digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Za život nam je potrebno MALO

Autor: Juni 09, 2018 0
Za život nam je potrebno MALO

Čovjek bi trebao biti dio svakodnevnog života. ‘Osoba od svijeta’ i istovremeno ‘oslobođen od svijeta’. Naizgled nemoguće. No, ramazan zorno potvrđuje da je to moguće.

Kad je šejh Sari Sakati primio selame od askete s brda Lukam uzvratio je: ‘On živi na planini tako da njegov trud ništa ne vrijedi. Čovjek treba da je u stanju živjeti usred pijace, a biti tako zaokupljen Bogom, da ga ni za tren ne zaboravi i ne napusti’.

Svijet postača

U naše doba nije teško prioniti uz svijet, zavodljiv je i mami nas. I mi vidimo svaki dan te ljudske ‘većine’ koje su se zaljubile u moć, u ‘zlatno tele, baš kako ih Kur’an definira:’..ali većina ljudi ne zna’ (Hud,17), ‘...ali većina njih ne zahvaljuje’ (Junus,60), dakle, većina je ‘negativno prozvana’. Ovaj kur’anski princip je jasniji dopuni li se izravnom porukom – ‘A većina ljudi, ma koliko ti želio, neće biti vjernici’ (Jusuf,103). I mi tu ‘većinu’ gledamo na ulicama, po trgovima, pijacama, firmama, institucijama kako hrabro niječu mjesec za njih koristan, mjesec kosmičke milosti.
Pomislim, postači i postačice, vitezovi tijela i prezrenosti prohtjeva, askete odricanja i sabura, mirni su negdje po svojim kućama, u osamama, uživaju ‘u Allahovoj dobroti koja je neizmjerna’ (Plijen, 29), hrabriji su u javnosti, ali odmakli na sigurno, skrajno od stranputice, izašli iz grube materije u tanahnu mehkoću koja je prozračno tajnovita. Jedan sasma drugi dun’ja. U njima duša pulsira kao plemeniti poj gladi, kao očišćeni krvotok, limfotok, u nekom posebnom praktičnom svijetu uravnoteženosti. Taman tamo ka integriranoj ličnosti se zaputili. I ništa im baš ništa ne fali.

Mudrost Postojanja

To što može kontrolirana glad, voljna žeđ i duhovna prozirnost – ne može ništa slično, niti jedan drugi metod postići kod insana. Kako bi rekao psiholog Erikson: ’Dolaskom u posljednju fazu, postajemo svjesni činjenice da naša civilizacija ne štiti koncept cjelovitog života, kao što to čine civilizacije Istoka...zapanjujuće je bilo vidjeti da je zapadna psihologija, uz časne izuzetke, izbjegavala posmatrati raspon cjelokupnog ljudskog ciklusa’. A to nije ništa drugo doli divljenje onim neponovljivim staricama, nanama i dedama koji isposte i po 90 ramazana a čili i umni posve. Uz smješak. Jači od mladosti, žilaviji od trenera. Upravo tu, tu nastaje životna mudrost – eliksir vječnosti! Kako gledati smrti u lice a biti zadovoljan i dostojanstven kao smrtno biće. To i jest osnovna vrlina svakog čovjeka. Jer, gledanje u smrt pojačava stepene mudrosti. Sve suprotno našem okružju, modernosti naime. Ona toliko panično bježi od smrti, svoje smrti da razarajuće ubija i umrćuje druge kulture i civilizacije, narode i države. Muslimanske napose.
Istovremeno, traži grčevito njegovatelje/ce za staračke noge, ruke, tjelesne otvore, njihove stare duše niko ni ne spominje, zar da se i to njeguje?... Poredak jednodimenzionalnog života je na vrhuncu. Bez nekog novog pročišćenja i discipliniranja duša svakog pojedinca, vjernika, nema boljeg društvenog poretka.To bi muslimani stalno trebali imati na umu.

00Sličica Želim Print
Ramazanom, svaki dan, postači uviđaju tu najljepšu mudrost Postojanja – za život nam je potrebno malo, jako malo, ne puno kako se to obično misli. Od pet, šest jela za iftarom, samo hurma, topa i čorba, potom kahva idu uslast. Ostalo višak.
Post ukida intrapsihičke konflikte u nama. Sve nam je u krvi, u duši i stopljeni smo, naš mali svijet i Velika Egzistencija oko nas u istom ritmu. Ne uviđamo li ovo, ne zahvaljujemo li se na bezbrojnim Allahovim darovima, putevi će se pomrsiti te će nam se činiti kako je za život potrebno jako, jako puno...upravo kako nije. Vidimo to na civilizaciji koja se slama na naše oči.

Fahira Fejzić

Redovni profesor na FPN-u UNSA.

Predaje nastavne discipline: Teorija informacija, Printano novinarstvo, Istraživačko novinarstvo, Medijska kultura te Novinarske prakse.

Napisala je veliki broj stručnih i naučnih radova te devet  knjiga: Medijska globalizacija svijeta (2004), Uvod u teoriju informacija (2008) – udžbenik za student novinarstva, Medijska kultura u BiH (2009), Putopisi (U susret znakovlju vremena I prostora) (2011.), Riječ je temelj društvenog života, (2011.), Stvarnost I mediji (2014.) te kaoutorsku knjigu Prilozi za istraživanje sociokulturnog položaja žene u BiH  (izabrana bibliografija 1900-2010.), (2011).  godine, Balkanski putopisi (2015.) te Nelagoda s medijima (2016.).

Član je uređivačkog kolegija časopisa “Godišnjak” BZK Preporod te član redakcije časopisa “Novi Muallim” Učestvovala je na brojnim naučnim, međunarodnim i domaćim konferencijama i simpozijima. Trenutno je šef Odsjeka za žurnalistiku/komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Dobitnik je interne nagrade Fakulteta za najbolji osvrt 2008. godine, za tekst o knjizi Carle del Ponte, objavljen u časopisu ANUBiH “Dijalog”.

Posljednje od Fahira Fejzić

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine