-kaže Dugonjić tvrdeći da će u slijedećih deset godina halal certificiranje biti jedan od najvećih trendova na tržištu

Tokom naše ramazanske posjete medžlisima u Hrvatskoj susreli smo se u Sisku sa Aldinom Dugonjićem, rukovoditeljem Centra za certificiranje halal kvalitete. Kako smo otprije doznali o nekim aktivnostima ovog Centra to smo željeli čuti informacije iz prve ruke. O samim počecima, Aldin Dugonjić nam kazuje:

-Krenuli smo, zapravo, kada i Agencija za certificiranje halal hrane u Bosni i Hercegovini - 2006/ 2007 godine, da bismo 2010. godine registrirali halal standard kao i sam Centar za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj. Osnivač je Mešihat IZ u Hrvatskoj. Sada smo samostalna institucija, sa svojom autonomijom u Republici Hrvatskoj koja izdaje halal certifikate. Tokom našeg djelovanja postali smo prepoznatljiv brend kako među muslimanima tako i među nemuslimanima. U posljednje vrijeme primamo puno upita baš od nemuslimana. Otprilike, oni sada znaju šta je halal meso i na koji način je zaklano, koliko je to zdravo itd. I, halal zaista postaje jedan svojevrsni brend gdje, zapravo, Republika Hrvatska sa halalom želi pojačati svoj izvoz, želi pojačati turizam koji je veoma značajan. Naime, kroz halal turizam se mogu dovoditi novi gosti tako da se pokušava ovim putem zaokružiti taj investicijski dio. I, mi u Hrvatskoj ćemo tek početi govoriti o islamskom bankarstvu koje ovdje još nije toliko prisutno tako da bi to značilo i ulazak ovog kapitala u Hrvatsku. U suštini, mi smo zadovoljni urađenim. Mi smo trenutno izdali 96 halal certifikata, i ubrzo ćemo izdati stoti što će na neki način simbolizirati i obilježavanju 100- godišnjici od priznanja islama u Republici Hrvatskoj.

Razvoj halal turizma

 Zadatak turističke ponude ne bi trebao biti samo u privlačenju što većeg broja korisnika/ turista za svoju ponudu, već da ponudi i adaptibilne i specifične (halal) diferencirane turističke usluge spoznavanjem svih čimbenika koji utječu na ponašanje korisnika u navedenoj tržišnoj niši koja ima dostatan potencijal. Na ovaj način, nudi se još jedan vid jačanja konkurentnosti turističke ponude koji je stekao realne mogućnosti praktične primjene jačanjem trenda halal certificiranja proizvoda i usluga, tj.razvojem halal turizma.

Halal smještaj u hotelima

Ko je sve dobio halal certifikate?

-Većinom se radi o prehrambenoj industriji zato što je jedan od osnovnih potreba čovjeka da nešto jede. A, općenito u istočnoj Evropi mi smo veliki proizvođači hrane. Znači, imamo mesnu industriju, imamo mliječnu industriju, imamo sada kozmetičku industriju, a ono o čemu sada razgovaramo i što je najteže realizirati jeste farmaceutska industrija. Pored toga, slijede ugostitelji, restorani i hoteli, a zatim kao novina jesu turističke agencije, koje se također certificiraju i prave posebne pakete za goste koji žele imati aranžman po halal standardu.

Novina su, dakako, halal hoteli?

-Pa, recimo, u Zgrebu imamo takva četiri hotela. Od njih tri imaju rang sa pet zvjezdica, dok je jedan sa četiri zvjezdice. Tu imamo i po jedan hotel sa halal standardom na obali- u Rovinju, Umagu, Rijeci, Biogradu na moru, a evo sad već drugi takav hotel u Dubrovniku. Zaista, po tom pitanju imamo sve veći interes. Statistika koja se prati od državnog zavoda za statistiku pokazuje veći priliv gostiju koji traže halal, pogotovo onih iz istočnih zemalja. Naravno, imamo zahtjeve gostiju i sa Zapada. Imamo i goste koji dolaze na festivale muzike koji su česti u Hrvatskoj. Imamo sada  iz zapadne  Evrope muslimane koji dolaze i traže halal u supermarketima, a imamo i Evropljane koji su po tom pitanju, hajdemo reći, i radikalniji te puno više to traže negoli oni sa Bliskog istoka. Posebno već treba zadovoljiti zahtjeve onih iz Dalekog istoka- Malezije, Indonezije. Mi radimo na tome, na stvaranju prijateljskog okruženja. Svjesni smo da je nemoguće kompletno svima udovoljiti, jer  još nemamo takvu infrastrukturu. Treba znati da uz omogućavanje halal hrane u hotelima tu je nužno obezbijediti sedžade, kible, vaktije, da se iz mini barova u sobama uklone alkoholna pića, te da agencije vode goste do neke destinacije vodeći računa da su oni muslimani. Uz to treba predvidjeti potrebu  izvršenja molitve (namaza), konzumiranje halal hrane, a ne da ih odvedu, recimo,  na vinske ceste koje su popularne u Hrvatskoj. Dakle, o svemu tome se vodi računa. Naravno, one koji imaju halal certifikat mi s vremena na vrijeme kontroliramo kako se oni ophode prema gostima i sl. Tako da trend rasta u halal standarda u Hrvatskoj je svakodnevan.

Trend  halal certificiranja

Kako je svakodnevni život potrošača- vjernika u mnogome određen njegovom vjerskom pripadnošću, naročito način ishrane i obredi i rituali vezani uz hranu sugerira se prilagodba prehrambenih proizvoda (ali i mnogih drugih proizvoda) potrebama potrošača- vjernika. Proizvođačima hrane i njihovim marketinškim stručnjacima može bitno pridonijeti u novoj kvaliteti komuniciranja s postojećim potrošačima, te pridobivanju  novih potrošačkih segmenata. Svakako se sugerira prilagodba postojećih brendova prehrambenih proizvoda potrebama potrošača-vjernika muslimana, uvažavajući religiju i tradiciju gdje se istovremeno otvara i tržište suvremenih trendova u prehrani, poznato pod nazivom zdrava hrana. Međunarodna standardizacijska tijela kao što je ISO zasigurno će se u skorije vrijeme odlučiti na izradu jedinstvenog međunarodnog halal standarda, zajedno sa standardima za halal certificiranje i halal akreditiranje kako bi se halal tržište na najbolji mogući način uredilo, a korisnik halal proizvoda bio zadovoljan, jer na kraju kvaliteta je zadovoljstvo kupca i upravo izazov za svakog poduzetnika i proizvođača je održati kontinuiranu kvalitetu i ostati konkuretan na tržištu što zapravo halal certifikat i omogućuje. Stoga će zasigurno u slijedećih deset godina halal certificiranje biti jedan od najvećih trendova na tržištu. ( Dugonjić zapisao u časopisu Minber).

Halal standardi u školama

Halal standard je prisutan i u školama?

-Da. Mi imamo, recimo, škole koje sada certificiramo. Već smo jednu školu na taj način certificirali, a evo radimo i na drugoj. Imamo i dječiji vrtić gdje postoji određena skupina djece muslimana. Na temelju ugovora koji je potpisan između Vlade R Hrvatske i Islamske zajednice Hrvatske, u članu 7 jasno je definirana halal prehrana u javnim ustanovama. Upravo temeljom toga roditelji, zapravo, imaju pravo tražiti i u vrtićima i u školama,  i vojsci posebnu -halal hranu. Na tome u suštini treba samo raditi, osvještavati odgojno-obrazovni proces šta to halal znači i kakve su mogućnosti. Ova škola u Zagrebu koja ima halal certifikat moguće je i jedina takva škola u svijetu. Ta je škola za primjer. Jedino sada imamo problem što se puno djece javlja da želi pohađati baš ovu školu. Roditelji sada ne moraju dodatno  objašnjavati da  njihova djeca ne jedu svinjetinu i sl. Osoblje koje je uposleno u školi sada zna o čemu se radi i šta treba djeci dati. To je, s druge strane, zanimljiv trend  koji nam kazuje da je svijest muslimana u porastu. Recimo, provodimo jednu kampanju kako raditi sa mladima tokom mjeseca ramazana, gdje zovemo certificirane kompanije da se pripreme iftari nakon čega održimo edukativno predavanje. Prve godine smo govorili o halal hrani i kakvi su to sastojci koji mogu biti u nekom proizvodu koji nije certificiran. Druge godine sam govorimo o halal prehrani, odnosno načinu na koji trebamo unositi hranu i kako je to propisano, a ove godine govorimo o halalu kao brendu. Jer on jeste brend muslimana. Štaviše, on je iznad brenda, jer Allah dž.š. je propisao ono što je najbolje za nas, kako unositi hranu i zašto nam je ona zabranjena. Neminovno je da halal kao stil življenja postaje prisutan svugdje. Govori se o odijevanju, poslovanju tako da svijest muslimana o halalu nije više samo meso, nego iz tog nekakvog tradicionalnog halala postaje brend. Halal je time od nečeg isključivo religijskog vezanog za muslimane postao globalni brend na zemaljskoj kugli.