Danas više nego u drugim danima činimo različita vrsta dobrih djela. Zbog ispunjenosti ovih dana dobrim djelima nema mjesta razmišljanju i postupcima koji od ove dane čine praznim danima. Od ranog jutra svi smo aktivni. Naše čestite majke, supruge, sestre i kćeri su možda i budne dočekale ovo jutro pripremajući nas, naše domove i naše avlije da zablistamo u ljepoti čistoće izgleda za ovaj, dobrim djelima ispunjeni, blagi mubarek dan. Kurban-bajram. Kurbane smo pripremili svi mi koji smo imali mogućnost i želju da ih žrtvujemo u ime Allaha dž.š.

NAMAZI

Kao i svako drugo životno jutro ustali smo na sabah-namaz. Ali namazi u ovim danima su još bogatiji. Od sabaha uoči Bajrama, od juče (od dana stajanja hadžija na Arefatu) pa sve do poslije ikindijskog farza četvrti dan Bajrama , nakon klanjanih farza svakog namaza učimo i tekbiri-tešrik  Allahu ekberu-l-lahu ekber. La ilahe illallahu. Vallahu ekber. Allahu ekber ve lillahi-l-hamd.). Ovo je obaveza za svakoga ko klanja, muško ili žensko, za onoga ko klanja pojedinačno ili u džematu.

Nakon sabah-namaza, prvi dan Bajrama, svi smo ostali u džamijama da dočekamo još jedan obavezni namaz. Bajram-namaz kojeg smo obavezni klanjati prvi dan bajrama u vremenu od 45 minuta od izlaska sunca pa do pred podne. Ako se slučajno ne obavi prvi dan obaviće se drugi, a Kurban-bajram i treći dan u isto vrijeme. Bajram-namazi su posebni po tome što ih ne možemo klanjati sami pojedinačno, kao što ne možemo klanjati ni džuma-namaz. Bajram-namaz je drugi od sedam obaveznih namaza koje smo dužni klanjati danas. Uz pet farza (strogo naređenih) imamo svaku noć obavezu klanjati između jacije i sabaha vitr-namaz koji je vadžib kao i bajram-namazi. Uz svakodnevnih šest, na Bajram imamo priliku i obavezu klanjati, i bajram-namaz kao sedmi obavezni namaz. Za one koji redovno izvršavaju obavezu namaza bajram-namaz je još jedan od obaveznih namaza. Ne usuđujem se reći da klanjanje samo bajram-namaza u godini dana nema svoju vrijednost. Molimo Allaha dž.š. da bajram-namaz bude od dobrih djela zbog kojih će nas uputiti i na druge, još brojnije namaze kao dobra djela. Način na koji se možemo ponadati da smo nešto dobro uradili jeste da kao nagradu za učinjeno dobro dobijemo priliku i želju učiniti još više dobrih djela. Ono što je potrebno reći klanjačima ovog namaza jeste da je još veća obaveza klanjati svaki dan pet farz-namaza i vitr-namaz. Za neobavljeni bajram-namaz u nekim uslovima može se imati opravdanje. Ni bajram-namaz kao ni džuma-namaz nisu dužni klanjati oni koji koji nemaju uslova: zatvorenik, putnik, bolesnik, iznurena starija osoba, osoba kojoj nije siguran put do mjesta zajedničkog klanjanja, kao što to nisu dužne ni žene.                                                                                                                 Za sabah, podne,ikindiju,akšam,jaciju i vitr-namaz nema opravdanog razloga  za njihovo izostavljanje. Ekstremni uslovi života u toku cijelog namaskog vremena nisu opravdan razlog da ne obavimo namaz u njegovom vremenu. Svjesni, punoljetni i pametni dužni smo obavljati namaz sve dok možemo minimalno zadovoljiti formu namaza. To znači da smo obavezni klanjati sve dok možemo barem pomaknuti glavu tako da namaz uz obavezno učenje ima i obavezni pokret, barem pokret glave kao išaret, znak za ruku (pregibanje pred Allahom dž.š.) i sedždu (spuštanje lica pred Allahom dž.š.). To je razlog pa pravnici kažu da je jednako tako i osoba koja se nalazi u vodi tokom cijelog namaskog vremena obavezna na namaz.

I to na namaz na vrijeme, ako se zna održavati u vodi ili ako ima nešto za što može da se pridrži da se ne utopi. Ovo je važno zato što mnogi klanjači olahko propuštaju namaz u njegovom vremenu uz nešto što nije opravdan razlog. Ako nemogućnost izlaska iz vode za vrijeme namaskog vremena nije opravdanje da ne obavimo namaz u njegovom vremenu, opravdanje ne može i ne smije biti utakmica, serija, izlazak...Boravak gostiju često mnoge bespotrebno i neopravdano odvoji od namaza na vrijeme. Ako su gosti muslimani pridružiće nam se u namazu. Ako nisu muslimani imaju pravo znati da mi kao muslimani imamo obaveze koje se ne mogu ostaviti. To pravo da znaju da je vrijeme namazu pogotovo imaju naši ukućani za koje smo direktno odgovorni da ih pozivamo mudro, na lijep način, ustrajno na pokornost Allahu. Ve'mur ehleke bi-s-salati vastabir alejha...( Naređuj svojoj porodici namaz i ustraj u tome...)! H. Omer bi ukućane budio na noćni namaz citirajući dio ovog ajeta. Noćni namaz se klanja u vremenu prije zore ( jutros je vrijeme nastupanja zore bilo u 4 sata i 45 minuta).

KURBANI

Uz obavezu davanja zekata i sadekatu-l-fitra u godini dana, za one koji su u mogućnosti, jedna od najvažnijih materijalnih obaveza jeste klanje kurban. Poslanik s.a.v.s kaže: „ Čovjek ne može na dan Kurban-bajrama, učiniti ništa što je Allahu draže od puštanja krvi kurbana. Kurban će na Dan stajanja doći sa svojim rogovima, vunom i papcima. Krv koja isteče, Allahu stigne prije nego padne na zemlju. Stoga budite blagi prema kurbanima. “                                                                                                                      Poslanik s.a.v.s kaže: „ Čovjek na ovaj dan ne uradi ništa vrjednije opd puštanja krvi, osim ako se radi o rodbinskoj vezi koja se uspostavlja i održava.“                                                                                                                A uspostavljanje i održavanje rodbinske veze je obilaženje onih koji nas ne obilaze. I uzvraćanje je važno ali nije samo po sebi dovoljno da budemo od onih koji paze i održavaju rodbinske veze. Kakvu bolju priliku čekati za pokušaj izmirenja sa rođenim bratom od traženja oprosta uz poneseni kurban kao hediju. Ako odbije ti si pokušao i opet pokušavaj. Ne gubi nadu u Allahovu milost! Jer nadu u Allahovu milost gube samo zalutali i narod koji ne vjeruje.                                                                                                 Poslanik s.a.v.s je rekao svojo voljenoj kćerki Fatimi r.a. : „ Ustani i otiđi do svog kurbana i prisustvuj njegovom klanju, jer ćeš za prvu kap koja padne od njegove krvi steći oprost za tvoje prijašnje grijehe.“ Ona je pitala: “ Allahov poslaniče, jeli to posebno za nas ili za sve muslimane?“ On je rekao. „ To je i za nas i za sve muslimane.“                                                                                                                                                        „ To je praksa vašeg praoca Ibrahima a.s.“ Onda su pitali: “ A šta mi imamo od njih, Allahov poslaniče?“ On je rekao : “ Za svaku dlaku imate jedan hasenat ( dobro djelo).“ Onda su pitali: „ A za vunu?“ On je odgovorio: „ i zas vaku dlaku vune imate jedan hasenat.“  

Klanje kurbana uz oprost grijeha i velike nagrade nosi sa sobom i otklanjanje nevolja od ukućana. Kad bi imali zubobolju i bilo vam ponuđeno da neko preuzme taj bol za čitav vaš kurban, rado biste mu to dali. Primjer siromaha i bolesnih je kao primjer onog koji podnosi nevolju i nosi je umjesto onoga ko kolje kurban. Ne pomisli ti koji kolješ kurban da si bolji od onoga siromaha kome šalješ kurban . Dali bi ti tako strpljivo i ponosno podnosio i kušnju i nevolju u kojoj su drugi ljudi. To što imaš stalni posao i redovna primanja ne znači i da si bolji / bolja od drugih.  Ko nije u stanju da kupi kurban neka pojača traženje oprosta od Allaha dž.š. Nadati se da će druga dobra djela nadomjestiti taj nedostatak kurbana. Allahove naredbe se primjenjuju onoliko koliko je čovjek u stanju i mogućnosti. Svi smo u mogućnosti da se klonimo Allahovih zabrana.                                                                                                                                        Posebno u ovim danima kada se pojačano približavamo Allahu dž.š. dobrim djelima. Učinjeni grijesi postaju još teži.                                                                                                                                                                      Niko nema pravo da ljudima oduzima nadu u Allahov oprost.