Općina Novi Grad Sarajevo jedna je od rijetkih općina u zemlji koje bilježe priliv stanovništva. S obzirom na razvoj ovog dijela Sarajeva u bivšoj Jugoslaviji, a potom i kasnije te činjenicu da u ovom dijelu nije bilo džamija koje bi bile središte religijskog života, ukazala se potreba za tim. Posebno, početkom devedesetih. Agresija na Bosnu i Hercegovinu nije spriječila takav razvoj. Tako je u decembru 1992. godine formiran prvi džemat na području Alipašinog Polja, danas pod nazivom džemat Alipašino C-faza. Kao i niz drugih džemata u novijim dijelovima Sarajeva počeo je iz prostora koji su se mogli pronaći i adaptirati za obrede i poduku djece. U jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu, bio je to i svojevrsni otpor vjernika i izraz nade za životom i opstankom.
U borbi za opstanak nicao je džemat
Iako je konačna izgradnja Bosanske džamije, kako nosi naziv, te okolnog kompleksa, shodno planu, završena 2019. godine, aktivan religijski život i niz aktivnosti svjedoče kontinuiranom naporu u izgradnji džemata. Danas je džemat prepoznatljiv po kvalitetnoj iskorištenosti kapaciteta i redovnim aktivnostima različitog karaktera. Takvom institucionalnom rastu i zrenju džemata ponajbolje svjedoči imam Muhamed-ef. Tvrtković, koji je već trideset i tri godine čuvar imamske misije upravo u ovom džematu, od svoje rane mladosti i začetaka samog džemata.
Efendija Tvrtković: „Satisfakcija je vidjeti oko sebe ljude koje si podučavao. Riječ je o misiji, ali i o dvadesetčetverosatnom poslu.“
Idejni pokretač džemata bio je njegov babo Tufo Tvrtković, a prvi mutevelija Osman Mušinović.
Tih godina agresije na našu zemlju efendija Tvrtković se posebno prisjeća, naglašavajući težnju naroda da preživi i opstane. To je podrazumijevalo i održavanje religijskog života, a tada se već u mektebu podučavalo oko 450 polaznika. U poduci mu je pomagala supruga. Također, ističe da je riječ o džematu s veoma šarolikom strukturom stanovništva, čemu doprinosi i značajan broj muhadžira iz istočne Bosne.
„Tada nisam imao mnogo iskustva. Doduše, poznavao sam arapski ali i humanitarce. Pomagao sam i svojim kolegama i Instituciji. Narod je disao jednom dušom. Nije bilo tenzija između domicilnog stanovništva i muhadžira. Stoga, takve poteškoće nisam osjetio u svom poslu, a nisu ni moje kolege. Ljudi su dijelili parkove praveći bašče. Bila je to borba za goli opstanak. Radilo se shodno mogućnostima. Gledalo se da se sačuva identitet“, kazao nam je efendija Tvrtković.
Počelo se s ledine
Nakon što je došlo vrijeme mira, u džematu se intenzivirala inicijativa za gradnju džamije. Kamen temeljac za izgradnju džamije postavljen je 1998. godine. Iako se veća donacija za džamiju nije pojavila u kratkom roku, džematski život se razvijao.
„Ovo je posebno organizovan džemat, nije riječ o klasičnoj mahali. Krenuli smo s ledine. Valjalo nam se svima snaći u džematu. Struktura džemata postoji, a ostalo je još da se realizuje projekat kupovine imamskog stana“, istakao je.
Posebnu pažnju u svome radu posvećuje mektebu i odgojno-obrazovnom procesu u tim okvirima. Danas je upisano oko 140 mekteblija, od kojih je 70-80 redovno, a svake godine ih petnaest već uči u Kur’anu. Međutim, kada su u pitanju te vrste edukativnih aktivnosti, organizuje se, dva puta sedmično, i pouka za odrasle.
Efendija Tvrtković je posebno ponosan na dva mujezina, Harisa Osmanovića i Irnesa Mehića. Irnes aktivno pomaže i pri Školi hifza koja se realizuje i u ovom džematu uz hafiza Adnana Salihagića.
Prisjeća se i da je Hor Hamza potekao upravo iz nekadašnjih prostorija džemata – iz “Bjelopoljke“.
„Satisfakcija je vidjeti oko sebe ljude koje si podučavao. Riječ je o misiji, ali i o dvadesetčetverosatnom poslu. Naprimjer, Hafiz Ibrahim Orman, sarajevski imam i Amer Hadžić, alumnista Ekonomskog fakulteta, su moji učenici iz mekteba. Važno je što kvalitetnije i odgovornije raditi. Danas moji nekadašnji učenici upisuju svoju djecu u mekteb. To mi daje i motiv i snagu za daljnji rad“, istakao je efendija Tvrtković.
Stoga i napominje da je „izgradnja džamije i džemata i duhovna i intelektualna izgradnja.“
Ključno je uključiti mlade u procese
Efendija Tvrtković podsjeća da se u imamskom radu posebna pažnja treba posvetiti odgoju mladih, pokušati im utisnuti osnove dini-islama, a ne opterećavati se previše formalnostima. Pri tome se poseban fokus stavlja na porodicu i dijete, kako ističe, jer je cilj postići i da se dijete lijepo osjeća u džematu. U vezi s tim, ukazuje da se s mladima, koji su već pri džematu, treba posebno raditi.
„Mora se iskoristiti energija takve djece. Njih treba i uključiti u procese, pa čak i odgojno-obrazovne. Doći na džumu, jaciju ili sabah je veliki izazov. Haram je primamljiv, a oni su se okrenuli vrijednostima islama. Trebamo to iskoristiti“, naglašava efendija.
Zaključuje da dosadažnji razvoj i rad džemata nije bio uzaludan i upravo time šalje ključnu poruku iz svoje imamske perspektive.
Predsjednik Sitnić: „Ključna stvar je da mi, unutar Zajednice, moramo otvarati nove vidike. Džemat mora proizvoditi vrijednosti.“
Džemat mora proizvoditi vrijednosti
U kontekstu važnosti rada s mladima razmišlja i djeluje i predsjednik Džematskog odbora Miralem Sitnić. On je u ovaj džemat došao prije sedamanest godina iz Livna. Jedno vrijeme je bio i mujezin, a ranije je, također, vršio funkciju predsjednika Odbora tokom jednog mandata. No, prema njegovim riječima, nije to bilo vrijeme intenzivnih aktivnosti kao danas. Kada su izgradili džamiju, počeli su razmišljati o aktivnostima koje bi privukle džematlije. Pri tome naglašava hizmet ranijih generacija, ali i svjesnost da se džemat mora graditi na viziji budućnosti. Stoga su u planu rada sadašnjeg Odbora aktivnosti koje se temelje na tome.
„Ključna stvar je da mi, unutar Zajednice, moramo otvarati nove vidike. Džemat mora proizvoditi vrijednosti“, ističe predsjednik Sitnić.
Smatra da je važno, kada se odredi program rada, preuzeti odgovornost. Uz to, izuzetno značajno je podučavati, kako kaže, djecu da doprinose zajednici i društvu. Također, naglašava da je potrebno da se sve radi transparentno, a upravo to, prema njegovim riječima, motiviše sve džematlije da se odazovu aktivnostima.
Na temelju rada i transparentnosti grade i savremene komunikacijske kanale do džematlija. Aktivne su i Viber zajednica i Facebook stranica koje nastoje uređivati profesionalno.
Efektne aktivnosti u kontinuitetu
Niz je aktivnosti različitog karaktera koje čine sadašnju okosnicu rada ovog džemata. I značajan broj njih realizuju članovi Mreže mladih. To nam je potvrdio i Vedad Delić, danas blagajnik džemata, a nekada i koordinator Mreže mladih s kojom nastavlja i dalje raditi. On je zadovoljan radom i aktivnostima mlađe generacije omladinaca. Postigao se kontinuitet, posebno kroz humanitarne aktivnosti, koje, kako ističe, najviše privlače omladinu.
Delić, blagajnik i nekadašnji kooridnator Mreže mladih: „Dobili smo slobodu u organizaciji aktivnosti, a upravo je to najbolji princip rada - da mladi kroz svoju kreativnost i maštu implementiraju određene ideje.“
Nekada su realizovali projekat „Tanjir više“, u kojem su mladi pripremali i dostavljali obroke socijalno ugroženim u džematu. Danas su tu druge aktivnosti, kao što je „Trun dobra“. I zadovoljan je odzivom džematlija u okviru ove akcije. Ovom aktivnošću, koja se realizuje već tri godine, nastoje ukazati na važnost društveno odgovornog djelovanja. Riječ je o humanitarnoj akciji koja se realizuje svaki mjesec, pri čemu džematlije mogu u džamijski magacin donijeti određene namirnice, koje omladina džemata potom pakuje i nosi na adrese porodica s džematske socijalne karte. Pri tome posebno vode računa o dostojanstvu primalaca. U okviru društveno-odgovorno i korisnog rada, prošle godine je pokrenuta i incijativa “Trajno dobro“, s ciljem osiguravanja stipendija i užina za učenike i jetime. „Alipašino Polje je specifično naselje, mnogo ljudi živi u stanovima. Dvije godine je trajao proces formiranja liste ugroženih osoba. Vremenom ga i proširujemo. Akcija se pokazala efektnom, posebno u vrijeme korone. Također, značajan broj ljudi su, zapravo, samci. Druženje ih više obraduje negoli paket pomoći”, kazao nam je Delić.
Zapravo, kako kaže, formiranjem Mreže mladih nastavili su raniji omladinski rad, sada u institucionalnom formatu. U vezi s tim, naglašava da je i, shodno lokalnom kontekstu, bilo važno privući omladinu zbog lošeg glasa koji prati ovo naselje.
Znanje prednjači
Pored redovnih aktivnosti, jedna od tradicionalnih je i organizacija pripreme za eksternu maturu, za učenike devetih razreda osnovne škole, u trajanju od januara do juna. Riječ je o zajedničkom vježbanju zadataka iz Kataloga pripremne nastave. Ove godine je prijavljeno oko devedeset učenika. Nastava se održava u prostorijama džemata. Također, organizuje se i Zimska škola programiranja (Python program), što je još jedan odgovor na zahtjeve digitalnog doba.
Također, u planu i pripremi je i aktivnost predstavljanja mladih talenata iz džemata. Trenutno, ispituju teren, kako nam kaže predsjednik Sitnić. Također, razmišlja se i o drugim aktivnostima rada s djecom, koje bi im olakšale snalaženje u svakodnevnici.
Ove godine je na pripreme za eksternu maturu prijavljeno oko devedeset učenika
Ponuditi projekte
„Suština je znati proizvesti sadržaj. Pri tome je nužno znati šta nam je potrebno“, naglašava predsjednik te napominje da ne traže finansijska sredstva, ali se ljudi odazivaju.
„Mi, zapravo, nudimo projekte. To je ono što je potrebno Islamskoj zajednici. Odazivom smo zadovoljni. Veći je odaziv onih koji nisu u dodiru s obrednim dijelom religijskog života. Ljudi su spremni da pomognu na svoj način. Te ljude ima svaki džemat. Samo im treba primjerom pokazati da stvari mogu funkcionisati”, kazao nam je predsjednik Sitnić.
Također, uočava da kroz aktivnosti mladi prilaze i džamiji i namazu. Ipak, žali što mladi ljudi još uvijek ne žele da se uključe u rad Odbora. No, u posljednje vrijeme u džematu nastoje da ih intenzivnije, prije svega, motivišu da budu članovi džemata.
Promjene počinju od nas
U kontekstu rada s mladim Delić ističe važnim povjerenje koje je Islamska zajednica ukazala mladima kroz projekat Mreže mladih.
„Dobili smo slobodu u organizaciji aktivnosti, a upravo je to najbolji princip rada - da mladi kroz svoju kreativnost i maštu implementiraju određene ideje“, kaže Delić. S druge strane, smatra da je Zajednica na vrijeme ponudila Mrežu s obzirom na izazove pred mladima, jer „živimo u vremenu obilja, dostupnosti svega te mladi ljudi mogu pristupiti različitim sadržajima i aktivnostima“. „Vrijeme je specifično. U njemu ćemo odgajati porodice. To bismo trebali činiti prenosom vrijednosti naučenih u džematima, kroz Mrežu mladih na našu djecu, ne bismo li postali i bliži jedni drugima, a otuđenost među ljudima je jedan od velikih izazova u našoj zemlji. Takvo stanje će se promijeniti kada se mi promijenimo, odnosno kada se promijeni naš odnos prema Zajednici, odnos jednih prema drugima i prema domovini”, poručuje Delić. Također, u svakodnevnom životu primjećuje da se mladi ljudi, ipak, vraćaju religiji, odnosno, da je žeđ za duhovnošću prisutna.
„Ako nema te duhovnosti, nedostaje nešto. Ona vas kompletira i daje smisao životu“, ističe.
U Bosnu vjeruje, jer bi je inače, kako veli, u suprotnom već napustio kao značajan broj njegovih vršnjaka.
„Ako svaku mikrozajednicu promijenimo nabolje, stanje u zemlji će sigurno postati bolje”, zaključuje Delić.
Kroz razgovore s imamom i članovima Odbora ovog džemata, akterima širokog spektra aktivnosti, teško se oteti dojmu o energiji koju sami osjećaju, ali i o koheziji koja se u ovom džematu stvara. Brižno prisjećanje na historiju i akcenat na viziju budućnosti, ustvari, govori i o imperativu stvaranja ukupnog naslijeđa. Na taj način se traje u svakom vremenu i u svim okolnostima.
