Nepravda i nejednakost

Autor: Selman Selhanović Januar 27, 2015 0

Na Dunjaluku je sve više nepravde, a sve manje pravde. Iako svako društvo teži ka pravdi, nažalost, ispostavlja se da je ona kao cilj sve nedostižnija. Prepreke u tom smislu su mnogobrojne i raznovrsne tako da se do pravde teško stiže. Jedna od tih i takvih najčešćih prepreka jeste ona koja se tiče nejednakosti među ljudima. Naime, razlike između bogatih članova društva i siromašnih sve su veće i izraženije.

Riječ je prvenstveno o ekonomskoj (ne)jednakosti koja povlači za sobom niz reperkusija koje u krajnosti mogu utjecati i utječu na zdravlje ljudi i time na način, kvalitet, pa i dužinu života. Budimo realni. Za to nam nisu neophodni medicinski i statistički podaci. I sami možemo uočiti da siromašini i socijalno ugroženo ne samo slabije nego i kraće žive od onih sa dubljim džepom. Osim toga, siromašni imaju manje prilike iškolovati i zaposliti se, te su i na taj način, čak, generacijski uskraćeni u dostizanju pravde. Očito, šanse jednih u odnosu na druge nisu iste.

U tako skrojenom društvu tada dolazi do raslojavanja na roditelje one djece koja pohađaju prestižne škole i fakultete i roditelje one djece koja su prinuđena živjeti u nesigurnosti i socijalnoj isključenosti. Jednima je obezbijeđen uspjeh, a drugima to nije. Nema šta radi se o nepravdi koja itekako uzrokuje teško stanje , i pojedinca i zajednice. A, da apsurd bude veći to nepravdom stečeno stanje u pojedinim društvima, pogotovo onim kapitalističkim kojem mnogi streme, postaje sredstvo za održavanje vlasti. Praktički, to znači da se održavanjem ekonomske nejednakosti provodi politički „diktat“.

Međutim, hoćemo li prihvatiti taj diktat i nepravdu ne ovisi toliko o vlastima i vladarima koliko od nas samih. Naravno, oni koji su na vlasti neće dozvoliti tek tako da čuju glas čaršije, odnosno onih koji bi im se mogli suprostaviti. Zato su spremni uraditi sve kako bi takve spriječili i onemogućili organiziranje demonstracija, štrajkova, iznošenja javnog mišljenja i slično.

No, na borbu protiv nepravde, pored općih, upućuju nas i naša islamska načela. Tako se pisanjem, govorenjem, isticanjem dobra a zabranjivanjem zla, slijeđenjem istine možemo i moramo suprostaviti nepravdi i nepravednima.

Rekosmo da je sve do nas. Ako ne reagiramo i dešavanja oko nas ravnodušno promatramo kao da se nas sve to ne tiče, onda će nepravda naći svoje uporište. Mi sami trebamo uspostaviti pravdu. Za početak, ako već ne možemo iznositi istinu , nemojmo zagovarati laž. Nemojmo šutjeti pred nepravdom, pogotovo nemojmo braniti nepravednike i tirane, one koji ne vode brigu o siromašnim i ugnjetanim, i one koji podržavaju nejednakost među ljudima.

Prisjetimo se samo koliko li je samo 'nejednakih' diglo ruku na sebe zbog nepravde, zbog nemogućnosti zaposlenja, zbog proizašle životne bezizlaznosti. Prisjetimo se samo rahmetli dr. Ahmeda Smajlovića kojemu je srce prepuklo zbog nepravde. Ili generala Rasima Delića. Nebriga države mnoge je još odvela u smrt. Danas su ostavljeni na cjedilu i oni koji su se borili za ovu državu. Ostavljeni su i zaboravljeni, prepušteni svakodnevnoj borbi za koricu hljeba. O njima se odviše ne razmišlja, a kamoli da ih se pojedinačno pomaže. „Ovaj žalosni svijet obučenog oblači, a golog svlači“, primjećuje Calderon. Bogati postaju bogatiji a siromašni još siromašniji. Riječ je o strukturalnoj društvenoj nepravdi. Međutim, naša grižnja savjest kao moralnih bića govori nam da ni mi sami ne možemo biti siti i sretni u takvom svijetu ako to nisu i drugi pored nas. Otuda, uspostavljanje pravde se nameće kao nužnost. U suprotnom, čineći nepravdu svijet srlja u svoju propast.

U kur'anskim ajetima, upravo, uspostavljanje pravde na Dunjaluku se ističe kao jedan od primarnih ciljeva. Kur'an daje upute za pravedno društvo, ispravno ljudsko ponašanje i pravičan ekonomski sistem. Uostalom, samo tako ljudska civilizacija opstaje. Jednakost među ljudima osnova je pravdi.

Zadnji put promjenjen četvrtak, 06 Oktobar 2016 10:18
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija