Zakon o radu definiše radno vrijeme kao vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.^[1]

Sabor Islamske zajednice u BiH je na osnovu Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini donio Pravilnik o organizaciji i radu medžlisa i džemata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te Pravilnik o službi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

Pravilnikom o službi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini uveden je pojam „službenika“.^[2] Ovim Pravilnikom je iskorištena dozvoljena zakonska osnova kojom je dopušteno vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini da svoju unutrašnju organizaciju samostalno uređuju shodno svojim propisima. Donošenjem gorenavedenih propisa službenici su potpisivanjem Ugovora o službi samovoljno prihvatili i uvjete rade na službeničkim mjestima.^[3]

Službeničko mjesto imama i misija

Pravilnikom o službi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini službenička mjesta su podijeljena na službenike koji vrše vjerske, vjerskoprosvjetne, odgojno-obrazovne i naučnoistraživačke poslove te službenike koji vrše administrativne, pravne, finansijske i druge opće poslove u organu službe. Službenička mjesta su podijeljena na: rukovodeća i ostala službenička mjesta.

Opis poslova imama, hatiba i muallima spada u ostala službenička mjesta. Prema ovom, službeničko mjesto u džematu podrazumijeva službenika koji vrši imamsku, hatibsku i muallimsku dužnost. Nisam siguran da li se ovim zvanjem jednim dijelom gubi misijska uloga imama, hatiba i muallima. S današnje pozicije, to službeničko mjesto postaje zahtjevno za jednog službenika. Službenik se susreće s onima koji su u zajednici (džematu) ali i s onima koji su potencijalni članovi zajednice (džemata). Obje ove skupine smatraju da je misija Islamske zajednice veća od službeničkog mjesta i od onoga što službenici Islamske zajednice misle.

Danas službenik koji ima službeničko mjesto (džemat) je u isto vrijeme imam (beš vakat, mevlud, dženaza, vjenčanja, akike, poslovi koji nisu vezani za određeno vrijeme) dok su poslovi hatiba definisani vremenom (džuma-namaz i Bajrami). Muallimski poslovi su definisani Pravilnikom o mektebu i mektepskoj pouci^[4] (35 radnih sedmica sa ukupno 140 časova za I nivo, 175 časova za II nivo i 210 časova za III nivo).

Prema Pravilniku o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta^[5] Medžlis Islamske zajednice Tešanj ima 34 džemata. Imam obavlja beš vakat u džematu za što su mu dnevno prosječno potrebno dva sata tj. 12 sati sedmično.

Za džuma-namaz, za hatibski dio posla sedmično potrebna su najmanje četiri sata s pripremom hutbe. 

Mektepska pouka se održava u 46 mekteba i raspoređena je na tri radna dana; subota 08.00-12.00, nedjelja 08.00-12.00 i četvrtak - prva smjena 08.30-10.30 i druga smjena 12.30-14.30 što je ukupno 12 sati sedmično tj. 16 mektepskih časova sedmično. Sedmična norma muallima prema Pravilniku o mektebu i mektepskoj pouci je 15 časova.

Za pripremu 16 mektepskih časova muallimu je potrebno oko sedam i po sati sedmično što ukupno čini skoro dvadeset sati muallimskog posla.

Pored toga, obaveze muallima su i rad na pedagoškoj dokumentaciji, saradnja s roditeljima i druge aktivnosti u realizaciji mektepske pouke po standardima za šta su potrebna tri časa tj. oko dva i po sata.

Uzimajući sve ovo u obzir službenicima Medžlisa Islamske zajednice Tešanj sedmično je potrebo 12 sati za imamski dio posla, minimalno četiri sata za hatibski dio posla i oko 22 sata  za muallimski dio posla što sedmično čini ukupno 37 sati i 55 min što predstavlja 93,8% od punog službeničkog radnog vremena od 40 sati sedmično. Matematika pokazuje da je 93,8% ispunjenost radnog vremena službenika samo za osnovne radne obaveze. Treba još istaći razruđenost službeničkog mjesta imama, hatiba i muallima, od sabaha do jacije.

Trenutno su svi službenici (imami, hatibi i muallimi) raspoređeni na puno službeničko radno vrijeme koje je raspoređeno na šest radnih dana. Neradni dan je ponedjeljak od sabah-namaza do akšam-namaza u utorak.

Mogući modeli i rješenja

Koje su mogućnosti ka funkcionalnijoj organizaciji radnog vremena službenika na službeničkom mjestu (džematu)?

1) Profilisat službenike koji će biti samo imami, samo hatibi ili samo muallimi, što podrazumijeva imati unutar zajednice odgojno-obrazovne institucije čiji je kurikulum planiran s ciljem sticanja kompetencije pojedinca sa stvarnim potrebama službeničkog mjesta. Smatram da bi ovaj koncept bio idealan, ali će ga teško biti realizovati zbog finansijskog opterećenja tog službeničkog mjesta imajući u vidu način finansiranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (članarina).

2) Profilisat službenike koji će biti imami/hatibi, bez muallimskog radnog vremena. Na ovaj način moguće je organizovat službeničko mjesto s dva službenika; imam/hatib i muallim. Ovaj način, izvjesnije je da je moguć. Bio bi u organizacionom smislu prihvatljiv jer je već vidljiv u nekim medžlisima. U fukcionalnom smislu opterećenje bi bilo realizacija mektepskog takmičenja; hoće li se takmičenje vrednovati kao takmičenje službenika ili službeničkih mjesta.

3) Profilisat službenike mujezine i muallime kao pomoćnike službeničkom mjestu imam, hatib i muallim. Ova opcija bi omogućila funkcionalnijoj organizaciji radnog vremena službenika na službeničkom mjestu u džematu. Službenik bi na ovaj način u potpunosti izvršio ustavnu odluku po kojoj je odgovoran za organizaciju vjerskog života na jednom službeničkom mjestu. Ova opcija je finansijski moguća za većinu službeničkih mjesta (džemata) imajući u vidu način finansiranja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (članarina).

Navedena tri modela ka funkcionalnoj organizaciji radnog vremena službenika predstavljaju moguća rješenje u medžlisima u kojima službenik (imam, hatib, mualim) obavlja službeničku dužnost 40 i više sati sedmično.

Službenik koji na službeničkom mjestu ima manje od 40 sati sedmično, s obzirom na specifičnost radnog vremena (namaska vremena, mektepska pouka s više punktova, rad vikendom) moguća je primjenu člana 82. Pravilnika o službi u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini ^[6] čije se odredbe odnose na preraspodjelu radnog vremena. Preraspodjelom radnog vremena rukovodiocu je omogućeno da prilagodi službeničko mjesto specifičnim okolnostima i potrebama.  

Ujedno, preraspodjela radnog vremena omogućuje službeniku veću fleksibilnost radnog vremena, naročito u poslovima koji variraju tokom kalendarske godine (mektepska pouka). Pravilna primjena preraspodjele radnog vremena može pridonijeti povećanju produktivnosti i zadovoljstvu službenika i članova Islamske zajednice.

Uzimajući gore navedeno u obzir smatram da je moguće organizovati funkcionalno radno vrijeme službenika Islamske zajednice (imam,hatib,muallim) za što su potrebna tri uzajamna faktora:

• Službeničko mjesto - rukovodilac
• Službenik koji svoje službeničko mjesto doživljava više od toga, prvenstveno kao svoju misiju na radnom mjestu
• Stabilan izvor finansiranja, jedinstvena članarina i centralizacija.

^[1] Član 35 stav (1) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 26/16 i 89/18).

^[2] Član 4 Pravilnika o službi u Islamskoj zajednici u BiH („Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH broj 1-2/25)

^[3] Član 8 Pravilnika o službi u Islamskoj zajednici u BiH („Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH broj 1-2/25)

^[4] Pravilnik o mektebu i mektepskoj pouci („Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH broj 5-6/20)

^[5] Pravilnik o organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta MIZ Tešanj donesen 10. marta 2020.godine

^[6] Član 82 Pravilnika o službi u Islamskoj zajednici u BiH („Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH broj 1-2/25)

(Izlaganje glavnog imama Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašića na simpoziju "Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi", održanom u oktobru u Sarajevu)