digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Imamski poziv u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini

Autor: Vahid Fazlović Novembar 18, 2025 0

Nema dvojbe u to da postoje ozbiljni razlozi koji zahtijevaju širu analizu i adekvatno djelovanje, ponajprije zbog tendencije slabljenja interesa za prihvatanje imamskog poziva. Ipak, prema našem mišljenju, nije osnovano govoriti o krizi imamskog poziva, kako se trenutno stanje ponekad kvalificira

 

Pojam imam

Sintagma imamski poziv je već odavno prihvaćena u našem javnom diskursu. Kratko ćemo se osvrnuti na osnovanost njezine upotrebe. Riječi, kao što su poziv, profesija, posao, djelatnost, rad, zanimanje, imaju dodirnih tačaka, ali u upotrebi se pojavljuju i značajne razlike. Izraz poziv se najčešće vezuje za profesije uz koje se podrazumijevaju: posvećenost, odgovornost, strpljenje, požrtvovanost, neki viši ili uzvišeni cilj. Takvi, naprimjer, mogu biti učiteljski ili ljekarski poziv. A uz imamski poziv, na sve pomenuto treba dodati i riječi vjera, duhovnost i etičnost. (Ibrahim Čedić, 2007:750; Pedagoška enciklopedija, 1989:229)

Vrlo bliska pojmu poziv po značenju jeste i leksema misija. Objašnjavajući kako je misija ‘'zadatak od većeg značaja u sklopu šireg društvenog interesa'', akademik Dževad Jahić takvu zadaću u našem vremenu vezuje za uloge naučnika i imama. Ovu drugu zadaću šire objašnjava sljedećim riječima: ‘'Biti imam u narodu koji je preživio agresiju – genocid, neizmjerna razaranja i mučenja..., izrazito je odgovorna i teška misija.'' (Jahić, 2014:22)

Riječ imam se u Kur'ani-kerimu pojavljuje sedam puta u jednini i pet puta u množini, sa značenjem: znak, oznaka, uzorak, uzor, vođa, predvodnik. Iz značenja ovog pojma tokom muslimanske povijesti su proistekla tri osnovna različita poimanja. U sunijskoj tradiciji se halife, ali i neki drugi nosioci vlasti, oslovljavaju imamima, budući da su oni predvodnici zajednice. Taj se naziv počasno daje i istaknutim znalcima islama, kao što su utemeljitelji pravnih i teoloških škola odnosno autori znamenitih djela osobite i trajne vrijednosti.

Pojam imam je nezaobilazan u šiijskoj zajednici i poprimio je brojna značenja. Prema konsenzualnom šiitskom učenju, imam je neprikosnoveni vjerski i duhovni autoritet, te vođa zajednice, uz uvjet da je potomak Alije ibn Ebi Taliba, radijellahu anhu. (Nerkez Smailagić, 2021:367)

Imajući u vidu temu ovog naučnog skupa, nas interesira treće značenje po kojem je imam

predvodnik džemata u namazu. U Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, ovu ulogu obavlja stručno i ovlašteno lice u sklopu šire definirane zadaće koju preuzima u džematu, osnovnoj organizacionoj jedinici Zajednice.

Imamski poziv kao naslijeđe vjerovjesništva

Misija uleme, a to svakako jeste i imamski poziv, naslijeđe je Allahovih vjerovjesnika, kako je to potvrdio posljednji poslanik Muhammed, alejhi selam: Ve innel-’ulemae veresetul-enbijai – Učenjaci su nasljednici vjerovjesnika. (Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Madže)

I dvije sljedeće hadiske predaje ukazuju na značaj uloge imama odnosno imamskog poziva:

Innema džu’ilel-imamu li ju’temme bihi... – Imam je postavljen da ga se slijedi. (Buharija i Muslim)

Men kane lehu imamun, fekiratul-imami lehu kiraetun... – Ko klanja za imamom, učenje tog imama je i njegovo učenje... (Ibn Madže, Ahmed, Musned Ebu Hanife)

Vrijednost ljudskog djelovanja, pa i onog izuzetnog koje označavamo misijom imama (imamskim pozivom), mjeri se dosljednošću na putu istine Allahove vjere, koju su svi poslanici i vjerovjesnici pronosili. A poslije njih je taj emanet naslijedila plejada istaknutih učenjaka tokom cijele duhovne i intelektualne muslimanske povijesti. I bosanski alimi (imami) stoljećima su vjerodostojno i predano brinuli o misiji podučavanja i vođenja svog naroda u skladu s jasnim ehlisunetskim hanefijskim i maturidijskim obredoslovnim i doktrinarnim učenjima. Stoga i u našem vremenu možemo svjedočiti o dugom kontinuitetu i odgovornom obavljanju imamskog poziva, oblikovanog značajnim specifičnostima koje su nastajale u skladu sa zahtjevima i izazovima ovdašnjeg geografskog područja.

U nastavku ćemo ukazati na određene specifičnosti imamskog poziva u Islamskoj zajednici u Bosni Hercegovini, kao i na neke izazove s kojima se nosioci ovog časnog poziva danas suočavaju. U ovoj prilici ćemo, zapravo, priložiti samo nekoliko načelnih pogleda, s obzirom na uobičajeno vremensko trajanje pojedinačnih izlaganja u okvirima ove vrste tematskih razgovora.

Odlike imamskog poziva u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini

Imamski poziv je temelj ukupne vjersko-prosvjetne misije Islamske zajednice, sa svojim kontinuiranim institucionalnim povijesnim trajanjem, rasprostranjenošću u okvirima cjelokupnog djelovanja Islamske zajednice i s višedimenzionalnom društvenom ulogom. Imamskim pozivom se suštinski ostvaruje misija (poziv) Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Istaknut ćemo nekoliko odlika imamskog poziva kod nas, koje potvrđuju navedene postavke o njegovoj važnosti, a istovremeno mogu ukazivati i na njegovu sveobuhvatniju ulogu, poredeći je sa sličnim ulogama u muslimanskim zajednicama drugih podneblja.

Želim da podsjetim da je Islamska zajednica proteklih decenija potvdila svoje mogućnosti i uspješno obavila zahtjevnu zadaću adekvatnog angažiranja skoro hiljadu vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, te više od pet stotina profesora u obnovljenim i novoosnovanim medresama i islamskim fakultetima.

Institucionalno djelovanje

Imamski poziv u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini je u svim svojim bitnim odrenicama institucionalno uređen. To je emanet koji se dodjeljuje u skladu s normativnim aktima i procedurama koje iz njih proizlaze. Ovdje valja istaknuti snažnu opredijeljenost najviših organa da se stručno analiziraju okolnosti u kojima se odvija imamski poziv u svim džematima Islamske zajednice, kako bi se što adekvatnije odgovorilo na sadašnje, ali i buduće potrebe i izazove.

Neraskidiva vezanost za džamiju – važnost ustanove

Džamije su u islamu ishodišta duhovnog identiteta, a u uvjetima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini one predstavljaju i ključne simbole ukupnog identiteta njezinih pripadnika. Ljubav i poštovanje koje ovdašnji muslimani imaju prema džamiji uvijek se razvijalo i razvija posredstvom imamskog poziva koji je neraskidivo vezan s ovom ustanovom. Skoro da se može govoriti o jedinstvenoj privrženosti s kojom naši džematlije, predvođene imamima, grade, obnavljaju i održavaju svoje džamije. Posebno je to posvjedočeno entuzijazmom s kojim je obnovljeno više od hiljadu džamija i mesdžida porušenih i oštećenih tokom Agresije na našu zemlju. U posljednjih nekoliko desetljeća, izgrađeni su prestižni islamski centri širom područja na kojima djeluje Islamska zajednica, kao odgovor na savremene vjerske, obrazovne i kulturne potrebe vjernika. Nemjerljivo je velika uloga imama u svemu što smo u novije vrijeme ostvarili kao vidljiv napredak u opremanju i funkcionalnosti džamijskih prostora, te održavanju reda i čistoće. Pred imamskim pozivom, i svima nama, ostaje izazov koji se ogleda u nedovoljno izgrađenoj svakodnevnoj živoj vezi ljudi sa svojom džamijom.

Imamski poziv se ostvaruje u džematu

Danas džemat predstavlja savremenu organizaciju koja ima svog predvodnika (imama), mjesto okupljanja i podučavanja, definirano područje djelovanja, džematski odbor i skupštinu, te članove u prestavničkim i izbornim tijelima medžlisa. Na nivou džemata su uspostavljene i koordinacije mreže mladih, odjela za brak i porodicu i društvene brige. Cjelokupnu ovu strukturu prožima imamsko djelovanje. Uloga imama je izrazito interaktivna i, na nivou cijelog džemata, poticajna. Stoga je jedino moguće da se u okviru imamskog poziva, u skoro dvije hiljade džemata koliko ih djeluje u cijeloj Zajednici, ostvari neposredna živa veza i saradnja s desetinama hiljada ljudi tokom jednog dana, a sa stotinama hiljada tokom sedmice.

Zahvaljujući karakteru imamskog pozva, bosanski muslimani su uspjeli da odnjeguju i sačuvaju džemat, čija uloga nije važna samo za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, kao instituciju koja nosi emanet islama, nego i za naš narod i domovinu u najširem smislu. Iskustvo nas uči da kada neke druge institucije Bošnjaka oslabe ili prestanu funkcionirati, džemat nastavlja sa svojom misijom. To je danas naročito vidljivo u područjima poslijeratnog povratka u Bosni i Hercegovini, ali i u bošnjačkoj dijaspori gdje su džemati najčešće jedina sigurna forma organiziranog djelovanja.

Uloga imama je izrazito interaktivna i, na nivou cijelog džemata, poticajna. Stoga je jedino moguće da se u okviru imamskog poziva, u skoro dvije hiljade džemata koliko ih djeluje u cijeloj Zajednici, ostvari neposredna živa veza i saradnja s desetinama hiljada ljudi tokom jednog dana, a sa stotinama hiljada tokom sedmice. 

Ključna odlika imamskog poziva

Bošnjaci su od najranijeg perioda prihvatanja islama u svom osnovnom podučavanju i odgajanju bili oslonjeni na instituciju mekteba, sržnu tačku imamske misije. Uz sve druge vidove vjerske edukacije, mektepski odgoj i obrazovanje, kao ključna odlika imamskog poziva, sve do danas je ostao prva i najrasprostranjenija škola u kojoj se predano čuvaju tradicionalne islamske vrijednosti i oblikuje duhovni i kulturni identitet našeg naroda.

Višedimenzionalna društvena uloga

Imamski poziv u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini obuhvata veoma široku lepezu obaveza. Neke od njih su, pored standarnih vjersko-prosvjetnih poslova, tijesno povezane s kulturnim i nacionalnim pravima i interesima muslimana, ali i s najkonkretnijim egzistencijalnim pitanjima džematlija. Riječ je zasigurno o sveobuhvatnijoj ulozi, poredeći je sa sličnim ulogama u mnogim muslimanskim zajednicama drugih podneblja. Ova odlika misije imama u našoj Zajednici potvrđuje koliko je njihova uloga istovremeno i odgovorna i časna.

Zaključna razmatranja

Uvjereni smo da će ovaj cijenjeni skup polučiti plodne doprinose i pomoći Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u njegovom izuzetno važnom opredjeljenju da se, pored reforme visokog obrazovanja, temeljito sagledaju sadašnji uvjeti rada, status imama, kao i druga pitanja od značaja za imamski poziv.

Nema dvojbe u to da postoje ozbiljni razlozi koji zahtijevaju širu analizu i adekvatno djelovanje, ponajprije zbog tendencije slabljenja interesa za prihvatanje imamskog poziva. Ipak, prema našem mišljenju, nije osnovano govoriti o krizi imamskog poziva, kako se trenutno stanje ponekad kvalificira.

U ovom našem sažetom osvrtu smo nastojali više istaknuti odlike koje nas usmjeravaju na poimanje značaja imamskog poziva u Islamskoj zajednici. S našom sviješću o tome da se imamskim pozivom suštinski ostvaruje misija (poziv) Islamske zajednice, i s aktivnim djelovanjem, možemo uspješno odgovoriti na sadašnje izazove, ako Bog da.

Također, želim da podsjetim da je Islamska zajednica proteklih decenija potvdila svoje mogućnosti i uspješno obavila zahtjevnu zadaću adekvatnog angažiranja skoro hiljadu vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, te više od pet stotina profesora u obnovljenim i novoosnovanim medresama i islamskim fakultetima.

Allaha Uzvišenog molimo za Njegovu pomoć i uputu.


(Izlaganje muftije tuzlanskog Vahid-ef. Fazlovića na simpoziju "Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi", održanom u oktobru u Sarajevu)

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine