Bosna i Hercegovina je zemlja s velikim brojem kladionica. Prema određenim analizama, naša zemlja je prva u Evropi kada se uzme u obzir broj stanovnika. Hrvatski časopis Nacional je prije tri godine istražio pozadinu sprege HDZ-a BiH i vlasnika najvećih bh. kladionica te zaključio da prihodi od kladioničarske djelatnosti samo u Federaciji BiH nadmašuju prihode od klađenja u Hrvatskoj. Federacija BiH je evropski rekorder po broju kladioničarsko-kockarskih mjesta u odnosu na broj stanovnika, pa tako da dođe po jedna kladionica na svakih, otprilike, 1.300 stanovnika. Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH iz 2023. godine, broj uplatnih mjesta u ovom entitetu je bio 2.016, dok u manjem entitetu broj uplatnih mjesta je oko 800. S obzirom na to da je riječ o vrlo unosnom poslu, broj kladionica je u stalnom porastu, a često su kladionice jedine koje imaju stabilno ili odlično poslovanje i u mjestima gdje se zatvaraju pekare, prodavnice, frizerski saloni itd. Kladionice se nalaze i u selima koja imaju slabo razvijenu infrastrukturu. U takvim mjestima, kladionice često imaju najveći protok ljudi različitih generacija.
LUDOPATIJA
Ovisnost o igrama na sreću, ovisnost o kockanju, patološko kockanje ili ludopatija (lat. ludus igra i grč. patheia stanje ili trpljenje) označava nesposobnost pojedine ovisne osobe da se suzdrži od kockanja ili klađenja, čak i ako joj prijete ozbiljne posljedice u ličnom, porodičnom ili poslovnom okruženju. Muškarci su češće pogođeni nego žene. Patološko kockanje spada u poremećaje kontrole poriva koji se definišu kao nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog poriva ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu i koji je, obično, obilježen ugodnim osjećanjem, nakon što se izvede.
„Uzroci i posljedice ovisnosti o kockanju kod mladih“, Zijada Karamović
Brojevi koji rastu
U Bosni i Hercegovini ne rastu samo iznosi uplata u kladionice već i sami broj poslovnica. Prema dostupnim podacima na internetskim stranicama određenih kladionica, veliki broj uplatnih mjesta ima kladionica Formula, čije se rukovodstvo hvali da ima više od 200 uplatnih mjesta, a kladionica Bet-live navodi podatak od 400 kladionica. Kladionica Premier ima vrlo rasprostranjenu mrežu uplatnih mjesta, odnosno, ime ove kladionice se može vidjeti širom naše domovine i, vjerovatno, ima najveći broj uplatnih mjesta: nezvanično 540. Zapravo, smatra se najjačom kladionicom u našoj domovini. Premier kladionica se sastoji od tri društva. U Federaciji BiH su to Premier world sport d. o. o. Čitluk i Premier sport d. o. o. Čitluk, a u manjem entitetu je to Premier sport d. o. o. Istočna Ilidža. Kladionica WWin (Williams) ima preko 200 uplatnih mjesta. Kladionica Mozzart ima dvanaest uplatih mjesta u Tuzli, devet u Sarajevu, četiri u Mostaru, preko 30 u Banjoj Luci, deset u Bijeljini, devet u, takozvanom, Istočnom Sarajevu, pet u Doboju itd. Ova kladionica je napravila odvojene liste poslovnica, za Federaciju i za manji entitet, a s obzirom da je srbijanski brend, fokusirana je više na mjesta gdje žive pretežno Srbi. No, nedavno je krenula u aktivu kampanju širenja poslovnica u Sarajevu i drugim gradovima u Federaciji, o čemu će biti riječi u nastavku teksta. Uglavnom, ako se bilo šta u Bosni uspješno otvara i opstoji, jesu kladionice. U Federaciji BiH se nalaze brojne kladionice koje su vlasništvo jednog ili više lica pa su registrirane kao dioničarsko društvo: Bet-live d. o. o. Vitez, Formula d. o. o. Posušje, Hattrick d. o. o. Vitez, Mozzart Bh. Play d. o. o. Sarajevo, Petica Plus d. o. o. Vitez, Premier World Sport d. o. o. Čitluk, Sport Plus d. o. o. Novi Travnik, Sport Plus Win d. o. o. Novi Travnik, Vip Betting d. o. o. Ljubuški, Williams-kladionica d. o. o. Široki Brijeg...
Zarada kladionica
Snaga kladioničarskog lobija i neplaćanje poreza državi je stara tema. Porezna uprava Federacije BiH je informirala javnost kako je ukupni promet kladionica u ovom entitetu, u 2023. godini, iznosio više od 1.72 milijardi maraka, od čega se gotovo 73% odnosi na neoporezive isplate. Zakonom o igrama na sreću FBiH propisana je naknada od 5% na sve uplate i porez od 10% na sve dobitke iznad 100 KM. Ne samo da je porez od 10% nevjerovatno nizak, za razliku od, npr. stope poreza u Grčkoj gdje je ona 30%, već se samo mogu vršiti procjene koliko je država oštećena zbog neplaćenog poreza na sve dobitke do 100KM. Političari koji su se pokušali nositi s ovim problemom nestali su s političke scene, jer često su i same patriotske stranke ušutkivale svoje aktivne članove, odnosno, svi koji su bili glasni u vezi s problemom kladionica, prestali su s iniciranjem ove teme u stranačkim krugovima, kamoli u parlamentarnim klupama. S različitim „zakonskim“olakšicama, uključujući i nedavnu da mogu nesmetano raditi nedjeljom, te uz opću ludopatiju u našoj zemlji, kladionice imaju ogroman promet ali i zaradu. Kladionica s najvećom zaradom je uvjerljivo Premier kladionica. U protekloj godini je imala dobit od 51,8 miliona maraka i nalazi se na petom mjestu najprofitabilnijih kompanija u Federaciji BiH. Prihodi ove firme prelaze 100 miliona maraka. U manjem entitetu, najveće prihode u sektoru igara na sreću imale su kladionice Premier, sa sjedištem u tzv. Istočnom Sarajevu, Williams (WWin)i Mozzart gdje im je registriran veći dio poslovanja. Williams je imao prihod 93 miliona maraka a dobit oko 27 miliona. Mozzart je ostvario prihod od oko 76 miliona maraka.
Gdje su nestali političari koji su se bavili problemom kladionica
Političari koji su se pokušali nositi s ovim problemom nestali su s političke scene, jer često su i same patriotske stranke ušutkivale svoje aktivne članove, odnosno, svi koji su bili glasni u vezi s problemom kladionica, prestali su s iniciranjem ove teme u stranačkim krugovima, kamoli u parlamentarnim klupama. S različitim „zakonskim“olakšicama, uključujući i nedavnu da mogu nesmetano raditi nedjeljom, te uz opću ludopatiju u našoj zemlji, kladionice imaju ogroman promet ali i zaradu. Kladionica s najvećom zaradom je uvjerljivo Premier kladionica.
Ko su vlasnici kladionica
Vlasnici kladionica u Federaciji BiH su, uglavnom, Hrvati. Renato Korać iz Čitluka je vlasnik kladionice Premier. Kao simpatizer HDZ-a, Korać godinama ostaje kao jedan od najvećih poreskih dužnika. Naravno, nije do njega, uvjetno kazano, već do državnih zakona i zaštite koju uživa zahvaljujući Draganu Čoviću, koji je protiv promjene zakona kako bi se adekvatno oporezivale kladionice. Inače, supruga Dragana Čovića je bila i generalna punomoćnica kladionice Wiliams d. o. o. Široki Brijeg.
Damir Đorđevski je odgovorno lice kladionice Formula iz Posušja, a vlasnik je, prema poslovnom portalu Companywall, Veljko Bašić. Pored Gorana Jozipovića, kladionica Bet-live, nastala u Novom Travniku, u vlasništvu je nekoliko ličnosti, među kojima su Krunoslav Banović, Igor Bošnjak, Ilija Janković, Martin Banović i Ivica Barnjak. Vlasnik kladionice Sport Plus je Slaven Banović, a kladionica posluje u oba entiteta i Brčko distriktu. Prema ranijim podacima, kladionicu je osnovalo deset osoba, a kao najveći pojedinačni vlasnik identificiran je Mario Janković. Vlasnik kladionice Hattrick iz Viteza je Goran Jurešić. Ivan Gudelj, Slavko Gudelj i Miroslav Duno osnovali su kladionicu Petica Plus, a trenutni direktor je Igor Bošnjak. Kladionicu Williams, sa sjedištem u Federaciji BiH, osnovali su Jure Kvesić, Jakov Pinjuh, Željko Knezović i Mirjan Brkić.
U manjem entitetu posluje oko dvadeset kladionica, a neke su samo franšize registriranih u Federaciji, odnosno dionička društva vlasnika iz Federacije i manjeg entiteta. U Federaciji posluju Admiralbet online i BH Play pod licencom kladionice Mozzart. Kladionica Mozzart, kako je ranije navedeno, ima čak preko 30 uplatnih mjesta u Banjoj Luci, ali s obzirom na to da je glavni grad naše domovine veliki potencijal, ova kladionica ulaže ogromne napore da postane konkurentna u Sarajevu, gdje trenutno ima devet uplatnih mjesta. Ova kladionica je u općini Novo Sarajevo pokrenula projekat izgradnje jednog od najvećih kasina s kladionicama, na što su pokušali reagirati određeni građani koji žive u neposrednoj blizini planirane lokacije za kasino. Mozart je kladionička filijala iz Srbije, kao i kladionica Meridian, koja je registrirana u BiH kao Meridian tech. Također, na području naše domovine širi se srbijanska kladionica Maxbet, koja je poznata naročito po internetskom klađenju. Prošle godine po zaradi se istakla i kladionica Sport live, sa sjedištem u Banjoj Luci. Kladionicu Williams, sa sjedištem u Banjoj Luci, vodi Igor Radukić, koja posluje i u Hrvatskoj.
Treba imati na umu da je vrlo teško doći do pouzdanih podataka ko su svi osnivači različitih kladionica, jer je riječ o kompanijama koje posluju već duži niz godina, a vlasnička struktura se mijenjala. Tako se pokojni Pero Gudelj može naći kao osnivač nekih kladionica. U nekim slučajevima, vlasnici kladionica su se mijenjali. Pojavljivala su se imena osoba koje su bila prije „fiktivni“, nego stvarni vlasnici, a često su dostupni podaci samo za odgovorna lica, koja su samo direktori tih kompanija.
Navikavanje na kladionice
Kladionice razvijaju strategije kojima mijenjaju vlastiti imidž, nastojeći da njihovo širenje prođe nezapaženo, dok se u javnosti predstavljaju kao društveno korisne. Donacije i pozitivne vijesti koje plasiraju njihove PR službe djeluju kao izvještaj o moralnim i korisnim djelima, što, zapravo, i jesu, ako se zanemari način na koji se dolazi do tih donacija te koliko štete kladionice čine brojnim pojedincima i porodicama.
Drugu godinu zaredom, vlasnik Premier kladionice svakom od 1.500 radnika poklonio je po 1.000 KM za godišnji odmor. U jeku korona krize, u martu 2020. godine, donirali su 250.000 maraka bolnicama. Kladionica Mozzart otvara sportske terene širom Bosne, a 2023. godine su donirali čak 750.000 maraka u humanitarne svrhe. Mediji su puni tekstova o brojnim donacijama kladionice Mozzarta, s posebnim fokusom na ustanove u manjem entitetu: od doniranja dronova lokalnim službama, preko hrane za bebe, do novca djeci oboljeloj od karcinoma.
Poslovanje na nivou Federacije, a štetu trpe lokalne zajednice
Kladioničarski lobi u BiH pokazuje svu snagu kada se lokalne zajednice pokušaju suprotstaviti njegovom širenju. Dok se odluke o njihovom radu donose na nivou Federacije, gradovi i općine ostaju nemoćni da zaštite svoje građane od najezde uplatnih mjesta. Dozvole za rad i otvaranje kladionica nisu u nadležnosti gradskih uprava, koje mogu samo utvrditi je li kladionica pozicionirana dovoljno daleko od vjerskog objekta ili škole. Neke općine su pokušale umanjiti utjecaj kladionica barem putem povećanja taksi na igre na sreću. Za razliku od Zenice, koja u tome nije uspjela, Bihać je pravnim putem izborio skoro milion maraka od kladionica. No, problem se pojavio kod načina naplate ovih sredstava. Ova pravna bitka Bihaća pokazuje da se i protiv najmoćnijih može dobiti bitka. Ali, to je samo jedna pobjeda u dugom ratu. Sve dok je politika saveznik kladioničarskih interesa, lokalne zajednice će morati tražiti snagu u zajedništvu, pravnim bitkama i upornosti. Ali, budimo realni, bez svijesti građana o ovoj pošati, ništa nije moguće.
