DOGAĐAJ GODINE U BIH
Tragedija koja se ne zaboravlja
U katastrofalnim poplavama i odronima koji su u noći između 3. i 4. oktobra pogodili Bosnu i Hercegovinu poginulo je 27 ljudi. Najteže je stradala Donja Jablanica, naseljeno mjesto u općini Jablanica, gdje je poginulo 19 osoba i pričinjena ogromna materijalna šteta. Mnoge porodice ostale su bez najbližih, prijatelja i komšija, ali i krova nad glavom. Ove poplave su još jednom ukazale na potrebu za unapređenjem sistema zaštite i prevencije od prirodnih nepogoda u Bosni i Hercegovini, kako bi se smanjili rizici i posljedice sličnih događaja u budućnosti, iako se o tome govorilo i nakon poplava 2014. godine. Islamska zajednica je već krenula u obnovu kuća stanovništvu Jablanice i Konjica, a sva prikupljena sredstva će realizirati putem projekata koji će biti usaglašeni s nadležnim organima, dok će dio sredstava biti utrošen u sanaciju infrastrukture Islamske zajednice.
DOGAĐAJ GODINE U SVIJETU
Od Sirije do Amerike
Genocid u Gazi je nastavljen, odnosno nije riječ o događaju iz ove godine, ali je sigurno najvažnije pitanje na međunarodnom planu. Kada je riječ o novim događajima koji bi mogli donijeti nove izazove, ali i prilike na globalnom nivou jesu smjena vlasti u Siriji i pobjeda Trumpa. Smjena vlasti u Siriji označava kraj jednog perioda u dugotrajnom sukobu koji je destabilizirao regiju i doveo do ogromnog vala izbjeglica koje su utočište tražile i u Evropi. Također, ova zemlja je postala svjetsko leglo različitih terorističkih ideologija s metodama koje novija povijest nije zabilježila. Nova politička struktura, iako još uvijek neizvjesna s mnoštvom pitanja, ipak omogućava revitalizaciju pregovora, jačanje unutarnje stabilnosti i uspostavu korektnih odnosa sa susjednim državama te ključnim globalnim akterima. Bijeg diktatora Bašara Asada u Rusiju dodatni je znak kako Rusija, prvenstveno zbog rata u Ukrajini, gubi na funkcionalnoj važnosti u svijetu, jer režim Asada je opstojao zahvaljujući Rusiji i Iranu. Nedavno su se SAD povukle iz Afganistana, a sada Rusija iz Sirije što govori da imperijalistički pristup bilo kojoj zemlji dugotrajno nije održiv.
(Foto: AA)
Na drugom kraju planete, povratak Donalda Trumpa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država donijet će značajne promjene u pristupu međunarodnim pitanjima. Njegova pobjeda je bila ujedno i poraz brojnih statistika, studija, analiza i prognoza. Također, neupitna podrška ubijanju nevinih u Gazi se pokazala kobnom za politiku demokrata koji ne samo da su poraženi, već i kažnjeni. Politika Trumpa, usmjerena prema aktualizaciji nacionalnih interesa kako bi na prvo mjesto stavio Ameriku i učinio je velikom u svakom pogledu, mogla bi dovesti do slabljenja multilateralnih inicijativa i potencijalnog restrukturiranja globalnog ekonomskog poretka. No, s obzirom na veliku ulogu Kine u svjetskoj ekonomiji to neće biti lahko kako Trump najavljuje. Prognoze budućih događaja pokazuju na moguće duboke transformacije u globalnom poretku i naglašavaju potrebu za prilagodbom i redefiniranjem vanjskopolitičkih strategija svih relevantnih aktera na međunarodnoj sceni. Na taj način promjena političke paradigme s Trumpom mogla bi učiniti 2024. godinu ključnim trenutkom s dalekosežnim implikacijama za međunarodnu stabilnost i sigurnost. Upravo se sa zebnjom gleda na pobjedu Trumpa i u Evropi, pa i u Bosni s obzirom na buđenje nacionalističko-imperijalističkih duhova na Balkanu.
USPJEH GODINE
Majke probudile cijeli svijet
Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je u maju Rezoluciju o genocidu u Srebrenici sa 84 glasa za, a 19 protiv. Nakon rasprave, koju su otvorili predstavnici Njemačke, 193 države su pristupile glasanju te usvojile Rezoluciju. Nacrt Rezolucije su prvi put službeno predstavile Njemačka i Ruanda 18. aprila u zgradi UN-a u New Yorku. Ove dvije zemlje, koje su inicirale Rezoluciju, najveći su sponzori njezinog usvajanja, a do zaključenja teksta nacrt je kosponzoriralo 39 država. Među tim zemljama su, između ostalih, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Italija, ali i Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija. Inače, sjednici su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić. Ovo je historijska odluka koja će, prvenstveno, biti od velikog značaja za sve porodice žrtava genocida u Srebrenici, jer obavezuje zemlje da održavaju sjećanje na genocid što je i svojevrsna prevencija da se on ponovo ne izvrši. Donošenje Rezolucije je rezultat dugogodišnje borbe majki Srebrenice i Žepe koje su i inicirale donošenje Rezolucije na sastanku s generalnim sekretarom UN-a Antonijem Guterresom 2019. godine. Genocid nije stvar prošlosti, već stalna prijetnja u sadašnjosti i budućnosti – uz ovu poruku UN je usvojio Rezoluciju, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a koja osuđuje negiranje genocida te veličanje onih koje su međunarodni krivični sudovi osudili za ratne zločine. Ova rezolucija nije samo čin priznanja, već apel na čovječanstvo da prepozna zlo koje se događa svaki put kad silnici ne budu zaustavljeni na vrijeme. Priroda ovog zločina, iako najteže pogađa one nad kojima je počinjen, ostavlja tragove na svima.
SRAMOTA GODINE
Politika zvana sadaka
Nakon nacionalne sramote u formi zatvaranja Zemaljskog muzeja 2012. premijer Vlade Federacije BiH bio je opet među glavnim akterima nove nacionalne sramote 2024. godine kada je u istu situaciju dovedena Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Rješenje je donio visoki predstavnik Kristijan Šmit i tako je spašen obraz i države i aktualne politike. No, drugi put to nije mogao učiniti. Naime, nakon katastrofalnih poplava koje su u oktobru pogodile Bosnu uništena je i željeznička pruga u Jablanici čime je ugrožena privreda države i stabilnost mnogih firmi, s obzirom da se vozovima prevozio ugalj, koks, nafta, proizvodi od čelika, šećer i ostale vrste robe u kontejnerskom transportu. Nakon poplava ostat će upamćena rečenica premijera Nikšića koji je kazao kako je ovo je najgori period za nesreću, jer su budžeti prazni, koja je mogla nagovijestiti neadekvatan odgovor vlasti spram nesreće koja je zadesila domaćinstva, infrastrukturu i privredu. No, nije se očekivalo da će vlast biti toliko indolentna i prema popravci jednog dijela željezničke pruge koja je jedna od žila kucavica privrede. Na kraju, Vlada je prihvatila svesrdnu pomoć turske kompanije Cengiz koja je ponudila da sanira prugu. Premijer je tom prilikom kazao: „Opravdanja za daljnje čekanje nema i nećemo trpiti nove opstrukcije od bilo koga. Posebno izražavam zahvalnost kompaniji Cengiz koja je odlučila da svima koji su se krili iza straha od odgovornosti očita lekciju i donira radove i konstrukciju za konačno rješenje sanacije.“ Umjesto javnog izvinjenja i preuzimanja odgovornosti što su se osramotile državne institucije, iskoristio je priliku da moralizira. Pitanje je da li bi i danas pruga stajala u zraku da nije bilo sadake iz Turske. Dugovanja i sadaka, to je ono po čemu ćemo pamtiti 2024. godinu.
AKCIJA GODINE
Izgradnja naselja u Siriji
Vjernici su putem Islamske zajednice skupili 5,5 miliona maraka za pomoć domaćinstvima nakon poplava u oktobru ove godine. Ta akcija je nesumnjivo važna i još jedan pokazatelj solidarnosti. Ono što je također trebala biti posebna vijest u našoj javnosti jeste izgradnja naselja za ugrožene u Siriji. Projekti koje je finansirao Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u saradnji s Muslimanskim dobrotvornim društvom "Merhamet" i turskom Humanitarnom organizacijom IHH donijeli su utočište i nadu narodu koji prolazi kroz teška iskušenja uslijed dugotrajnog rata. U naselju simboličnog naziva Bosanska mahala izgrađena su 42 stambena objekta, u kojima su svoj dom našle porodice jetima, ukupno 212 ljudi. Ulice ove male zajednice nose imena poput Bosanske, Rijaseta Islamske zajednice i Merhameta. Uz kuće, izgrađene su i dvije škole - jedna u gradu Soranu, druga u Čoban Beyu. Obje su dobile ime Bosna i Hercegovina i mogu primiti do 1.500 učenika. Ova izgradnja naselja je rezultat akcije "Od Bošnjaka s ljubavlju", koja je pokrenuta nakon razornih zemljotresa u februaru 2023. godine. Islamska zajednica i "Merhamet" su promptno djelovali, i uključili se u prikupljanje pomoći za Tursku i Siriju. U sklopu pomoći prikupljeno je više od tri miliona maraka, od čega je Islamska zajednica osigurala 2,1 milion. Osim infrastrukturnih radova, organizovana je i sergija širom domovine i dijaspore, kojom su prikupljena sredstva za osnovne potrepštine i 300 tona materijalne pomoći.
PROJEKAT GODINE U IZ
Vakufska direkcija: I duhovnost i plemenitost
Kako prošle tako i ove godine Vakufsku direkciju IZ je teško porediti s drugim organizacionim jedinicama Islamske zajednice kada je riječ o doprinosu i Islamskoj zajednici, ali i društvu. Umjesto jedne svečanosti, potrebno je naglasiti više svečanosti u okviru manifestacija Dani vakufa, koju organizira Vakufska direkcija. Zahvaljujući radu i koordinaciji Vakufske direkcije Islamska zajednica je ove godine otvorila tri posebno važne džamije: Kizlar-aginu džamije u Mrkonjić-Gradu, Sinan-begovu u Čajniču te jedinstvenu Arnaudiju u Banjoj Luci. Pored ovih džamija koje imaju i vjerski i kulturni značaj za Bosnu i Hercegovinu, Islamska zajednica je ove godine u okviru Dana vakufa, otvorila i vakufski tržni centar u Sanskom Mostu, koji je paradigma izgradnje vakufa u urbanim sredinama u duhu savremenosti, te Islamski centar Sultan Ahmed u Zenici koji je napokon dočekao svoj završetak i otvorenje. Ove godine je to, nesumnjivo, zbog svog altruističkog, plemenitog i nadasve ljudskog karaktera posebno važan projekat 'Roditeljske kuće' u Tuzli. Kuća je površine 400 metara kvadratnih s kapacitetom od pet smještajnih jedinica, odnosno apartmana, a tu su i zajedničke prostorije, poput kuhinje, trpezarije, dnevnog boravka, vešeraja i ostave. Roditeljska kuća je više od pukog smještaja, ona je drugi dom, utočište i mjesto gdje teško oboljela djeca imaju priliku boraviti u porodičnoj atmosferi zajedno za svojim roditeljima, braćom i sestrama i porodicom.
SVEČANOST GODINE
Historijski dan za pamćenje
Svečanom akademijom u Banskom dvoru i defileom ulicama Banje Luke 13. maja ispraćena je prva generacija maturanata Medrese "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić". Nastava u Medresi "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" u Banjoj Luci počela je 2020. godine, čime je oživljena ova oaza duhovnosti, odgoja i obrazovanja nakon 80 godina, koliko je prošlo od zatvaranja medrese u ovom gradu tokom Drugog svjetskog rata. Medresa "Reis Ibrahim-ef. Maglajlić" je sedma medresa Islamske zajednice na području Bosne i Hercegovine i prva na području manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, a nosi ime po reisul-ulemi hafizu Ibrahim-ef. Maglajliću, koji je rođen u Banjoj Luci.
IZDANJE GODINE
Prvi cjeloviti bosanski tefsir
Prošle godine u godišnjem pregledu važnih projekata i izdanja istaknuto je objavljivanje publikacije koja sadrži cjelovitu historiju naše domovine. Ove godine po prvi put smo dobili i domaći cjelovit tefsir, koji je napisao hafiz dr. Safvet Halilović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Tefsir Kur'ana koji je napisao hafiz Halilović prvi je cjeloviti tefsir na bosanskom jeziku napisan od strane bosanskohercegovačkog mufessira. Na Tefsiru je profesor Halilović permanentno radio 11 godina a za njegovo pisanje se pripremao 30 godina. Tokom pisanja ovog djela je konsultovan veliki broj savremenih islamskih učenjaka, te je analizirano mnogo klasične i savremene literature, na arapskom i drugim jezicima. Tefsir je objavljen u četiri toma, na više od 2.200 stranica.
MUDROST GODINE
Oni su pred kraj puta, a mi ni krenuli nismo
„Sve što radi entitet RS i što postigne pokušat će se aplicirati preko kantona u Federaciji na tzv. hrvatsko pitanje. Živimo u projektu etnitizacije teritorije koja ima logiku teritorijalno-administrativnih jedinica. Ulazi priča jedne od članica HNS-a o teritorijalnom i administrativnom preustroju tako da se iskreno bojim ovog cunamija koji dolazi. Ne radi se o drugom entitetu, već trećem, posljedičnom koji je iznuđeni entitet i da ga kolokvijalno nazovemo građansko-bosansko-bošnjački u tri enklave: Goražde, poluotvorenog tipa Krajina i Srednja Bosna. Pravljenje skučenog prostora s visokim tenzijama. Želim da je to samo moj strah i pokušavam očuvati osnovnu komparativnu prednost Bošnjaka koja može polahko odumrijeti, a to je polivalencija: da se lahko vežu za druge, ali ostaju samo svoji. Plašim se da bismo mogli postati monovalentni, a to može biti opasan trend prema getoizaciji i radikalizaciji ne ideološke prirode, nego kao reakcija na tijesno. Bosnu treba iščitavati i u širem kontekstu. Mislim da je u najmanju ruku možemo iščitavati u kontestu srbijansko-kosovskog pitanja. Ono čega se bojim jeste zapadni pragmaticizam. Bosna se polahko utapa u realpolitiku i vrijeme ovjerava faktičko stanje, a svako faktičko stanje protokom vremena dobiva ovjeru. Plašim se da će u budućnosti doći samo do legalizacije faktičkog stanja uslijed naše nemoći, neznanja, ali i nemoći visokog predstavnika. Oni su pred kraj puta, a mi ni krenuli nismo.“ Muharem Cero u intervjuu za Preporod
VAKIFI GODINE
Braća iz Foče
Ove godine plaketa za najveće vakife uručena je braći Šuvalija. Plaketu su im uručili reisul-ulema Husein-ef. Kavazović i direktor Vakufske direkcije Senaid Zajimović u okviru manifestacije "Dani vakufa u Bosni i Hercegovini". Braća Fadil i Fahrudin Šuvalija, porijeklom iz Foče, uvakufili su čak 18 zemljišnih parcela po sljedećim kulturama: šume, livade, voćnjaci, njive, kuću i zgradu, dvorište i garažu u ukupnoj površini od 181.916,00 m2, te tri stana u Foči i stan na Ilidži u Sarajevu, od čega samo vrijednost nekretnina iznosi skoro 600.000 KM. Svi ovi vakufi, svojom prirodom namjene, će u mnogome olakšati budući rad Medžlisa Islamske zajednice Foča, te će ekonomski osnažiti i stvoriti bolje prilike za Bošnjake na ovim prostorima, ali i šire.
REKORDI GODINE
Dva rekorda iz Tešnja
Tešanj je 31. jula 2024. godine prvi put u svojoj historiji prešao značajnu cifru od 14.000 radnih mjesta. Ova mala, ali neumorna općina sada može ponosno stajati uz bok općinama koje imaju mnogo veći broj stanovnika i koje su domaćini kantonalnih ili federalnih institucija. Drugi rekord je vezan za Medžlis Tešanj. Prema riječima glavnog imama Fuada ef. Omerbašića ovaj medžlis je u ovoj godini u Bejtul-mal prikupio 1.071.330 KM zekata i sadekatul-fitra 166.205 KM ukupno 1.237.535 KM.
