Brojni univerziteti, fakulteti i škole širom svijeta svoju reputaciju duguju, upravo, angažmanu svojih alumnista. Bilo da je riječ o direktnom angažmanu u promociji ustanove ili određenoj vrsti posrednog djelovanja, pri čemu uspjeh alumnista i njihovo iskustvo mogu predstavljati referentnu tačku potencijalnim učenicima i studentima. Bez obzira na mogućnosti neformalnog utjecaja alumnista na takve procese, jasni strateški koraci univerziteta i fakulteta, posebno većih, uključuju inicijative i rad na formalnom organizovanju klubova, udruženja ili asocijacija alumnista. To otvara prilike kontinuirane dvosmjerne komunikacije univerziteta / fakulteta / škola i alumnista, što postaje temeljna platforma za sve ostale aktivnosti, koje se protežu na korist široj društvenoj zajednici.
Uspostavljanje mreže alumnista, posebno ako je riječ o njihovom značajnijem broju, zahtijeva višegodišnji angažman, odgovarajuće resurse tehničke te finansijske prirode i posvećenost unapređenju te mreže. U razvijenim zemljama lakše se prevazilaze te vrste izazova. To je posebno uočljivo kada sagledavamo stanje u slabije razvijenim i zemljama u tranziciji kakva je naša.
Opšta slika je takva da se manje-više govorilo o potrebi rekonekcije s alumnistima spomenutih odgojno-obrazovnih ustanova, da su dijelom započeti procesi kreiranja baze podataka, ali da osnovni dio posla tek predstoji u budućnosti.
Islamska zajednica u BiH: Više hiljada alumnista
Konkretno, sagledavanje ove teme u okvirima religijske zajednice kao što je Islamska zajednica u BiH se doima dodatno interesantnim uzmu li se u obzir specifičnosti djelovanja odgojno-obrazovnih (srednjoškolskih i visokoškolskih) ustanova u takvom ambijentu. U ovom slučaju govorimo o osam medresa, dvije gimnazije i četiri fakulteta u tri države, čiji je osnivač Islamska zajednica. I, posebno važno, govorimo o više hiljada alumnista, a taj broj je počeo intenzivno rasti nakon što su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu svoj rad počele ili obnovile mnoge medrese i gimnazije.
Mnogi alumnisti su se već profilirali u različitim branšama. Danas žive i rade u različitim dijelovima svijeta. Mnogo njih je već na neki način, uglavnom neformalan, okupljeno oko svojih škola / fakulteta. Samostalno ili zajednički na određene načine pomažu rad škole ili sadašnjih učenika / studenata. Vidimo to kroz vakifske akcije, naprimjer u Medresi u Velikom Čajnu, gdje su se generacijski upisivali kao vakifi škole.
U većini slučajeva, ranije je pristupljeno kreiranju baza alumnista, što je jedan od početnih koraka, a nekoliko ustanova nudi uvid u imena alumnista na svojim zvaničnim web stranicama. U nekoliko ustanova već je formiran Klub alumnista te smo komunicirali s predsjednicima tih klubova/ udruženja u Tuzli, Mostaru i Prvoj bošnjačkoj gimnaziji u Sarajevu. Iz Medrese u Visokom smo dobili informaciju da je u planu do Nove godine da se započne realizacija osnivanja Kluba alumnista. Islamska gimnazija u Zagrebu već raspolaže s detaljnijim informacijama o svojim alumnistima te je na nivou ideje već delegirano osnivanje takve asocijacije. U Medresi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru ističu da imaju značajan broj informacija o tome gdje su trenutno njihovi alumnisti zaposleni, iako imaju manje informacija o onima koji nisu nastavili daljnje školovanje, odnosno napustili su zemlju. I u Cazinskoj medresi je pokrenuta inicijativa, održano je nekoliko sastanaka s alumnistima, rađeno je na bazi, a u planu je da se ide u daljnju realizaciju. I u Travničkoj medresi je to u fazi, a realizacija se očekuje naredne godine. Sarajevska medresa je započela projekat Alumni i do sada broji oko 1.700 registrovanih. Očekuje se nastavak projekta.
Dio medresa i na svojim web stranicama nudi obrazac za popunu alumnistima.
Na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru postoji određena baza alumnista, za većinu njih Fakultet ima podatke o tome gdje su i šta rade, a u planu je daljnje unapređenje te baze.
Na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću je ta inicijativa započeta prije nekoliko godina, postavljen je obrazac za popunu podataka namijenjen alumnistima. Prethodne godine je intenzivnije rađeno na popuni podataka te je baza značajno ažurirana, što je zahtijevalo popularisanje tog poziva alumnistima. Očekuje se daljnji rad na tom planu. Na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, prema našim saznanjima, također se radilo na izgradnji baze alumnista. Međutim, taj proces je, uslijed različitih okolnosti, usporen, mada imaju određene kontakte sa svojim alumnistima kao i saznanja o branšama u kojima rade alumnisti. Postoje planovi za unapređenje takve baze.
Iz Uprave za obrazovanje i nauku informisani smo da nije do sada ništa pokretano na nivou Uprave u pogledu alumija visokoškolskih ustanova, ali jeste za srednje škole. U tom smislu započelo se s kreiranjem baze, ali je proces usporen tehničkim izazovima vezanim za informatički dio realizacije. Plan je uključivao da se baza kreira i razvija i putem elektronskog dnevnika. Vizija je bila da se prijava svakog alumniste generiše u jedan zajednički sistem. Ipak, najavljeno je detaljnije bavljenje tom problematikom. To nije u koliziji s internim vođenjem baza koje medrese realizuju. Iz Uprave su istakli da je cilj prikupiti što detaljnije informacije o alumnistima.
Generalno, opšta slika je takva da se manje-više govorilo o potrebi rekonekcije s alumnistima spomenutih odgojno-obrazovnih ustanova, da su dijelom započeti procesi kreiranja baze podataka, ali da osnovni dio posla tek predstoji u budućnosti.
Dekan Hasani: „U komunikaciji s našim alumnistima mi možemo da dobijemo veoma važnu povratnu informaciju, koja nas neće štititi.“
Akumulacija energije i potencijala
Početkom 2021. godine Fakultet islamskih nauka u Sarajevu pokrenuo je inicijativu za osnivanje Alumni asocijacije Fakulteta. Tim povodom alumnistima se obratio i tadašnji dekan Fakulteta Zuhdija Hasanović.
U cilju snaženja pozicije Fakulteta i unapređenja kvaliteta rada, između ostalog – istakao je dekan Hasanović – značajno je jačanje stručnih i općih kompetencija alumnista Fakulteta, što uključuje i čvršće uvezivanje kroz Alumni asocijaciju.
Inicijativa je obznanjena, ciljevi dodatno pojašnjeni, na web stranici postavljen obrazac za popunu podataka namijenjen alumnistima, održan i inicijalni online sastanak, ali trenutni broj popunjenih obrazaca je značajno mali. Međutim, Fakultet nastavlja razvijati inicijativu. U nedavnom razgovoru s aktuelnim dekanom Mustafom Hasanijem u podcastu Mijena (BIR TV) tretirali smo to pitanje. On se osvrnuo na njeno pokretanje prije tri godine te istakao da nije mnogo zadovoljan koliko se napredovalo u pogledu toga. Istakao je da je riječ o više od 1.500 alumnista ukazujući da je to ogroman potencijal, kojeg žele organizovati da bi akumulirali tu energiju. Svjesni su iskustava alumnista i stava su da je potrebno, pored ostalog, afirmisati i njihove priče.
Hasani nas je informisao da je formiran Organizacioni odbor za obilježavanje jubileja, 50 godina Fakulteta, te da je prisutna ideja da se u narednom periodu organizuje okupljanje alumnista.
„Hoćemo alumniste da pitamo šta da radimo, kako da se organizujemo i koji je to najprimjereniji sadržaj kada su u pitanju alumnisti. Svi veliki univerziteti se hvale upravo svojim alumnistima. Mislim da i mi možemo da se hvalimo, ne samo zato što imamo reisul-ulemu kao našeg alumnistu ili reisul-ulemu u Makedoniji, muftije u Bosni i izvan Bosne, nego zato što imamo svršenike koji, zaista, rade dobar i kvalitetan posao. U komunikaciji s našim alumnistima mi možemo da dobijemo veoma važnu povratnu informaciju, koja nas neće štititi“, zaključio je dekan Hasani.
U vremenu nastanka ovog teksta inicijativom Fakulteta je formirana i Viber grupa namijenjena online okupljanju alumnista radi upoznavanja s budućim aktivnostima.
Kerla: „Bez obzira na perspektivnost ideje, postoji realna bojazan da bi, kao i mnogi slični projekti prije, i ovaj mogao posrnuti pred izazovima manjkave implementacije.“
Implementacija ne smije biti manjkava
Mensur Kerla, alumnista FIN-a, aktuelni pomoćnik direktora Gazi Husrev-begove medrese za nastavu, prepoznaje nekoliko ključnih područja gdje bi mreža alumnista mogla donijeti benefite.
„Profesionalno umrežavanje bi omogućilo stvaranje dinamične zajednice stručnjaka različitih profila. Nadalje, uspostavljanje stabilnog sistema finansijske i materijalne podrške kroz alumni mrežu otvorilo bi nove mogućnosti za napredovanje i razvoj studenata i učenika. Formiranjem posebnog fonda za stipendiranje nadarenih studenata i učenika, pokretanjem namjenskih crowdfunding kampanja za specifične projekte i humanitarne aktivnosti, te sistemskim pristupom donacijama za unapređenje infrastrukture i nastavnih sredstava, značajno bi se osnažili kapaciteti fakultetā, akademija i medresa. Posebno, uspješni alumnisti, djelujući u različitim sferama društva, mogu značajno doprinijeti jačanju javnog imidža odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice, ali i kreirati platformu za argumentovano zagovaranje važnih društvenih pitanja i inicijativa. Njihovo povezivanje s drugim vjerskim i obrazovnim institucijama i ustanovama može rezultirati kreiranjem snažnih koalicija za pozitivne društvene promjene“, riječi su Kerle.
Ukazuje i na to da rad mreže alumnista može pomoći razvijanju „inovativnih pristupa u prezentaciji islamskog učenja“. Također, smatra da kvalitetno organizovana mreža „može postati relevantan glas u javnom prostoru, posebno u pitanjima koja se tiču vjerskih sloboda, obrazovanja, identiteta i društvenih vrijednosti.“ On ističe da integrisanje alumni baze sa savremenim forumom predstavlja inovativan pristup „koji bi mogao riješiti trenutnu fragmentaciju u komunikaciji i djelovanju alumnista.“
„Sadašnja situacija u kojoj različite generacije komuniciraju kroz zasebne, neformalne grupe na različitim društvenim platformama, stvara svojevrsne “komunikacijske silose“ ili “klastere“ koji ograničavaju potencijal međugeneracijskog dijaloga i saradnje“, zaključuje Kerla te ističe da bi se uspostavljanjem jedinstvenog foruma i alumni baze prevazišla takva ograničenja. Predlaže primjer organizacije foruma u nekoliko sekcija posvećenih profesionalnom razvoju, akademskoj razmjeni i društvenom angažmanu. Također, naglašava da bi i tehnički aspekt ovakve platforme trebao biti pažljivo osmišljen kako bi omogućio integraciju s postojećom bazom podataka, ali i fleksibilnost za buduća proširenja. Kerla upozorava da, bez obzira na perspektivnost ideje, „postoji realna bojazan da bi, kao i mnogi slični projekti prije, i ovaj mogao posrnuti pred izazovima manjkave implementacije.“ Zato je, naglašava on, potrebno imati sistemsku podršku i održivi finansijski okvir.
U razgovoru za Preporod je istakao da stoji na raspolaganju s obzirom da već ima detaljnije tehničko rješenje prijedloga o spomenutoj platformi.
Dizdarević: „Na ovaj način je moguće uticati na vrlo krupne društvene procese.“
Ka relevantnosti i trajanju
Zanimali su nas i konkretni naučni benefiti koje bi ovakva mreža alumnista mogla donijeti. Hafiz Bajram Dizdarević, alumnista FIN-a, profesor u Medresi “Mehmed Fatih“u Tuzima smatra da u tom slučaju, prije svega, treba postojati koordinacija na nivou katedri. To bi, prema njegovom mišljenju, značilo da je potrebno tačno mapirati teme „koje bi trebalo unutar akademskog diskursa; ali i drugdje, aktuelizirati, te ustanovljavati narativ koji se drži najsvrsishodnijim“. Time bi, smatra on, „interpretativna nit po kojoj je Fakultet desetljećima unazad prepoznatljiv još više dobila na značaju.“Također, naglašava da bi, uzevši u obzir da bi akademsko obrazovanje na Fakultetu trebalo biti na najvišem mogućem intelektualnom stepenu, alumnisti „trebali biti posredujuća nit između uposlenika Fakulteta i pripadnika islama u najširem mogućem smislu“.
Govorio je i o komparativnim prednostima mreže alumnista FIN-a ističući da oni uglavnom ostaju vezani za instituciju Zajednice te, upravo, u tome vidi najveću prednost „budući da bi Zajednica sebi posredstvom te niti kontinuirano morala osiguravati regenerativni supstrat, a sve da bi se zadacima koje društvo postavlja pred nju moglo odgovoriti na najvišem mogućem nivou.“
„Na taj način je moguće uticati na vrlo krupne društvene procese. Prevashodno mislim na intelektualno-duhovni aspekt, a otuda i ukupni razvoj društva. Smatram da se pažnja treba poklanjati više konceptualnom određenju unutar zajednice, i u širem regionu, budući da upravo to, a ne infrastrukturni aspekt koji je uvijek drugorazrednog karaktera, omogućava našu relevantnost i trajanje, dočim sve drugo vodi u rasredišenje, diskontinuitet i potpunu izgubljenost pod nebeskim svodom“, riječi su Dizdarevića.
Žunić-Melkić: „Kroz mrežu bismo napokon imali uvid koliko je to naših alumnistica zapravo u društvu, da imaju kapacitete.“
I teologinje bi vidljivije bile
Amela Žunić-Melkić, alumnistica FIN-a, živi u Njemačko i radi u okviru IT strektora, ali je angažovana i pri različitim aktivnostima bliskim njenoj struci teologinje, jer od toga, kako kaže, ne odustaje. Razmjenu iskustava sticanih u multikulturalnom ambijentu vidi kao jedan od prvih benefita takve mreže s obzirom da alumnisti iz takvog konteksta mogu dati značajan uvid u mogućnosti i izazove muslimana u Evropi. Time bi pomogli Fakultetu, kako kaže, u koncepciji i ponudi dodatnih modula edukacije za trenutne studente i alumniste, što bi bila vrsta osnovne edukacije koja bi im pomogla da odgovore na date izazove u široj zajednici. Dodaje da se upravo na alumniste FIN-a gleda kao na osobe koje trebaju dati odgovore na takva pitanja.
„Ali, mislim da izlazimo nedovoljno spremni na ovim poljima i apsolutno nemamo niti jednog osnova da izgradimo svoj stav. Potrebno je podići svijest o tome da imami i muallime rade na svojoj inkluziji u društvo, da budu na usluzi i široj zajednici muslimana. Tu nas Fakultet može podržati“, kaže ona.
Pored spomenutog, poseban benefit vidi kroz ulogu alumnista kao mentora, koji mogu dati uvide studentima „u kojem smjeru se mogu razvijati, koje vještine su potrebne za rad u dijaspori, koje su sve mogućnosti zapošljavanja u kojim ulogama, kontekstima i sferama mogu doprinijeti“. Također, značajnu prednost vidi kroz interkulturalnu kompentenciju, odnosno korištenje mreže kontakta u društvima u kojima alumnisti žive i rade, što se, prema njenim riječima, može iskoristiti u pogledu promocije dijaloga džemata/ udruženja s lokalnim religijskim zajednicama. Nadalje, tu su i mogućnosti stvaranja partnerstava korisnih za Fakultet i razmjenu studenata, naprimjer.
Posebno značajnim benefitom mreže alumnista smatra mogućnost da alumnistice ponovo dobiju na svojoj vidljivosti.„Nažalost, nakon što diplomiraju na FIN-u naše alumnistice često “nestanu s radara.“Mogu to reći iz vlastitog iskustva. Kolegice koje studiraju na Odsjeku religijske pedagogije imaju neku šansu da pronađu svoje radno okruženje, da li kao vjeroučiteljice ili u drugoj pedagoškoj ulozi. Međutim, kod teologinja je činjenica da za njih ne postoji radno mjesto. Smatram da su alumnistice prepuštene same sebi. Kroz mrežu bismo napokon imali uvid koliko je to naših alumnistica zapravo u društvu, da imaju kapacitete koje možemo uposliti na korist Zajednice, odnosno alumnistica. Tužno je da se od alumnistica, nažalost, očekuje, i onda kada imaju neku priliku za rad, da je to rad na volonterskoj osnovi, što, iskreno mogu reći, jeste jedan razlog da se naše alumnistice opredjeljuju za druge pozive, za druge struke i ne bave se, zapravo, teologijom, eventualno islamskom pedagogijom za koju su se opredijelile“, smatra ona.
Rahmanović: „Nama će u budućnosti, a to se pokazuje i u sadašnjosti, trebati velika podrška našeg članstva, a posebno onih koji dobro poznaju Islamsku zajednicu.“
Aktivni klubovi alumnista opravdavaju inicijative
Klub alumnista Tuzlanske medrese djeluje već više od dvije decenije. Osnovan je na inicijativu tadašnjeg direktora Medrese Vahida Fazlovića, sadašnjeg muftije tuzlanskog. Odredili su 31. maj kao Dan alumnista, što je dan kada je prva generacija ove škole završila svoje školovanje nakon obnovljenog rada 1993. godine. Aktuelni predsjednik Kluba Dženan Rahmanović, rukovodilac Službe za pravne i administrativne poslove Muftijstva tuzlanskog, upoznao nas je s aktivnostima.
Prije svega, pristupilo se izradi elektronske baze podataka kao osnove za daljnji rad te organizaciju generacijskih susreta.
„U to vrijeme većina alumnista prvih generacija bili su studenti tako da je rad bio organiziran preko studenata u cilju prikupljanja potrebnih informacija i druženja. Spomenute dvije aktivnosti su bile primjerene tadašnjim uvjetima rada i studentskom statusu alumnista. Kasnije je uvedena aktivnost predstavljanja fakulteta koja je realizirana s našim alumnistima koji su učenicima četvrtog razreda Medrese detaljnije predstavljali svoje fakultete. Tokom proteklog perioda organizirani su zajednički iftari, druženja, humanitarne akcije, okrugli sto, naučna konferencija i učešće u realizaciji sličnih projekata. S vremenom zajednica alumnista raste, a s tim dobijamo više mogućnosti za šire i zahtjevnije djelovanje“, riječi su Rahmanovića.
Posebno ističe aktuelne aktivnosti Medrese oko izgradnje novog objekta te napominje da su upravo alumnisti uvakufili značajan broj sredstava.
„Smatramo da danas postoji velika potreba za ovom i sličnim asocijacijama, jer održavanje kvalitetnih veza među ljudima i unapređenje njihovih odnosa nema alternativu. Spomenuti rad zahtijeva upornost i predanost ideji, dugoročno donosi dobre rezultate i odgovor je na izazove vremena. To je osnova i svrha postojanja i rada naše asocijacije“, istakao je Rahmanović.
Naglašava da su iskustva Kluba pokazala da postoji potreba i opravdanost za osnivanjem ovakvih asocijacija.
„Islamska zajednica u BiH, dakako, ima kapacitet i potrebu da aktivno radi na formiranju mreže alumnista. Sama činjenica da je hiljade alumnista završilo naše medrese treba biti stimulirajuća za naše planove u ovom pravcu. Stvaranje mreže alumnista je potreba i način komunikacije s alumnistima. Nama će u budućnosti, a to se pokazuje i u sadašnjosti, trebati velika podrška našeg članstva, a posebno onih koji dobro poznaju Islamsku zajednicu. U ovom slučaju se radi o dugoročnim procesima u kojima nisu bitne samo činjenice i brojke, nego ustrajan rad, vlastiti primjeri, dobro rukovođenje, prepoznat društveni angažman, te dobro osmišljene aktivnosti koje će dovesti do sazrijevanja ideje o važnosti zajedništva koja će se pretvoriti u djelo“, kazao nam je Rahmanović.
Hadžić: „Naša mreža se proteže kroz mnoge države, omogućavajući jedinstvenu povezanost članova širom svijeta i kreiranje prilika za saradnju, razmjenu znanja i ideja.“
Širenje misije odgojno-obrazovnih ustanova
Udruženje Alumni Prve bošnjačke gimnazije se, također, od ranije ističe aktivnostima. Aktuelna predsjednica Naida Hadžić nas je detaljnije upoznala s njihovim radom. Među najvažnijim i najprepoznatljivijim projektima Udruženja je pripremna nastava za srednju školu i eksternu maturu. Organizuju je već godinama, a prethodne je bilo uključeno 275 učenika. Projekat, prema riječima predsjednice Hadžić, „pruža neophodnu podršku učenicima u ključnim obrazovnim fazama, osiguravajući kvalitetnu pripremu uz angažman stručnih predavača i sveobuhvatan pristup“.
Drugu godinu zaredom stipendiraju nadarene učenike i alumniste. Kroz projekat AlumniPBG Mentorship povezuju studente s uspješnim alumnistima Gimnazije na različitim radnim pozicijama.
„Kroz ovaj program, studenti stječu praktična iskustva i savjete koji im pomažu u profesionalnom razvoju. Ovaj oblik mentorstva doprinosi njihovom osobnom rastu, dok mreža podrške između alumnista i trenutnih studenata jača zajednicu i omogućava dugoročnu povezanost i saradnju“, naglašava Hadžić. Promovišu uspjehe alumnista, rade na promociji njihovih knjiga i drugih kreativnih projekta putem promocija, radionica i slično. Također, Udruženje je aktivno i u projektima društvenog angažmana kroz pomoć ugroženim kategorijama. Tu su i drugi oblici aktivizma kao što je učešće na protestnoj šetnji za Palestinu, posjeta palestinskoj ambasadi i učešće na forumu „Žene Balkana za Palestinu.“
Izazove kao što su zauzetost članova zbog poslovnih obaveza i geografska udaljenost vide i kao prilike.
„Naša mreža se proteže kroz mnoge države, omogućavajući jedinstvenu povezanost članova širom svijeta i kreiranje prilika za saradnju, razmjenu znanja i ideja. Kroz ovakav globalni pristup, Udruženje ne samo da prevazilazi prepreke, već ih pretvara u prilike za širenje svoje misije i jačanje zajednice na međunarodnom nivou“, kazala je Hadžić. Ističe Hadžić da ovakva mreža ima dugoročan utjecaj na širu zajednicu, osnažuje i motiviše sadašnje učenike, a škola snaži svoj ugled i „osigurava kontinuitet svoje misije.“Također, akcenat je i na čuvanju i promociji bošnjačkog identiteta i podršci kulturnim i obrazovnim inicijativama za razvoj BiH.
Mrnđić: „Potencijal alumnista medresa nije dovoljno pokazao svoju snagu ili, možda, nije imao toliko prilike.“
Klub diplomanata djeluje i pri Mostarskoj medresi više od deset godina. Do pandemije koronavirusa su realizovali nekoliko svegeneracijskih susreta, što je bila prilika da se međusobno upoznaju i alumnisti koji se nisu zajedno školovali. Osim toga, organizuju se i generacijski susreti.
Predsjednik Kluba je Meadin Mrndžić, profesor Bosanskog jezika u Medresi. „Aplicirali smo u proteklim godinama i na nekoliko konkursa / projekata, gdje smo dobili određena sredstva, te ih iskoristili za stipendiranje sadašnjih učenika Medrese, što nam je i bio cilj. Na tom tragu su i pojedinačne aktivnosti naših alumnista“, upoznao nas je Mrndžić. On smatra da veliki potencijal alumnista medresa „nije dovoljno pokazao svoju snagu ili, možda, nije imao toliko prilike.“
„Kroz organizovano, zajedničko djelovanje alumnisti bi zasigurno mogli učiniti mnogo više. Jer, oni su potencijal koji veže medrese od samog njihovog stupanja u te prostorije i to poznanstvo, a kasnije prijateljstvo, koje se stekne u medresama, najjača je veza koja kasnije može biti od velikog značaja medresama, ali i društvu općenito“, mišljenja je Mrndžić.
Kroz opšte uvide i razgovore s alumnistima i iskustva već aktivnih Klubova alumnista u opravdanost započetih ili planiranih inicijativa za kreiranje mreže alumnista nema sumnje. Izazovi su vidljivi, ali premostivi, posebno ako se uzme u obzir da je riječ o zahtjevnom i dugoročnom projektu, na korist Zajednici i širem društvu. Aktuelna stabilnost i zrelost većine ovih ustanova je obećavajući preduvjet za takve korake. Sigurno je da te inicijative ovise i od najjednostavnijih, ali potrebnih koraka, kao što je popularizacija poziva alumnistima da se putem dostupnih obrazaca prijave u baze.
