I dok obilježavaju desetu godišnjicu Ured je značajan dio svojih aktivnosti usmjerio shodno nastaloj situaciji uzrokovanoj poplavama u Donjoj Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kiseljaku i Kreševu. Osim interventne pomoći, ovih dana se radi na osiguravanju sistemske i dugoročne podrške stanovništvu koje je pretpjelo štetu. I ovaj angažman Ureda se realizuje posredstvom jasno utvrđene institucionalne strukture Islamske zajednice, prepoznatljive na više nivoa, od Rijaseta do do džemata. Ured je najavio i saradnju s drugim humanitarnim organizacijama u cilju saniranja štete i pomoći stanovništvu poplavljenih područja.

Religijska praksa i socijalna odgovornost

Djelovanje Ureda za društvenu brigu uvijek je naglašeno u institucionalnom okviru, jer i samo njegovo osnivanje prije deset godina predstavlja institucionalni odgovor IZ na socijalne potrebe zajednice. Svakako, svoj rad temelji na principima tradicije religije islama.

„Važno je naglasiti da su aktivnosti Ureda za društvenu brigu kreirane tako da imaju širi utjecaj na društvo. Kreiraju se dugoročni programi s ciljem društvene reintegracije. Ukratko, Islamska zajednica kroz Ured kreira model socijalne pomoći zasnovan na vjeri, solidarnosti i lokalnoj odgovornosti.”

„U poređenju sa sličnim modelima društvene brige, postoje važne razlike u njegovom pristupu, koje se odnose na religijsku pozadinu, izvore prihoda i mehanizme pružanja pomoći. Naime, Ured za društvenu brigu oslanja se na principe islama kao temelj svog djelovanja, izvodeći smjernice za djelovanje iz kur'anskih ajeta i hadisa, kao što su „I dobro činite, Allah zaista voli one koji dobro čine“. Podsjetimo se i da praksa prikupljanja zekata i sadekatul-fitra u Fond Bejtul-mal predstavlja društveni instrument za podmirivanje potreba socijalno ugroženih kategorija​. Ovaj religijski temelj daje jedinstvenu moralnu dimenziju koja može nedostajati u sekularnim modelima socijalne brige. U poređenju s državnim ili nevladinim modelima socijalne brige, naš način izdvajanja sredstava je specifičan, jer se njime osigurava veza između vjerske prakse i socijalne odgovornosti“, pojasnio je Ibrahim Malanović, rukovodilac Ureda.

U djelovanju Ureda je naglašena infrastruktura i resursi Islamske zajednice u cijelosti.

„Za razliku od drugih modela, Islamska zajednica kroz Ured za društvenu brigu koristi mrežu muftija, imama, volontera i saradnika koji djeluju na terenu, u bliskom kontaktu s korisnicima usluga,​ što omogućava direktniji, brži i efikasniji odgovor na potrebe ljudi, posebno u kriznim situacijama. Tome je primjer i nesreća koja je zadesila naš narod ovih dana. U vrijeme velike boli i nedaća, Islamska zajednica je kroz svoju mrežu prisutna na terenu, u poplavama pogođenim područjima, pružajući ruku onima kojima je to najpotrebnije u ovom momentu. Imami su oni koji su, još jednom pokazali, da su uz svoj narod i u najtežim trenucima. I nerijetko je Islamska zajednica adresa na koju mnogi prvo pokucaju kada su u potrebi. Važno je naglasiti da su aktivnosti Ureda za društvenu brigu kreirane tako da imaju širi utjecaj na društvo. Kreiraju se dugoročni programi s ciljem društvene reintegracije. Ukratko, Islamska zajednica kroz Ured kreira model socijalne pomoći zasnovan na vjeri, solidarnosti i lokalnoj odgovornosti“, istakao je Malanović.

U nastavku naglašava religijski, društveni i moralni autoritet koji Islamska zajednica ima. To, prema njegovim riječima, doprinosi, „posebnoj vrsti povjerenja između onih koji pružaju pomoć i onih koji je primaju“. Činjenica da službenici Islamske zajednice organizuju, koordiniraju i distribuiraju pomoć ima svoje benefite.

„Službenici Islamske zajednice imaju kontinuiran neposredan kontakt sa socijalno ugroženim osobama i drugim kategorijama stanovništva. Ova bliskost ima nekoliko važnih implikacija. To su, prije svega, povjerenje i empatija. Zbog toga što službenici često dolaze iz istih lokalnih sredina, ugrožene osobe se osjećaju sigurnije i poštovanije. Neposredni dodir s korisnicima omogućava službenicima da bolje procijene stvarne potrebe, često prije nego što te potrebe postanu očigledne institucijama. Ovaj sistem omogućava fleksibilnost i brz odgovor, a posebno u kriznim situacijama. Zbog bliskosti i međusobnog razumijevanja, pomoć se distribuira na način koji održava dostojanstvo primaoca. Službenici Islamske zajednice su svjesni osjetljivosti i emocionalnog stanja korisnika, što čini ovaj proces humanijim i manje birokratskim u poređenju s nekim drugim modelima“, kazao je Malanović.

Malanović: „Ured za društvenu brigu pokazuje da je Islamska zajednica i društveno odgovorna organizacija koja aktivno doprinosi društvu u cjelini. Na taj način, Ured djeluje kao most između vjere i prakse.”

Nadalje, riječ je o nekoliko nivoa pružanja pomoći: materijalna, emocionalna podrška, savjetovanje i duhovno vodstvo.

„Ovaj multidimenzionalni pristup stvara percepciju da pomoć nije kratkoročna ili ograničena na trenutne potrebe, već je usmjerena na dugoročno osnaživanje i reintegraciju korisnika​. Nadasve, kroz Ured, Islamska zajednica promoviše koncept zajedništva i solidarnosti. Možemo zaključiti da se radi o integrisanom pristupu koji uključuje emocionalnu i duhovnu podršku, čime se stvara dublji odnos između Zajednice i njenih članova“, riječi su Malanovića.

Faktor stabilnosti i podrške u širem društvu

Segment djelovanja Ureda je refleksija misije Islamske zajednice, a prevashodno vrijednosti islama: solidarnosti, brige za slabije, saosjećanja i humanosti, naglasio je Malanović.

„Kroz različite aktivnosti socijalne prirode pomažemo najpotrebnijima u društvu, bilo da se radi o materijalnoj pomoći, podršci starijim osobama, bolesnima, siromašnima, povratnicima, učenicima i studentima, ili porodicama koje se suočavaju s teškim životnim okolnostima. Kroz brojne programe, Ured za društvenu brigu pokazuje da je Islamska zajednica i društveno odgovorna organizacija koja aktivno doprinosi društvu u cjelini. Na taj način, Ured djeluje kao most između vjere i prakse, omogućavajući članovima Islamske zajednice da kroz konkretna djela ispunjavaju islamske principe“, pojašnjava Malanović.

I nije riječ tek o brizi za socijalne potrebe zajednice, već o izgradnji pravednijeg društva i poštovanju dostojanstva svakog pojedinca. Malanović smatra da to, „ne samo da osnažuje povjerenje unutar same Islamske zajednice, već i predstavlja Zajednicu kao faktor stabilnosti i podrške u širem društvenom kontekstu“.

Dodaje da, svakako, razumiju i kritike, jer to prati svaki rad. Međutim, iz njih uče, što im, kako kaže, „otvara nove perspektive djelovanja“.

„Ured raspolaže određenim sredstvima, a potrebe u društvu su često daleko veće od raspoloživih resursa. Ali, nastojimo pomoći svima onima koji nam se obrate“, ističe on.

„Za razliku od drugih modela, Islamska zajednica kroz Ured za društvenu brigu koristi mrežu, muftija, imama, volontera i saradnika koji djeluju na terenu, u bliskom kontaktu s korisnicima usluga,​ što omogućava direktniji, brži i efikasniji odgovor na potrebe ljudi, posebno u kriznim situacijama.”

Moralni i etički okvir za pravednije društvo

U svijetu globalno sve izraženijih socijalnih izazova i uloga Ureda postaje izraženija, smatra Malanović.

„Suočeni s izazovima poput sve većih ekonomskih nejednakosti, porasta siromaštva, socijalne marginalizacije, Ured ima svoju posebnu ulogu. Islamski koncept dobročinstva i brige za druge može se posmatrati kao potencijalni alternativni ili dopunski model socijalne podrške u vrijeme kad tradicionalni sistemi često ne uspijevaju odgovoriti na potrebe svih članova društva. Naime, islamska načela dobročinstva pozivaju na aktivno uključivanje svakog pojedinca u rješavanje socijalnih problema. Ured ne samo da djeluje na principima islamskog koncepta brige, nego i odgovara na potrebe u savremenom društvu. U vremenima globalnih kriza, Ured nudi humanitarnu pomoć u vidu osnovnih potrepština, psihosocijalne podrške i obrazovnih programa, čime pomaže marginalizovanim i ugroženim grupama. Islamska zajednica mobilizira svoje resurse putem pojedinaca i institucija kako bi zadovoljila potrebe najugroženijih, što također može biti alternativa ustaljenim pristupima, koji često zanemaruju specifične lokalne kontekste i izazove. Islamski model brige temelji se na etici solidarnosti i društvene odgovornosti, gdje se svi članovi zajednice osjećaju pozvanima da doprinesu dobrobiti drugih. U svijetu gdje su individualizam i materijalizam često u sukobu s potrebom za kolektivnim djelovanjem, islamski koncept socijalne pravde i humanitarnog djelovanja pruža moralni i etički okvir za stvaranje pravednijeg društva. Islamska zajednica kroz svoje aktivnosti može poslužiti kao inspiracija za kreiranje pravednijih i održivijih društvenih modela“, zaključuje Malanović.

Fondovi i briga za sve generacije

Širu sliku o djelovanju Ureda pruža uvid u nekoliko fondova i projekata. Prije svega se ističe Fond za osobe u stanju socijalne potrebe. Sredstva se osiguravaju iz Fonda Bejtul-mal, odnosno osobama i porodicama se pomaže sredstvima od prikupljenog zekata i sadekatul-fitra.

Amela Brdar, stručna saradnica za planiranje i prikupljanje u Uredu, pojašnjava značaj mreže i resursa Islamske zajednice u kontekstu rada Ureda.

„U saradnji s muftijstvima, medžlisima, imamima i muallimama, nastoji se doći do osoba i porodica koji su u stvarnoj potrebi. Važno je napomenuti da je ovo alternativni način pomoći koja je namijenjena onima koji su u potrebi za trenutno prevazilaženje teške situacije, a za podmirivanje osnovnih životnih potreba“, naglasila je Brdar.

Pored toga, Ured je razvio i Fond za pomoć onima čije socijalno stanje zahtijeva pomoć drugih. Njima se pomaže posredstvom imama, koji poznaju socijalnu kartu i stanje takvih kategorija. Riječ je o novčanoj pomoći, bonovima / vaučerima pomoću kojih korisnici mogu kupiti sve artikle u trgovinama Bingo trgovačkog lanca, osim alkohola, svinjetine i duhanskih proizvoda. Potom, osiguravaju se prehrambeni i higijenski paketi, koji se dodjeljuju tokom cijele godine prema potrebama na terenu. Tokom godine Ured, putem muftijstava i medžlisa, zaprimi oko 3.000 zahtjeva za pomoć socijalno ugroženim osobama na području cijele zemlje. Brdar ističe da Ured, uglavnom, pozitivno odgovara svakom ko opravdano zatraži pomoć, nakon što se prikupi dokumentacija koja potvrđuje njihov zahtjev.

Brdar: "Ured, uglavnom, pozitivno odgovara svakom ko opravdano zatraži pomoć, nakon što se prikupi dokumentacija koja potvrđuje njihov zahtijev."

Također, svake godine tokom ramazana Ured posredstvom Fonda za socijalnu pomoć organizuje iftare za socijalno ugrožene na području svih muftijstava. Pored novčanih sredstava Ured zaprima i poljoprivredne proizvode na ime zekata te druge artikle, koje dijeli prema potrebama korisnika.

Fond za pomoć povratnicima i povratničkim džematima razvio se kroz uvide u sve izazove s kojima se suočavaju povratnici, od nemogućnosti da dobiju poslove, izgrade porušeno, preko borbe za osnovna ljudska prava do života u nesigurnim uvjetima.

„Zajednica na sve zahtjeve pozitivno odgovara i pomaže onoliko koliko može. Najvažnije je da ih  imami stalno obilaze i na taj način im šaljemo poruku da nisu sami i da nisu zaboravljeni. Kroz Fond pomoći povratničkim džematima Zajednica kontinuirano pomaže oko 120 džemata na području 57 medžlisa u BiH, a sredstva su namijenjena za sufinansiranje plata i doprinosa imama“, istakla je Brdar.

O ostalim fondovima detaljnije nas je upoznala mr. Emina Bešlija, stručna saradnica za koordinaciju i raspodjelu u Uredu.

Posebno ističe Fond za stipendiranje, koji je aktivan od osnivanja Ureda. Početkom svake akademske godine Ured raspisuje Konkurs za dodjelu stipendija iz Fonda Bejtul-mal, a pravo prijave imaju učenici srednjih škola, studenti I ciklusa te učenici i studenti s poteškoćama u razvoju. U ovih deset godina zaprimljeno je i obrađeno 6.000 zahtjeva i dodijeljeno 2.116 stipendija dok se tokom cijele školske godine realizuje i dodjela pomoći za školovanje učenicima i studentima iz kategorija povratnika, djece bez jednog ili oba roditelja, višečlanih porodica i s manjim procentom invaliditeta, zatim pomoć magistrantima i doktorantima. Spomenutu vrstu pomoći je tokom ovih deset godino dobilo 1.820 korisnika.

Bešlija: „Doprinos Islamske zajednice u razvijanju socijalne zaštite vulnerabilnih skupina, koristeći  vlastite ljudske resurse, neupitan je kad je riječ o progresu naše zajednice na planu konkretnog humanog djelovanja“.

„S obzirom na navedene brojke, možemo s ponosom kazati da je ovaj Fond jedan od značajnijih fondova kako za zajednicu tako i za društvo u cjelini. Ako znamo, da  jedino što se  ne može otuđiti jeste stečeno znanje, onda svakako smatramo da je to jedna od najboljih investicija. Obrazovani naraštaji mogu biti od pomoći kako sebi samima tako i zajednici i državi u kojoj žive pa i van nje“, istakla je Bešlija.

Fond prerađevine je podrška ustanovama, organizacijama i udruženjima kroz dodjelu kurbanskog mesa tokom cijele godine. Osim što dodjeljuje kurbansko meso u svježem obliku, Islamska zajednica je uspostavila saradnju s mesnim industrijama, koje vrše preradu mesa prema halal-standardima s ciljem da se kurbansko meso distribuira tokom cijele godine.

„Posredstvom Ureda, u periodu 2017-2024 prerađevinama od kurbanskog mesa potpomognut je rad 1.000 različitih ustanova, organizacija i udruženja. Prerađevine su dostavljane širom Bosne i Hercegovine na adrese korisnika, kao što su: domovi za stara i iznemogla lica, zavodi, ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja, javne kuhinje, bolnice, udruženja koja se bave istom ili sličnom problematikom i dr.“, istakla je Bešlija.

Fond pomoći penzionisanim imamima i porodicama penzionisanih imama je vid pažnje i solidarnosti Ureda prema bivšim zaposlenicima u Zajednici.

„Uredu za društvenu brigu dodijeljena je i zadaća da prati potrebe uposlenika i bivših uposlenika Zajednice, kako bi adekvatno reagovali, a shodno potrebama pojedinaca i porodica. Svake godine dodjeljuje se novčana i prehrambena hedija penzionisanim imamima i porodicama umrlih penzionisanih imama. Za proteklih devet godina solidarisali smo se sa ­­­­­­­­­­­2.000 penzionera dodjelom skromne novčane hedije i prehrambenih paketa kao i organizacijom iftara.

Fond za pomoć porodicama imama šehida je otjelovljenje pomoći Islamske zajednice od početka agresije na BiH.

„Od 2015. godine briga za ove porodice nastavljena je putem Ureda, a ogleda se u skromnoj novčanoj pomoći i potrebama porodica. Tokom ove godine, na inicijativu rukovodioca Malanovića, za ovu kategoriju korisnika realizovan je i projekat pod nazivom „Druženje s porodicama šehida“, a o temi „Životne okolnosti i briga zajednice“. Dakle, kontinuirana pomoć koja se izdvaja na godišnjem nivou obuhvata 50 porodica imama šehida“, kazala je Bešlija.

Tokom deset godina rada Ured je, uz praćenje stanja socijalnih potreba na terenu, nastojao iznalaziti različite metode rada.

„Doprinos Islamske zajednice u razvijanju socijalne zaštite vulnerabilnih skupina, koristeći  vlastite ljudske resurse, neupitan je kad je riječ o progresu naše zajednice na planu konkretnog humanog djelovanja“, zaključuje Bešlija.

Među posebno značajnim i složenijim projektima Ureda je pomoć starijim i iznemoglim osobama, pokrenut krajem 2019. godine pod nazivom ,,Pomoć starijim i iznemoglim osobama - kućna njega“. Nakon nekoliko godina realizacije projekat je proširen na šest muftijstava.

„Pokrenut je s ciljem da se afirmiše javnost o važnosti podrške osobama u trećoj životnoj dobi. Imami i muallime svakodnevno obilaze starije osobe u džematima. Mnogi od njih žive sami ili nemaju svojih potomaka ili su njihovi najmiliji daleko. U ruralnim sredinama komšije se više poznaju i familija pritekne u pomoć, dok u urbanim sredinama za ovu populaciju je život teži.  Nekada je starijim osobama koje zboz različitih okolnosti žive same, potrebna lijepa riječ, ali ima i onih koji su potrebni i materijalne podrške koju kroz ovaj projekat realiziramo. Od početka 2020. godine pa do danas na području šest muftijstava, odnosno medžlisa, obavljeno je preko 6.000 posjeta. Moto nam je kur’anski ajet ,,…smiluj im se kao što su se oni nama smilovali…’’. Zajedno s imamima, mualimama, Mrežom mladih, aktivisticama za brak i porodicu i volonterima radi se jedan veoma human i pažnje vrijedan posao, a projekat se realizira u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru, Tavniku i Bihaću“, upoznala nas je Brdar.

Malanović primjećuje i ističe da „svijest i opredijeljenost muslimana, članova i pripadnika Islamske zajednice, da aktivno i svakodnevno doprinose jačanju društva u kojem žive, sazrijeva iz dana u dan“, odnosno da članovi razumiju prednosti institucionalnog rada te „iskazuju svoje povjerenje prema Islamskoj zajednici i njenoj misiji na putu dobra“. Tome svjedoče, kako kaže, akcije prikupljanja zekata i sadekatul-fitra te Akcija Kurbani, pri čemu svake godine bilježe rast povjerenja u Islamsku zajednicu.

„Kroz ove akcije ostvaruju se vjerske, socijalne, ekonomske i humanitarne funkcije koje snažno doprinose zajedništvu, solidarnosti i podršci najugroženijima. Važno je ukazati i na transparentnost u izvještavanju, jasnu komunikacija o rezultatima i utjecaju zekata i kurbana. Stoga, vjerujemo da će i u budućnosti među vjernicima, shodno svemu navedenom, Islamska zajednica sa svojim aktivnostima biti prepoznata kao sigurna kuća koja institucionalno, sistemski i s dugoročnim ciljevima, provodi aktivnosti“, zaključio je Malanović.