digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Intervju

Mustafa Akyol o državnom udaru, trenutnoj turskoj vladi, Gulenu i njegovom pokretu u BiH

Autor: Avgust 14, 2016 0
Mustafa Akyol o državnom udaru, trenutnoj turskoj vladi, Gulenu i njegovom pokretu u BiH

Mustafa Akyol, ugledni turski novinar, kolumnista Hurriyeta, New York Timesa i Al-Monitora, autor knjige "Islam bez ekstrema" (Islam Without Extreemes: A Muslim Case for Liberalism, W.W. Norton, 2011.) dao je intervju Preporodu kojeg možete pročitati u narednom broju od 15. augusta 2016. godine. Akyol je govorio o pokušaju vojnog udara u Turskoj, o zapadnim medijima i odnosu muslimanskih zemalja prema ovom događaju, o Erdoganu i njegovoj vlasti, o Gulenu i njegovom pokretu u Turskoj, ali i BiH

Preporod: Vratićemo se zapadnim medijima i njihovom praćenju udara. Sada Vas želim upitati o vašoj ideji koju ste zadnje vrijeme spominjali o tzv. neliberalnoj, odnosno "neslobodnoj" demokratiji kako ste je nazvali, a koja je sve više zadobijala plodno tlo u Turskoj. Kako će ovaj udar utjecati na razvoj demokratije i njen put u Turskoj?

Akyol: Ja zbilja jesam kritikovao vlasti u Turskoj za, citiram, "neslobodnu demokratiju", gdje imate izabranu vlast koja jeste legitimna, ali ta vlast ne poštuje druge aspekte liberalne demokratije kao što su sloboda govora, sloboda medija, vladavina zakona itd. Ti problemi su postojali i, dakako, postoje naznake da bi se oni mogli povećati nakon udara. Postoji veliki žar u zemlji, velika ljutnja protiv udara, a tu je i rizik da se ova ljutnja može pretvoriti u još veće suzbijanje opozicije. Međutim, vidim, također, i pozitivno raspoloženje u tome da se predsjednik Erdogan otvara ka opozicionim strankama, sastaje sa opozicionim liderima po prvi put nakon mnogo godina i sada govore o širem nacionalnom konsenzusu, čak i o koaliciji za ponovnu izgradnju zemlje. Ako to bude put kojeg će vlasti slijediti, onda ovaj udar može biti blagoslov. Predsjednik Erdogan se susreo sa Kemalom Kılıcdarogluom, liderom Republikanske narodne partije - CHP, stranke Ataturka po prvi put nakon mnogo godina. Erdogan je odustao od kritika, povukao je sudske slučajeve koje je pokrenuo protiv opozicionih vođa "zbog uvreda" predsjednika. Premijer Binali Yildirim je kazao da će po pitanju novog Ustava sada raditi svi zajedno. Jer, u večer vojnog udara, ispostavilo se da je postojala velika prijetnja za vlast u smislu pokušaja udara, ali, opozicija se ovome nije pridružila. CHP, MHP, zatim kurdska stranka HDP - sve one su u parlamentu stale protiv vojnog udara. Umjereni sekularni mediji CNN Turk, Hurriyet, novine za koje ja pišem – koji su ranije bili optuživani od strane Erdogana da su neprijatelji vlasti, neprijatelji demokratije itd. – ipak, pokazali su se da su ustvari sa Erdoganom kada je došlo do pitanja vojnog udara. To je također taj obećavajući aspekt nakon pokušaja udara, a naravno, ovisit će o tome kojim putem će vlasti krenuti. Ali, u najmanjem, želim da kažem da imamo i nekih pozitivnih znakova u smislu izgradnje jedne šire nacionalne koalicije u Turskoj za demokratiju koju trebamo.

Preporod: Postoje li strahovi da sličan pokušaj može biti ponovljen i je li to uopće moguće? Šta će ovo značiti za unutrašnje odnose i podjele koje su već prisutne u turskom društvu?

Akyol: Ne postoji mnogo zabrinutosti da se još jedan pokušaj udara može desiti. Zato što su ljudi koji su planirali ovaj udar pokušali najbolje što su mogli i on je propao. Znate, ako planirate vojni udar onda angažirate sve što imate i unatoč tome nisu uspjeli. Vlasti, također, kažu da ne brinu o mogućnosti drugog udara, ali, vlada je kazala da se mogu desiti teroristički napadi od strane ljudi koji su se pridružili udaru i koji su još tamo negdje. Atentat na Erdogana je briga koja traje od početka kraja udara. Dakle, ljudi koji su pokušali zbaciti Erdogana, ako su još uvijek na slobodi mogli bi izvesti neke gotovo suicidne napade. Ja ne mislim da je čak i to vjerovatno, ali to je jedna stvar koju vlasti govore. Po mom mišljenju spriječili smo glavnu opasnost, a sada je pitanje kako ćemo restruktuirati državu nakon jednog tako ozbiljnog događaja. Kako ćemo restruktuirati vojsku, pa čak i druge institucije, sudstvo, policiju… Policija se uglavnom dokazala da je na demokratskoj strani. Policijske snage su stale uz vlast i to je jedan važan činilac zašto je udar propao. Ali, sada, mislim da ćemo doći do teme Gulenovog pokreta i njegove uloge u ovome, dakle ovo je stvorilo jedno novo doba u turskoj historiji, ali i izazov. Uredu, istjeraćemo ljude koji su bili umiješani u udar iz države, ali kako ćemo restruktuirati državu da se takvi pokušaji više nikada ne mogu ponovo desiti, da se više nikada niko ne može tajno organizirati unutar države na takav način!? To pitanje je sada ono s kojim se turski političari i iz vlasti i iz opozicije moraju suočiti.

Cijeli intervju u Preporodu od 15. augusta 2016. godine, kojeg možete naći na svim prodanim mjestima štampe

« Fikret-ef. Bajrić: Džematlije i poste i rade Dugonjić: Halal je postao globalni brend »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine