digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Kako je Mujo Šahman spašavao evropske vrijednosti u BiH

Autor: Septembar 27, 2017 0
Kako je Mujo Šahman spašavao evropske vrijednosti u BiH

Svaki put kad počne govoriti o ekstremizmu Bošnjaka neka se hrvatska predsjednica prisjeti Muje Šahmana, koga su pripadnici HVO-a vezali za volan kamiona pretrpanog eksplozivom i poslali u smrt.

Jučer sam posjetio Stari Vitez. To je staro jezgro grada Viteza oko Ahmedagine džamije (sagrađena 1589) koje je preživjelo 365 dana opsade tokom 1993. i 1994. godine, za vrijeme sukoba između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Neka je vječni mir pravom nosiocu evropskih vrijednosti

Uglavnom je poznat masakr u Ahmićima, koji se dogodio 16. aprila 1993. godine, u kojem je stradalo 116 stanovnika ovog malog sela nadomak Viteza, ali mnogi ne znaju da se dva dana nakon masakra u Ahmićima dogodio još jedan grozan zločin u pokušaju ekstremista HVO-a da osvoje opkoljeno jezgro starog grada Viteza, koje su držali Bošnjaci. Do dan-danas niko nije odgovarao za ovaj zločin.

Ono što se desilo tog 18. aprila 1993. neodoljivo podsjeća na bijesni ekstremizam u ratovanju i korištenje oružja koje danas koriste teroristi u Iraku i Siriji. Riječ je o tzv. VBIED-u (vehicle-borne improvised explosive device), tj. improviziranoj auto-bombi ili kamion-bombi napunjenoj razornim eksplozivima! U tim improviziranim bombama na točkovima danas u Siriji i Iraku za volanom su obično militanti samoubice koji raznesu cijele kvartove i u smrt pošalju stotine ljudi. Upravo je takav bio efekt cisterne u Vitezu, koja je eksplodirala i odnijela šest života, uglavnom civila.

Vezan lisicama za volan

No, u slučaju cisterne u Vitezu za volanom kamiona nije bio dobrovoljac samoubica nego je lisicama za volan bio svezan zarobljeni Mujo Šahman, Bošnjak iz Viteza, čiju su porodicu kao taoce držali ekstremisti HVO-a i, ucijenivši ga životima članova porodice, naredili mu da natovaren s tri i po tone eksploziva iz "Vitezita" (fabrike eksploziva koju su ranije zauzeli), krene prema opkoljenom Starom Vitezu. Namjera im je bila da tom šokantnom eksplozijom probiju obruč odbrane i unište jezgro starog grada Viteza oko Ahmedagine džamije, te osvoje taj mali dio grada, koji u prečniku zračne linije iznosi blizu pola kilometa.

Kako pričaju svjedoci koji su preživjeli ovaj napad, rahmetli Mujo Šahman, nakon što je krenuo s tempiranim kamionom bombom, pred sami ulazak u teritoriju koji su držali njegovi sugrađani udario po gasu i cisterna je uspjela preći gotovo 500 metara (koliko je iznosio prečnik obruča Starog Viteza) i eksplodirala na samom izlazu iz obruča, te je "srećom", uz Šahmana, poginulo još samo pet civila: Husein Karahodžić, Fatima Grahić, Enes Šehić, Munevera Begović i Mehmed Silnović. Na mjestu eksplozije ostao je veliki krater dubok nekoliko metara, okolne kuće potpuno su uništene, a od jačine eksplozije popucali su prozori na nekoliko kilometara udaljenosti. Čuo se, pričaju svjedoci, strašan huk! Od kamiona bombe ostala je samo jedna čelična osovina.

To su učinili ljudi koje danas predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović naziva "nositeljima europskih vrijednosti" protiv ljudi koje danas ta ista predsjednica na sav glas nastoji Europi prikazati ekstremistima, prijetnjom! Dakle, ako niste znali za spomen-obilježje "Cisterna", kad naiđete kroz Stari Vitez, nekoliko stotina metara prije Ahmedagine džamije na lijevoj strani stoji ovo obilježje. Sjetite se hrabrog Muje Šahmana, koji je u posljednjem trenutku spasio "europske vrijednosti" i stotine života svojih sugrađana od pošasti mržnje i ništavila, koje je pokrenuo sukob dojučerašnjih komšija.

Podrivanje temelja Bosne

Tog 18. aprila 1993. od ruku tadašnjih ISIL-ovaca – ekstremista HVO-a – poginuli su civili, kao što i danas uglavnom ginu nedužni civili. U dolini rijeke Lašve bilo je zločina počinjenih na svim stranama, dakako, i prema Hrvatima ovog kraja. To su počinili oni ljudi koji su podrivali temelje Bosne, jer je svaki ubijeni fratar ili hrvatski civil pucanj u tkivo Bosne. Danas, nakon 24 godine, ova dolina pokušava zaliječiti rane nastale tim ogavnim konfliktom i bilo je hrabrih koraka, poput onog kad je Kolindin prethodnik, predsjednik Ivo Josipović, posjetio mjesta stradanja i Hrvata i Bošnjaka, u Ahmićima i Križančevu Selu u aprilu 2010. godine.

Međutim, danas, 24 godine nakon tih užasa, jednostranom pričom o ekstremizmu Bošnjaka koju propagira predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović vraćamo se unazad. I takva politika neće donijeti dobra ni Hrvatima ni Bošnjacima. Pomirenje i liječenje rana iz proteklog rata naša su obaveza. Dužnost nam je da se sjećamo nevinih žrtava, ali kao opomene da se nikad nikome ne ponove zločini kakvi su se desili u dolini Lašve. Ekstremizam je i danas živ u Evropi i ovakom retorikom daje mu se vitalna snaga da ponovno razara tkivo i Bosne i Evrope.

Neka je vječni mir Muji Šahmanu, hrabrom nosiocu evropskih vrijednosti, koji ni svezan lisicama za volan ni ucijenjen životima svojih najbližih nije želio uništiti jezgro svog grada i budućnost svoje domovine Bosne. Neka je vječni mir nevinim žrtvama svih ekstremizama u Bosni i Hercegovini.

Objavljeno na http://balkans.aljazeera.net/

Sličica Želim Print

Zadnji put promjenjen Četvrtak, 28 Septembar 2017 13:31
Oznake
Mirnes Kovač

Mirnes Kovač je novinar i politički analitičar iz Sarajeva. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, a magistrirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Sussex u Velikoj Britaniji. Bavi se praćenjem i analizom političkih procesa u regiji Bliskog istoka i Balkana. Predavač je na SSST-u, sarajevskom univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology. Pored prevodilačkog rada, autor je brojnih članaka i knjiga, a kao politički analitičar saradnik je Al Jazeere, Huffington Posta i drugih elektronskih i printanih medija. Član redakcije Preporoda je od 2006. godine.

Twitter

Facebook

Posljednje od Mirnes Kovač

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine