1. Zekat i vitre se daju dobrovoljno – „odsrca“
Ne. Zekat i vitre nisu dobrovoljna kategorija, već propisane obaveze.
Zekat je šart islama, utemeljen Kur'anom, koji prepoznaje one koji su dužni dati zekat i one kojima pripada taj zekat. Punoljetni musliman ili muslimanka koji posjeduju imovinu u iznosu nisaba, a pregodinila je i pretiče njihove potrebe, obavezni su (farz) izdvojiti zekat od 2,5% na različite vrste imovine poput novca, zlata, srebra, trgovačke robe ili poljoprivrednih proizvoda (5% ili 10%)...
Davanje sadekatul-fitra ili vitri je obaveza (vadžib) utemeljena sunnetom poslanika Muhammeda, alejhis-selam, a izvršava se tokom mjeseca ramazana u iznosu od jednodnevne ishrane za svakog člana porodice, a daje se prije bajram-namaza. Svakako, i vitre daju oni kojima materijalne mogućnosti dozvoljavaju takvo izdvajanje.
Dakle, zekat i sadekatul-fitr se ne daje dobrovoljno, koliko ko može ili, kako se to uobičajilo kod nas kazati, „odsrca.“ Ne podliježu svi obavezi zekata te ga nisu dužni davati. Istina, veći broj muslimana podliježe obavezi davanja sadekatul-fitra s obzirom da je visina iznosa u tom slučaju drugačije određena.
Sadaka je, za razliku od zekata i vitri, dobrovoljna kategorija i ona se daje u iznosu „odsrca“, kad god želimo i koliko god želimo.
2. Islamska zajednica nije islamska vlast pa nema pravo prikupljati zekat i vitre u Bejtul-mal i mogu dati zekat kome hoću
Historija nam nudi drugačiju perspektivu.
Organizovano, institucionalno prikupljanje zekata, kakvo je oživljeno kod nas sedadesetih godina, je utemeljeno na 103. ajetu sure Et-Tevbe: „Uzmi od dobara njihovih zekat, da ih njime očistiš, i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih zaista smiriti. A Allah sve čuje i sve zna.“
Poznato je da su, nakon smrti Poslanika, alejhis-selam, neka plemena odbila dati zekat halifi Ebu Bekru, pa je Ebu Bekr poveo rat protiv njih.
Nekadašnji fetvai-emin i aktuelni zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković kontinuirano je objašnjavao u različitim prilikama utemeljenost institucionalng pristupa Islamske zajednice u BiH u prikupljanju zekata.
„Svi službenici koje su Vjerovjesnik, a. s., i pravedne halife poslije njega, slali u različite krajeve kao prikupljače zekata zahtijevali su od muslimana da zekat predaju u Bejtul-mal. Nije zabilježeno da su dozvoljavali pojedincima izdvajanje zekata prema njihovom nahođenju, niti da je bilo ko od njih takvo postupanje smatrao izvršenjem obaveze zekata. Argumenti koji govore o šerijatskoj utemeljenosti organiziranog prikupljanja zekata izravno se odnose na ustanovu zekata, ali se na osnovu idžtihada i fetve naših vjerskih autoriteta isti propis primjenjuje i na sadekatul-fitr (...) Nosilac tog emaneta kod nas je Islamska zajednica i ona nastoji vršiti taj emanet u skladu s kur'anskim smjernicama – predano i odgovorno. Slijedeći kur'anski imperativ i sunnet Poslanika, a. s., kao i praksu pravednih halifa, osnovala je Fond Bejtul-mal, u koji se prikupljaju sredstva zekata i sadekatul-fitra, a potom raspodjeljuju onima kojima pripadaju“, kazao je Ljevaković u jednoj od hutbi posvećenih propisima zekata i sadekatul-fitra (april, 2023. g.).
Način na koji je Islamska zajednica ponijela taj emanet pojašnjava se činjenicom da je nakon povlačenja Osmanskog Carstva s naših područja segment vjerskih poslova putem halife, odnosno šejhul-islama naslijedila Islamska zajednica.
„Samim činom imenovanja reisul-uleme Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića 17. oktobra 1882. godine koji je saglasnost za obavljanje te dužnosti dobio od šejhul-islama iz Istanbula, uspostavljena je islamska vjerska hijerarhija na području Bosne i Hercegovine za upravljanje vjerskim poslovima u odsustvu islamske državne i vjerske vlasti, hilafeta. Savjet koji daje šerijatsko ovlašćenje (menšura) reisul-ulemi sastavljen je od uglednika među muslimanima, a on ga ovlašćuje da upravlja islamskim poslovima pridržavajući se islamskih propisa i temeljnih akata Zajednice”, navodi se u tekstu pod naslovom “Legalitet Islamske zajednice u prikupljanju zekata i sadekatul-fitra”, autora Enesa Ljevakovića i Vehida Arnauta koji govori opširnije o ovoj temi (www.islamskazajednica.ba).
U posljednjem broju Preporoda u Bosanskoj mukabeli hafiz Elmi Mašić tretira, pored ostalog i tu temu, podsjećajući da Islamska zajednica za nas predstavlja islamsku vlast.
“Neće valjda svaki pojedinac određivati šta znači na Allahovom putu i u cilju afirmacije islama. To može samo ulema - zajednica muslimana odlučiti. Na vjernicima je da poslušaju ulemu i da izdvoje zekat i vitre u Islamsku zajednicu, a Islamska zajednica je odgovorna pred Bogom kako će prikupiti i raspodijeliti zekat. Inače, kad je riječ o temeljima islama, islamskim šartima, Islamska zajednica ne treba ni s kim pregovarati oko toga, kao što ni Ebu Bekr nije pregovarao oko toga ko prikuplja zekat”, riječi su Mašića.
3. Islamska zajednica proizvoljno odlučuje o iznosu zekata i sadekatul-fitra
Netačno.
I ove godine su mnogi pred ramazan, nakon što su objavljene osnovne informacije za vjernike o početku ramazana te o iznosu nisaba za zekat i visini iznosa za vitre, što se redovno objavljuje svaka tri mjeseca, na društvenim mrežama iznosili stav o tome da Islamska zajednica ne može nikome određivati koliko će dati itd. Očito je riječ o temeljnom neznanju o propisima te samoj praksi Zajednice.
Islamska zajednica prati kretanja na tržištu i na osnovu toga utvrđuje nisab zekata i iznos za kategorije sadekatul-fitra. Dovoljno je pogledati tekst Odluke o utvrđivanju visine nisaba za ša'ban, ramazan i ševval 1447. godine po Hidžri, koja je donesena na temelju člana 4. Pravilnika o reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i na osnovu šerijatskih propisa i utvrđene prakse hanefijske pravne škole te provjerenih parametara cijena plemenitih metala na svjetskoj berzi i na tržištu u Bosni i Hercegovini, dana 8. redžeba 1447. god. po H., odnosno, 27. januara 2026. godine.
Nakon informacije o utvđenoj visini nisaba u iznosu od 24.624,00 KM / 12.619,00 €, / 14.950,00 $, navedeno je obrazloženje u kojem između ostalog stoji da je cijena zlata na dan 8. redžeba 1447. godine, odnosno 27. januara 2026. godine, na svjetskoj berzi plemenitih metala (New York) i na tržištu za Bosnu i Hercegovinu iznosila 268,82 KM/ 137,76 €/ 163,21 $ za jedan gram (g), što za 91,6 g zlata iznosi 24.623,91 KM (zaokruženo 24.624,00 KM), 12.618,81 € (zaokruženo 12.619,00 €), 14.950,03 $ (zaokruženo 14.950,00 $).
„Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini se opredijelilo za određivanje nisaba po cijeni koštanja zlata (finoće “good delivery gold” 999/99, odnosno 24 karata), o čemu postoji uporište u šerijatskim propisima i dugogodišnjoj praksi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini“, navodi se u Odluci.
U obrazloženju utvrđivanja visine iznosa sadekatul-fitra za ramazan (u tri kategorije – 15, 20, 25 KM za BiH) navedena je polazna osnova za određivanje visine sadekatul-fitra za ramazan ove godine, a to su vrijednosti utvrđene u prethodnoj godini i aktuelne cijene prehrambenih proizvoda.
„U Bosni i Hercegovini je u 2025. godini zabilježen porast cijena hrane u iznosu od 10% u odnosu na cijene iz 2024. godine. Također je došlo do povećanja cijena usluga, što je rezultat i odluke o povećanju minimalca na nivou Bosne i Hercegovine. Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini, u oktobru 2025. godine, iznosila je 1.585,00 KM, što je povećanje u odnosu na prethodnu 2024. godinu za isti mjesec od 12,81%. Iz navedenih podataka se može zaključiti da je došlo do značajnijih promjena ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo blagim porastom ekonomskih parametara ali ne i životnog standarda građana. Iako je zabilježen rast prosječnih plata, zabilježeno je i povećanje cijena hrane, koje bi moglo uticati na visinu sadekatul-fitra“, stoji u obrazloženju.
U Odluci je naglašen uvid da se u prethodnoj i tekućoj godini dolazi do značajnijeg povećanja cijena, inflacije i ukupnog standarda građana, te je dat prijedlog o iznosu gorenavedenih apoena za Bosnu i Hercegovinu.
4. Zekat i vitre se daju samo siromasima
Zekat i vitre se ne daju samo siromasima, što je evidento iz samog kur'anskog ajeta.
Štaviše, i oni koji su insistirali na pojedinačnom izvršavanju ovog propisa, posljednjih godina su poticali davanje i drugima, naprimjer raznim udruženjima. Upravo je institucionalnim pristupom Islamske zajednice u prikupljanju i distribuciji zekata i sadekatul-fitra osigurano realno prepoznavanje i ostalih kategorija kojima pripadaju zekat i vitre.
Poslužimo se jednostavnim primjerom kao što je pomoć povratničkim medžlisima i džematima, posebno manjem bosanakohercegovačkom entitetu. Organizacija vjerskog, a često i šireg društvenog života u tim mjestima među Bošnjacima muslimanima, zavisi od djelovanja Islamske zajednice putem svojih organa. Nerijetko su to mjesta koja su stradala tokom agresije, a potom su pogođena i demografskom kugom, odnosno neuspjelim povratkom. Islamska zajednica i u tim mjestima, zahvaljujući angažmanu glavnih i ostalih imama, nastavlja izvršavati temeljne funkcije religijskog života i nerijetko su medžlis i džemat prve adrese kojima se, po različitim pitanjima, tamošnji povratnici obraćaju. Organizacija religijskog života u tim mjestima se ne može osloniti isključivo na članarinu. Bez konkretne pomoći iz Bejtul-mala za te medžlise/džemate fizičko prisustvo Islamske zajednice bi bilo upitno, a posljedično bi nestala ta nerijetko prva ruka podrške povratnicima.
U tim sredinama nema ni onih udruženja islamskog predznaka na koje su pojedinci upućivali da im se daje zekat. Zapravo, pojedinci koji apeliraju da se obaveza davanja zekata i vitara izvršava pojedinačno, a promiču se kao šejhovi, učenjaci, daije koje brinu o vjerskom životu u BiH nerijetko izostavljaju ovaj segment institucionalnog kursa Islamske zajednice.
5. Islamska zajednica ne daje siromašnima, već u svoje službe
Netačno.
Islamska zajednica putem Ureda za društvenu brigu vrši distribuciju iz Bejtul-mala tokom cijele godine na različite načine. O tome se informacije redovno mogu pronaći u medijima Islamske zajednice, a, svakako, sve koje zanima na koji način se to realizuje mogu se obratiti upitom mjesnom imamu ili u medžlisima ili se informisati putem materijala dostupnih na web stranici www.zekat.ba.
Podsjetimo, Rijaset je 2019. godine donio Odluku o unutrašnjoj organizaciji Fonda Bejtul-mal kojom se utvrđuju fondovi i korisnici sredstava:
- Fond za socijalno ugrožene – sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se za socijalne kategorije: siromahe, iznemogle, bolesne, potrebne i prezadužene (iz kur'anskih kategorija: el-fukara’, el-mesakin, fir-rikab, el-garimin)
Često Islamska zajednica, zapravo, ne koristi termine iz ovih kategorija u javnom diskursu, nastojeći da ne povrijede određene kategorije stanovništva, pa i računajući na neka značenja koja su postala pežorativna. Stoga, IZ češće operiše s pojmovima prisutnim u širem javnom govoru, a, ustvari, odgovarajći su spomenutim kategorijama.
- Fond za obrazovanje u ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se za obrazovne i naučne ustanove Islamske zajednice: medrese, fakultete, studentske domove, institute i biblioteke (iz kur'anske kategorije ibnus-sebil, tj. za njihovo finansiranje i sufinansiranje)
- Fond za rad i održavanje organizacione strukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se za potrebe održavanja i unapređenja organizacione strukture Islamske zajednice u BiH i njenog razvoja u domovini i u iseljeništvu (iz kur'anske kategorije vel-‘amiline ‘alejha)
- Fond za kapitalna ulaganja - sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se za izgradnju infrastrukturnih objekata, važnih za cijelu Zajednicu, poput škola, obdaništa, mekteba, izdavačke djelatnosti, štampanja knjiga, ulaganja u različite metoda da'we – miisjskog djelovanja, stipendija učenicima i studentima i posebno nadarenim studentima (iz kur'anske kategorije fi sebilillah)
- Fond za promociju misije i interesa Islamske zajednice u domovini i svijetu – sredstva iz ovog fonda usmjeravaju se za podršku i razvijanje naučnih, kulturnih i socijalnih projekata kojima se štite naši interesi u domovini i svijetu. Ovo se podvodi pod kur'ansku kategoriju (vel-muellefeti kulubuhum)
Ovdje smo naveli tek osnovni pregled fondova unutar Bejtul-mala, a detaljnije informacije su dostupne na www.zekat.ba, gdje se može steći jasnija slika koliko je, ustvari, Bejtul-mal sveobuhvatan kroz distribuciju.
Prema riječima aktuelnog rukovodioca Ureda za zekat Vehid-ef. Arnauta iz intervjua za Preporod (mart, 2025), „institucionalno pozicioniranje zekata je način da se zaštite i davalac i primalac.“ U pojašnjenju ističe da davalac nema direktnu vezu s primaocem te je lišen eventualne oholosti kod sebe, dok, s druge strane, primalac „to ostvaruje kao svoje pravo“, a ne kao milostinju. Time se, kako je istakao, štiti integritet i dostojanstvo, posebno korisnika.
6. Zekatom se rješava pitanje siromaštva
Ne rješava.
Iako se davanje zekata nadaje kao izuzetno potencijalan instrument suzbijanja siromaštva, činjenica je da socio-ekonomska slika stanovništva ponajmanje zavisi od prikupljanja i distribucije zekata. Nažalost, iz neznanja ili, ponekad, i zlonamjerno Islamskoj zajednici se spočitavaju neuspjesi sistema vlasti u rješavanju važnih socio-ekonomskih pitanja. Uprkos tome, Islamska zajednica je, kako to različiti izvori kroz historiju, potvrđuju uvijek nastojala da sredstvima iz Bejtul-mala pomogne na širem društvenom planu.
Uz to, samim promicanjem ovog duhovno-materijalnog ibadeta afirmiše se u javnom diskursu imperativ društvene osjetljivosti. Naravno, ne smijemo zanemariti refleksiju realnosti i mudrost prisutnu kroz Kur'an, pri čemu se samim propisom podsjeća da će uvijek biti imućnih i manje imućnih, ali da postoje mehanizmi putem kojih je moguće podržati i pomoći dostojanstven život ljudi u zajednici. Pored zekata, u Kur'anu se stalno potencira dijeljenje sadake.
7. Zekat i vitre se daju samo u ramazanu
Zekat ne, vitre da.
Zekat se ne daje isključivo u ramazanu, ali praksa davanja upravo tokom ovog blagoslovljenog vremena oslonjena je na to da Bog, dželle šanuhu, višestruko nagrađuje za dobra djela u ovom mjesecu. Precizno vrijeme davanja zekata se odnosi na momenat posjedovanja nisaba.
Davanje sadekatu-fitra propis je koji se odnosi isključivo na ramazan.
8. Vitre se „otklanjavaju“
Nema šerijatskog utemeljenja za “otklanjavanje vitri“.
U našem narodu postoji mišljenje da se vitre trebaju otklanjati, pa se shodno tome mogu pitati ko će to sve u Islamskoj zajednici otklanjati. U odgovoru na tu zabludu, donosimo jedan odgovor fetvai-emina o datoj temi:
„Ne postoji šerijatsko utemeljenje onoga što se naziva "otklanjavanje vitara", pa, prema tome, nema namaza koji se klanja tim povodom. Sadekatul-fitr je vjerska obaveza koja se izvršava bez traženja bilo kakve kompenzacije, osim Allahove nagrade. Napominjemo da nije ispravno individualno udjeljivanje, prema vlastitom nahođenju i procjeni, nakon osnivanja Bejtul-mala i fetvi naših vjerski autoriteta da se zekat i sadekatul-fitr prikupljaju isključivo u taj Fond.“
9. Vitre se daju u naturi
Nekada se tako davalo.
Način života se promijenio, pa se počelo izdvajati i u novcu radi većeg benefita za korisnike. Taj veći benefit se očitava u slučaju Bejtul-mala, jer Islamska zajednica zahvaljujući detaljnijem pregledu kategorija korisnika ostvaruje konkretniji i trajniji efekat davanja zekata i vitri. I u slučaju sadake, ako nemamo jasan uvid u potrebe ljudi, u pitanju je i efekat i korist davanja. Otuda, institucionalni okvir ima prednost.
10. Preče je dati vitre siromašnoj rodbini negoli u IZ
Zar se rodbina ne pomaže tokom cijele godine?!
O kakvom islamijetu je riječ, ako se čeka ramazanska obaveza izdvajanja sadekatul-fitra da bi se pomoglo bližnjim?!
