50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg
Elvedin Subašić

Elvedin Subašić

Kada se kod čovjeka uporedo ne razvija svijest o ahlaku i fikhu, nerijetko su moguće situacije da je čovjek precizan u izvršavanju namaskih sunneta, prekidu posta u vrijeme iftara, davanju zekata, klanja kurbana ili izbjegavanju svinjskog mesa, ali u isto vrijeme spreman svjesno ili nesvjesno svojim riječima ili ustrajavanjem na nekim običajima unakaziti svoj profil vjernika

Vatra, koja je osnov vatrometa, do danas je ostala simbol paganstva/ Dok se nekada širio miris halve, danas se širi miris smrada nakon ispaljenih pirotehničkih sredstava

Jedna od negativnih pojava prilikom svečanosti otvorenja džamija jeste, sada skoro pa tradicionalno, kašnjenje s podne-namazom. Nisu krivi ljudi koji su došli na otvorenje, bez obzira na njihov broj, već organizatori ili govornici koji, kao da je riječ o mendubu, imaju potrebu dužiti svoje govore i obraćanja, bez obzira na vrijeme početka podne-namaza.

Godina dana od smrti svršenika Gazijine medrese Abdurahmana Ljevakovića, Nihada Kline i Mehmeda Karadže, koji su se 21. maja prošle godine utopili kada su sletjeli autom u rijeku kod Jajca. Ovo je dio zapisa objavljenog u Preporodu, čiji je saradnik bio Abdurahman

Danas se mogu čuti komentari tipa da su predavanja daija ili predavača znatno kvalitetnija, „diraju u dušu“, dok imami uopšte nemaju predavanja, a ako i imaju nisu „ništa posebno“

Iako je dug put od ideje do realizacije projekta, pri čemu ideja može biti lakši dio, treba nam biti važno stavljanje na raspolaganje ideja koje neko, od institucija i organizacionih jedinica do pojedinaca ili neformalnih grupa poput studenata islamskih fakulteta, može implementirati za dobrobit Islamske zajednice, ali i općenito za sve muslimane. Na ovom mjestu, u skraćenoj formi, predlažemo nekoliko projekata iz oblasti izdavaštva koji su potrebni Islamskoj zajednici i njenim članovima.

Sve prisutnije medijsko simplicifiranje, banaliziranje, senzacionalizam, nekonzistentno interpretiranje društvenih, religijskih, etničkih i kulturnih pitanja u svrhu veće gledanosti ili čitanosti doprinosi lišavanju smisla nauke, znanstvenih disciplina, ali i informisanja, obrazovanja i kulturnog oplemenjivanja što je  krajnji cilj medija. Zapravo, kvazinaučnim pristupom relevantnim naučnim raspravama i temama bosanskohercegovački novinari nastoje  priskrbiti nemogući znanstveni legitimitet medijskim naslovima. Rezultat ovoga jest suzdržanost mnogih intelektualaca od pojavljivanja u medijima gdje se prednost daje senzacionalizmu nad intelektualizmom i subjektivizmu nad objektivizmom. 

Oslobođeni  nekadašnje državne cenzure, ali ujedno ograničenja i stida, novinari dočaravaju bosanskohercegovački pseudoliberalizam, pojavu kojom dr. Fahira Fejzić-Čengić objašnjava  prijelaz prilikom rasprave “iz sfere slobode i liberalnih tradicija u sferu javnog diskreditiranja, upotrebom što krupnijih riječi i što ružnijih epiteta”.

Dok jedni zatvaranje bh. galerija i muzeja smatraju znakom društvenog rasula i propadanje identiteta jedne države, drugi ne vide u tome ništa veći gubitak od zatvaranja jedne trgovine ili farme, naročito kada je riječ o umjetničkim galerijama koje su „precijenjene“.

Pri informiranju javnosti putem saopćenja treba imati na umu da ono nudi osnovne informacije, ali često ostaju nejasnoće koje se previde prilikom pisanja.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija