50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Hadž - škola islamske vesatijje

Autor: Zekerijah Ribo Septembar 26, 2015 0

Način na koji se Poslanik, a.s., tokom hadžskih obreda trudio hadžijama olakšati obavljanje propisa na najbolji način dokazuje princip islamske umjerenosti i naglašava potrebu oživljavanja islamskog principa "jesiru ve la tu`asiru" ili "olakšavajte ljudima, a ne otežavajte im."

 

Poznati su kur'ansko- sunnetski principi koji govore da je vjera lahka i da Allah dž.š. u vjeri nije ništa teško propisao. Refleksiju tih principa nalazimo u hadžu i njegovim obredima. Kolika je olakšica hadž Ummetu govori nam i hadis Poslanika, a.s. kojeg prenosi Ebu Zerr, r.a. u kojem je Poslanik, a.s. rekao: ''O ljudi, hadž vam je strogo naređen, pa ga obavljajte!'' Tada je jedan čovjek rekao: ''Je li to svake godine, Allahov Poslaniče?'' On je šutio, dok ovaj to nije ponovio tri puta, a zatim je Poslanik, a.s. rekao: ''Da sam rekao 'DA', bili biste obavezni, a to ne biste mogli učiniti!''

Ovdje nas Poslanik, a.s. oslobađa obaveznosti hadža svake godine. Allah,  dž.š. dodatno olakšava i  kaže: "Hodočastiti Hram dužan je, radi Allaha, svaki onaj koji je u mogućnosti.'' ( Alu Imran, 97.), gdje je "mogućnost", koja je u hadisu uopćena i neodređena, sada ovdje određena, i kao takva predstavlja dodatnu olakšicu Ummetu, jer su sada hadž dužni obaviti samo oni koji su u mogućnosti.

Ostaje još jedna nedoumica iz gore navedenog, a ona je: ''Da li nam je hadž obaveza kad god smo u mogućnosti?''

Tu nedoumicu nam je otklonio ashab po imenu Suraka ibn Malik, kada je upitao Poslanika, a.s. na Oprosnom hadžu: ''Allahov Poslaniče, je li ovaj naš hadž sa umrom (temettu') samo za ovu godinu ili zauvijek?'' Muhammed, a.s. je odgovorio: ''Ne za ovu godinu, nego zauvijek''.

Znači, hadž je dužan obaviti svaki pametan i punoljetan musliman i muslimanka, koji su u mogućnosti, jedanput u toku svoga života.

Kur'ansko- sunnetsko kazivanje o hadžu jasno govori da je hadž kroz povijest ljudskoga roda bio odziv na Allahov poziv: '' I oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolaziće iz mjesta dalekih.'' (El-Hadž, 27.)

Ovaj Allahov poziv uputio je Ibrahim, a.s. iz pustinje, gdje nije imao ni telefona, radija, televizije, novina, interneta, satelitskih veza i drugih oblika moderne komunikacije, ali je taj poziv bio i ostao najglasniji i najmoćniji poziv koji se prenosio i prenosi kroz sve generacije i sve prostore svijeta. Na ovaj poziv odazivaju se muslimani iz svih krajeva svijeta sa telbijom: "Lebbejkellahumme lebbejk, lebbejke la šerike leke lebbejk!" koja u prijevodu glasi: "Odazivam Ti se Allahu, odazivam! Odazivam se, Ti nemaš druga, odazivam Ti se!" -  gdje su spremni prihvatiti sve ono što im je naređeno, odnosno, ostaviti sve ono što im je zabranjeno.

Očuvanje hadža kao izgovor?

Ova mogućnost u naše vrijeme je olakšana. Prijevozna sredstva su udobna, sigurnost na putu obezbijeđena, i onaj ko je u mogućnosti da obavi hadž, nije lijepo da tu obavezu odgađa za neka druga vremena, i pod nekim izgovorima koji nemaju osnova u  islamu, kao što su  "valja hadž sačuvati" i "na hadž se ide kad se ostari", itd, jer moramo znati da mi ne čuvamo hadž (ibadete) nego oni čuvaju nas.

Ako pogledamo u obrede hadža ustanovit ćemo da oni na neki način predstavljaju dramu čiji su junaci Adem, a.s, Ibrahim a.s, Hadžera, Ismail a.s, i da hodočasnik prolazi kroz te uloge poslanika i na kraju završava kao jedinka koja se odupire šejtanu i odaziva Allahu.

Tri su fundamentalne radnje kod obavljanja hadža, a one su: oblačenje ihrama, boravak na Arefatu i tavaf oko Ka'be. Svi ovi obredi imaju svoju historiju i usko su vezani za Allahove poslanike i njihove sljedbenike.

IHRAM - posebna odjeća koju oblače hadžije (muškarci) za vrijeme obavljanja hadža, dok su ihrami za žene njihova standardna, svakodnevna odjeća. Oni su znak jednakosti ljudi pred Allahom dž.š., bez obzira na porijeklo, boju kože, društveni status itd.

BORAVAK NA AREFATU- Poslanik, a.s je rekao: ''Hadž je Arefat''. Ako ne bismo bili prisutni na Arefatu, ne bi nam bio ispravan hadž. Vrijeme Arefata je od podne 9. zu-l-hidždžeta pa do zalaska sunca. Na Arefatu se klanjaju podne i ikindija namaz skraćeno i spojeno u podnevsko vrijeme. Arefat je mjesto individualnog ibadeta, a najbolji ibadet jeste dova Allahu dž.š. Nakon zalaska sunca hadžije idu prema Muzdelifi. Na Muzdelifi se klanja akšam i jacija spojeno, te se beru kamenčići koje će se narednih dana bacati na džemreta. Sa Muzdelife, nakon kljanjanja sabah namaza se kreće prema Mini gdje se bacaju kamenčići na jedno džemre (akaba) , a naredna dva dana na sva tri džemreta. Nakon bacanja kamenčića na jedno džemre, ostali obredi koji slijede su: klanje kurbana, brijanje glave i tavaf. Nema smetnje da se ovi obredi obave bilo kojim redoslijedom, shodno hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim, od Abullaha bin 'Amra u kojem se kaže da su ljudi na Oprosnom hadžu dolazili i pitali Poslanika a.s., tako da tog dana nije upitan ni o jednoj stvari koja je urađena mimo redoslijeda, a da nije odgovorio: "Obavljaj , nema smetnje". I ovaj postupak Poslanika, a.s. nam govori kolika je hadž olakšica za Ummet, ali i to da je Poslanik, a.s. vjeru naučavao kao nešto što ne treba da ljudima bude teško i nemoguće.

Mjesto čovjeka u svijetu?

TAVAF- za vrijeme obavljanja hadža obavlja se više tavafa i to: tavafu-l-kudum, tavafu-l- ifada i tavafu-l-veda'.

Tavaf se započinje od Hadžeru-l-esveda (crnog kamena), i tu se i završava nakon sedmog kruga. Poslije tavafa klanja se dva rekata, te se okrjepljuje vodom sa izvora ZEMZEMA. Tavaf je simbol jedinstva muslimana, i on predstavlja traženje duhovnog bogatstva.

SA'J- nakon obavljenog tavafa hadžije se upućuju ka Saffi i Mervi gdje će obaviti sa'j između njih. Sa'j je ubrzani hod između Saffe i Merve, i on nas podsjeća na hazreti Hadžeru koja trči od brežuljka do brežuljka u potrazi za vodom.

Svi obredi hadža imaju za cilj da čovjek shvati svoje mjesto i ulogu na ovom prolaznom svijetu, da preispita svoj život i ponašanje, te da se vrati obavezama prema sebi, porodici, rodbini, komšijama, zajednici i državi.

Drugim riječima hadž ima za cilj da hodočasnika (hadžiju) oplemeni, preporodi, preodgoji, humanizira, prekali, nauči strpljivosti i izdržljivosti i da ga duhovno obogati. Zato je hadž bio i ostao jedna velika škola za ummet koja ga uči principima islama i odmjerenosti-vesatijji u njemu.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija