digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Mišljenja

Različite percepcije prošlosti

Autor: Oktobar 06, 2025 0
Različite percepcije prošlosti

Kada čitamo američke autore koji pišu o 1990-tim, taj period često opisuju kao period stabilnosti i prosperiteta. Iz perspektive SAD, Berlinski zid je pao 1989, Sovjetski Savez se raspao 1991. i okončan je Hladni rat. Izbor Billa Clintona i Al-Gorea je donio optimizam i novu generaciju političkih lidera. Ekonomija SAD je bilježila uspjehe i uslijedila je IT ili dotcom revolucija. To je period američkog unipolarnog momenta kada američki globalni uticaj nije imao konkurenciju koja će kasnije uslijediti.

Autori iz zapadne Evrope ili autori koji piše o EU navode da su 1990-te period važan za evropske integracije, jer je Sporazum iz Maastrichta 1993. označio uspostavu Evropske unije. To se smatra periodom stabilnosti i napretka u integracijama Evrope.

Ali, kada čitate kako američki ili evropski autori pišu o 1990-tim kao periodu mira, stabilnosti i prosperiteta, to zvuči neobično. Za BiH, posebno Bošnjaka, rane 1990-te su početak agresije i genocida, a kasne 1990-te period obnove države i društva.

Ovaj primjer govori o tome kako o istom vremenskom periodu autori iz različitih dijelova svijeta i različitih perspektiva donose različte zaključke, kao i da naučna djela i radovi održavaju perspektive, viđenja, prioritete, intereste ili predrasude – svjesne i nesvjesne – autora tih djela.

Slično je i s percepcijom Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih. U očima starijih generacija građana na ovim prostorima, Pokret nesvrstanih je bio značajan i Jugoslavija je imala ključnu ulogu u tom pokretu tokom Hladnog rata. Sjećanje na taj period – u usmenoj ili pismenoj formi – posebno osoba koje su bile dio tog sistema, dovodi do preuveličavanja značaja Pokreta nesvrstanih na međunarodnom nivou. Tu jugoslovensku perspektivu o Pokretu nesvsrtanih često ne dijele autori iz SAD ili zapadne Evrope koji pišu o tom period. Ako čitamo historije Hladnog rata, posebno iz američkog ugla, Pokret nesvrstanih je imao vrlo ograničen uticaj tokom tog perioda.

Nadalje, i percepcije o Hladnom ratu vrijedi analizirati. U udžbenicima i knjigama o međunarodnim odnosima, Hladni rat je definisan kao period velikih tenzija i sučeljavnja SAD i Sovjetskog Saveza. Ratovi u Koreji, Vijetnamu i Afganistanu često su u fokusu opisa sukoba velikih sila. Ali, i u toku Hladnog rata varirali su nivoi konfrontacija i tenzija. I postojala je i komunikacija i saradnja i tenzije i rivalstvo, paralelno, u različitim segmentima. Tako se uči o Hladnom ratu u literaturi na engleskom, kao i na literaturi zasnovanoj na takvom viđenju tog perioda.

Međutim, Hladni rat nije svima bio period dugotrajnih sukoba i neizvjesnosti. U Jugoslaviji je to bio period i političkih represija, ali industrijalizacije i masovnog obrazovanja. Iz perspektive BiH i Bošnjaka, Hladni rat je, čak, period mira i stabilnosti.

Ono što je Hladni rat, onako kako je definisan u udžbenicima i popularnoj historiji, bio za velike sile ili neke druge države, nije bio za Bošnjake kao narod. To je rijetki period od skoro 50 godina u novijoj historiji da nije bilo masovnih pokolja nad Bošnjacima u istočnoj Bosni.

Ova konstatacija nije izraz jugonostalgije već pokazatelj kako vremenski periodi koji naučnici definišu na određen način i to postane opšte prihvaćeno nije nužno iskustvo onih koji tu historiju ne pišu ili nisu pisali.

Primjeri 1990-tih, Pokreta nesvrstanih i Hladnog rata pokazuju značaj percepcija u tome kako se definiše prošlost. Isti vremenski period, pojava ili trend u međunarodnoj politici mogu imati različite odjeke i različita viđenja tih procesa.

Ako se s jednim historijskim iskustvom čitaju autori koji tumače iste vremenske periode iz potpuno drugačijeg historijskog iskustva, može se uočiti kako manje države nisu dio „velikih“ narativa (EU 1990-tih), ali i da „veliki“ narativi (sukobi u Hladnom ratu) nisu nužno iskustvo koje važi za druge narode ili države.

Ako ništa drugo, svijest o značaju potpuno različitih percepcija u viđenju određenih vremenskih perioda iz prošlosti je korisna za postavljanje pitanja: ko, s kojeg stajališta ili iz koje perspektive definiše dati vremenski period kao stabilnosti ili nestabilnost, blagostanje ili krizu? I, da li je to viđenje prošlosti relevatno za čitaoce i slušaoce ako je relevantno za autore i predavače?

Ovo isto znači da sadašnje vrijeme može biti u budućnosti, iz perspektive budućih analitičara ili historičara, označeno kao period ili krize ili blagostanja – ovisno o tome kako bude izgledao period koji dolazi.

Zadnji put promjenjen Ponedjeljak, 06 Oktobar 2025 11:23
Oznake
Hamza Karčić

Posljednje od Hamza Karčić

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine