspješan i efikasan rad neophodni su značajni ljudski resursi. Uvezivanje svih organizacionih jedinica u koherentan, kompaktan i funkcionalan sistem je ozbiljan zadatak i podrazumijeva prilično obiman normativno-pravni sistem. 

- Jedno od glavnih pitanja koje se u odnosu s državom nameće jeste zašto ugovor IZ s državom nije potpisan paralelno kada je potpisan i sa SPC i Katoličkom crkvom? Ima li, zapravo, igdje sličan ugovor koji je potpisan?

Karadža: Jedini ko je mogao utjecati da se ovi ugovori paralelno potpišu je, ustvari, država. Ni ugovori između Vatikana i SPC s državom nisu paralalno potpisani. Prvo je taj posao završio Vatikan, a potom SPC. Država nije obavijestila druge vjerske zajednice da vodi pregovore oko potpisivanja, tako da, koliko je meni poznato, Islamska zajednica nije ni znala da je država tome pitanju pristupila partikularno, sve dok nije obznanila potpisivanje prvog ugovora. Inače, pravni osnov za potpisivanje ovakvog ugovora se nalazi u Zakonu o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica koji je predvidio takvu mogućnost kako bi se, s jedne strane, detaljnije uredila pitanja koja su načelno regulirana samim Zakonom, a s druge strane, kako bi se uredila pitanja koja predstavljaju specifičnost svake vjerske zajednice. Nije nepoznata praksa zaključivanja ovakvih ugovora, pogotovo Vatikan ima dugu tradiciju potpisivanja konkordata kojima se reguliše pravni položaj Katoličke crkve u pojedinim državama.

Diskriminacija Islamske zajednice

- Prema zvaničnim informacijama IZ, inicijativa za potpisivanje ovakvoga ugovora pokrenuta je pismom Predsjedništvu BiH u junu 2010. godine. Potom je imenovana komisija za usaglašavanje teksta i vođenje pregovora, sačinjen prijedlog ugovora, održano niz sastanaka, čak došlo do usuglašeneog Nacrta, krajem 2014, te konačno, 21. oktobra 2015. upućen u dalju proceduru u Predsjedništvo BiH. Od tada, faktički, osim javnih izjava o ovom pitanju od strane različitih političkih subjekata, ugovor umjesto pravno postaje političko pitanje. Kada će se i hoće li ovom pitanju vratiti njegov istinski pravni karakter?

Karadža: U postupku pregovaranja za zaključenje ovoga ugovora utvrđeno je da naš ugovor mora imati istu pravnu snagu, a to znači da mora proći istu proceduru odobravanja i ratifikacije kao i druga dva ugovora tj. mora proći odobrenje od strane Vijeća ministara, Predsjedništva i Parlamenta. Nakon dugotrajnog pregovaranja ovaj dokument je dobio prolaz na Vijeću ministara koje ga je, kako ste kazali, u oktobru 2015. godine uputio u dalju proceduru Predsjedništvu. Očito je da nikada nije postignut konsenzus da se ovo pitanje okonča, a mi nikada nismo zvanično obaviješteni o njegovom statusu. Obraćali smo se urgencijama svakom novom sazivu Predsjedništva i razgovarali gotovo sa svim članovima predsjedništva ali još uvijek nismo dobili ugovor. I sada vodimo određene razgovore na tu temu u Predsjedništvu i ti razgovori daju određenu nadu, ali ne bih se još uvijek usudio prognozirati njihov pozitivan ishod. Kao što ste kazali, ovo pitanje je u cijelosti poprimilo politički karakter. Ne postoji nijedan formalno-pravni razlog za njegovo nepotpisivanje. U javnosti su se pojavile špekulacije da potpisivanje ovoga ugovora treba staviti u kontekst političkih pregovora prilikom nedavnog formiranja vlasti i da treba biti dio političke trgovine. Stav Islamske zajednice po tom pitanju je nedvosmislen, njega je izrekao reisul-ulema u nekoliko javnih nastupa, a istaknut je i u razgovorima sa političkim predstavnicima, a to je da ovaj ugovor ne smije biti predmetom bilo kakve političke trgovine i političkog potkusurivanja. Ovo je pitanje ustavnog i zakonskog prava jedne tradicionalne vjerske zajednice, u ovom slučaju najbrojnije vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, a nikako pitanje ekskluziviteta koje se mora politički procjenjivati i odobravati.

- Šta za Islamsku zajednicu i muslimane u BiH znači potpisivanje ovog ugovora, a šta dalje očito blokiranje njegovog potpisivanja?  Kako se to odražava na opće političke prilike, te kako se ono može odraziti generalno u kontekstu euroatlantskih integracija. Da li postoje instrumenti međunarodne pravne zaštite kao što je to u drugim segmentima učinjeno pojedinačnim i kolektivnim tužbama i apelacijama prema evropskim pravnim instancama poput Evropskog suda za ljudska prava i sl.?

Karadža: Nepotpisivanje ovoga ugovora predstavlja eklatantnu diskriminaciju Islamske zajednice i njenih članova i pripadnika. Potpisivanjem ovog ugovora dobili bismo dodatni instrument kojim se garantiraju vjerska prava muslimana i Islamska zajednica dovodi u ravnopravan položaj s druge dvije vjerske zajednice. Vjerska prava spadaju u spektar ljudskih prava zaštićenih međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, Ustavom BiH, zakonima ove države te se s ovim pitanjem jednostavno ne može trgovati. Diskriminacija Islamske zajednice blokiranjem potpisivanja ovoga ugovora sigurno ne doprinosi ugledu naše države. Ukoliko, u dogledno vrijeme ne dođe do pomaka ka potpisivanju ugovora sigurno je da trebamo razmisliti i o mogućim instrumentima pravne zaštite.