Sadržaj smo pripremali kroz kratke razgovore s glavnim imamima. Svi su manje-više dobijali ista ili slična pitanja. Riječ je o medžlisima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, iz oba entiteta. Međutim, vrijedi naglasiti da među predstavljenim nisu i medžlisi s područja najvećih gradova.

U najkraćem, kroz pitanja i odgovore glavnih imama s referencom na administrativne podatke i druge fakte tretirani su stanje, izazovi i perspektive medžlisa. Osim što set ovih članaka predstavlja svojevrsnu ličnu kartu medžlisa, bila je to prilika da se stekne uvid u razmišljanja onih koji imaju neposredna iskustva u radu na terenu kroz organizaciju religijskog života. Objavljeni članci nisu dio planskog anketiranja niti je postojala namjera o prikupljanju uzoraka, ali mogu poslužiti kao konture slike Zajednice.

Infrastruktura

⁕ Uglavnom zaokružena osnovna infrastruktura

⁕ Uporedna gradnja popratnih objekata

⁕ Potreba za novim prostorijama ili objektima (islamski centri)

⁕ Memorijali/ spomen-obilježja

Infrastruktura i vakufi

U svim medžlisima je osnovna infrastruktura većim dijelom zaokružena ili će uskoro biti. U pojedinim su već pristupali i rekonstrukcijama postojeće. Mnogi su uz izgradnju osnovnih uporedo gradili i druge objekte koji su unapredijeli rad medžlisa poput manjih ili većih islamskih centara, obdaništa i sl. Drugima se ukazala potreba s vremenom te su u fazi rješavanja dokumentacije ili prikupljanja sredstava. Činjenica je da je značajan broj stanovništva, osim odlaska iz zemlje, iz ruralnih preselio u urbane sredine, a osim toga, s vremenom su medžlisi proširili kapacitete rada i organizaciju aktivnosti. Pojavljuju se potrebe, naprimjer, za kvalitetnijom ili praktičnijom organizacijom mektepske nastave, posebno u sredinama s više polaznika, zatim za osiguravanjem prostora za susrete omladine kroz rad Mreže mladih ili drugih sektora pri medžlisu, promocije knjiga, radionice, seminare i slično. S druge strane, izgradnja objekata poput islamskog centra doprinijela bi mogućnostima unapređenja stambeno-poslovnog vakufa, što može predstavljati značajan korak u finansijskom samoodržanju. Većina glavnih imama nam je kazala da perspektiva medžlisa počiva na unapređenju vakufske imovine, one rentabilne, koja se da održavati, odnosno u oplemenjivanju već postojeće vakufske imovine.

Kada je riječ o manjem bosanskohercegovačkom entitetu i povratničkim mjestima Medžlis nerijetko predstavlja jedinu adresu za potrebe mnogih povratnika, oslonac i mjesto institucionalnog susreta. S tim u vezi je naglašena podrška koju takvi medžlisi i džemati imaju kroz Bejtul-mal ili saradnju s drugim, većim medžlisima.

Važno je naglasiti da među infrastrukturne projekte medžlisi ubrajaju i izgradnju šehidskih spomen-obilježja. To je, svakako, u uskoj vezi s činjenicom da je institucija Islamske zajednice imala izuzetno značajnu ulogu u memorijalizaciji genocida i zločina počinjenih tokom protekle agresije nad Bošnjacima. S toga su obilježavanja godišnjica stradanja među redovnim godišnjim aktivnostima medžlisa, i to ne samo u okviru religijskog programa. Uz to, medžlisi iniciraju i organizuju naučne skupove i tribine posvećene tim temama, odnosno izdavanje publikacija. Baš kao što je slučaj s drugim segmentima djelovanja.

Suočavanje s izazovima u radu medžlisa

⁕ Iseljavanje stanovništva

⁕ Komunikacija s dijasporom

⁕ Članarina

⁕ Međureligijski dijalog

⁕ Saradnja s lokalnim vlastima

⁕ Kadrovski izazovi

Suočavanje s izazovima

Među glavnim izazovima za medžlise je trend odlaska stanovništva iz zemlje, što se odražava na broj članova te na broj upisane mektepske djece. Ipak, medžlisi se nastoje prilagoditi takvoj pojavi, pa i kada to zahtijeva intenzivniji kontakt s dijasporom. Već sada niz medžlisa brojne svoje aktivnosti, posebno u ljetnom periodu, prilagođava dolasku dijaspore tokom godišnjih odmora.

U većini medžlisa, posebno gdje je bošnjačko stanovništvo manjina ili su procentualno jednako zastupljeni s drugim etničkim i religijskim zajednicama nema značajnih problema s lokalnim vlastima niti na nivou međureligijskog dijaloga. U nekoliko medžlisa smatraju da ta saradnja može biti bolja ili da se na njihove zahtjeve odgovara sporo kao što je slučaj i s međureligijskim dijalogom. Kvalitetna saradnja s vlastima ili dijalog i zajedničke aktivnosti s drugim religijskim zajednicama u takvom kontekstu je jedan od ključnih načina unapređenja religijskog života.

Očito je da u nekim sredinama već imaju izraženiji problem s manjim brojem zainteresovanih za imamski posao. To je među krucijalnim pitanjima koja stoje pred Islamskom zajednicom, a dio dugoročnog rješenja tog pitanja predviđen je i kroz reformu odgojno-obrazovnih ustanova koje djeluju u okviru IZ. Svakako, pitanje materijalnog statusa imama je drugi dio mozaika rješenja. O tome se posljednjih mjeseci intenzivno razgovara u Islamskoj zajednici.

Kada je riječ o manjem bosanskohercegovačkom entitetu i povratničkim mjestima Medžlis nerijetko predstavlja jedinu adresu za potrebe mnogih povratnika, oslonac i mjesto institucionalnog susreta. S tim u vezi je naglašena podrška koju takvi medžlisi i džemati imaju kroz Bejtul-mal ili saradnju s drugim, većim medžlisima.

Perspektive

⁕ Oplemenjivanje vakufskog zemljišta

⁕ Vakufi poslovno-stambenog karaktera

⁕ Mektepska nastava

⁕ Rad s mladima

⁕ Stipendiranje učenika i studenata

⁕ Raznolik spektar aktivnosti

Odgajanje nasljednika džemata

Većina glavnih imama smatra da je rad s djecom, odnosno mladima među najvažnijim. U tom smislu drže i da je unapređenje mektepske nastave jedan od ključnih segmenata budućnosti medžlisa / džemata. Evidentno je da se uz zaokruženje infrastrukture uporedo nastojalo ulagati i u ostale segmente rada džemata, pa tako i u mekteb. Osim mektepskih prostorija, sve veći broj mekteba raspolaže s adekvatnijim sredstvima za rad, što uključuje i nabavku savremenih tehničkih pomagala.

Džemati, posebno veći, su, zahvaljujući kapacitetima infrastrukture, broju ljudi i organizovanosti rada, već odavno organizatori različitog broja aktivnosti religijskog, kulturnog ili rekreativnog karaktera. Uz to, neki od džemata su uspjeli dodatno razviti modele fondova za pomoć socijalno ugroženima.

Pitanje o kadrovskim izazovima nije postavljeno svima, ali u određenim mjestima su izrazili bojazan da bi uskoro moglo doći do nedostatka imamskog kadra. S druge strane, očito je da u nekim sredinama već imaju izraženiji problem s manjim brojem zainteresovanih za imamski posao. To je među krucijalnim pitanjima koja stoje pred Islamskom zajednicom, a dio dugoročnog rješenja tog pitanja predviđen je i kroz reformu odgojno-obrazovnih ustanova koje djeluju u okviru IZ. Svakako, pitanje materijalnog statusa imama je drugi dio mozaika rješenja. O tome se posljednjih mjeseci intenzivno razgovara u Islamskoj zajednici.

Aktivnosti medžlisa se pretežno temelje kroz uobičajeni rad organizacije religijskog života, ali sve češće se u prvi plan ističe i rad odjela za brak i porodicu formiranih pri medžlisima, zatim kroz Mrežu mladih ili kroz socijalne i karitativne segmente rada. Vidljivo je da koncepti formiranja sektora, poput ovih spomenutih, uveliko pomažu u organizaciji specifičnih aktivnosti, ali i stvaraju platformu za okupljanje s kojom se, posebno mladima, lakše identifikovati. Strukturiran rad uz postojanje koordinatora olakšava djelovanje i glavnom i ostalim imamima. Rad s djecom i mladima se većinom posmatra kao način odgajanja generacija budućih džematlija, koje će sutra naslijediti džemate i medžlise.

Vrijedno pažnje je da su u pojedinim medžlisima pospješili mogućnosti stipendiranja učenika i studenata, što se, također, vidi kao način trajnog odnosa s budućim nasljednicima džemata i medžlisa.

Kroz razgovore s mutevelijama primjećuje se da se u rad džematskih odbora, posebno u većim džematima, uključuje značajan broj mlađih osoba, ali i visokoobrazovanih. Činjenica je da se struktura džemata, shodno zanimanjima, posljednjih decenija promijenila.

U srcu Zajednice

Uz predstavljanje Medžlisa razgovarali smo s predsjednicima u džematima širom zemlje. Time smo željeli naglasiti emanet ove funkcije, odnosno šta podrazumijeva hizmet Zajednici te svakako čuti s kakvim izazovima se susreću džemati. Pored toga, bila je to prilika da se predstavi i džemat. Kao i u slučaju medžlisa, većina mutevelija nam je potvrdila demografski izazov manjeg broja stanovništva. Pozitivnu povratnu informaciju predstavlja da bošnjačko-muslimanska dijaspora pomaže džemate u svome zavičaju, a u nekima predstavlja ključnu komponentu u njihovom održavanju. S druge strane, predsjednici apeluju na džematlije koje odlaze u inostranstvo da, ipak, ostanu članovi džemata u svome zavičaju.

Također, kroz razgovore s mutevelijama primjećuje se da se u rad džematskih odbora, posebno u većim džematima, uključuje značajan broj mlađih osoba, ali i visokoobrazovanih. Činjenica je da se struktura džemata, shodno zanimanjima, posljednjih decenija promijenila. Broj mladih i visokoobrazovanih osoba u džematskim odborima u tom slučaju predstavlja i očekivanu promjenu shodno prirodnom razvoju džemata i aktivnosti. Džemati, posebno veći, su, zahvaljujući kapacitetima infrastrukture, broju ljudi i organizovanosti rada, već odavno organizatori različitog broja aktivnosti religijskog, kulturnog ili rekreativnog karaktera. Uz to, neki od džemata su uspjeli dodatno razviti modele fondova za pomoć socijalno ugroženima.

Pored spomenutog, kao i kroz razgovore s glavnim imamima, i predsjednici su uglavnom govorili o zaokruženoj infrastrukturi i unapređenju ostalih segmenata rada džemata. U nizu džemata aktuelna je, ustvari, rekonstrukcija ili uređenje već obnovljenih i izgrađenih objekata, ali i drugih vakufa poput mezarja ili vakufskih/ imamskih kuća.

Evidentno je da se i sam postratni razvoj i rad Islamske zajednice može podijeliti u nekoliko faza, što se očituje u svim segmentima njenog djelovanja. Lične karte medžlisa možda i ponajbolje o tome govore, a shodno takvim informacijama, detektovanim izazovima i perspektivama direktno s terena to će pomoći i Rijasetu u iznalaženju rješenja. Na neke od izazova IZ ne može direktno utjecati, kao što su socio-ekonomski, ali će kroz svoju misiju morati nastaviti apelovati na vlast, odnosno ukazivati jasno i glasno na svaku društvenu devijaciju koja, naprimjer, između ostalog, ubrzava odlazak stanovništva. U svakom slučaju, neće biti dovoljno odgovoriti tek unapređenjem vakufa, već punim kapacitetom Zajednice, što će tražiti mnogo više dodatnog neposrednog i terenskog iskustva i istraživanja.