Bosna i Hercegovina, manja država u jugoistočnoj Europi, poznata po  krvavom ratu devedesetih godina, mogla bi biti još jednom blizu oružanog sukoba.
Novo izvješće objavljeno u petak, pod naslovom "Bosna pod ruskom satarom: Mogućnosti za nasilje i koraci ka njegovoj prevenciji”, otkrilo je opsežno vojno opremanje u Bosni i Hercegovini. Dokument je pokazao da ruski predsjednik Vladimir Putin podržava srpske separatiste u državi kako bi spriječili integraciju Sarajeva sa Zapadom. Stručnjaci su upozorili kako bi ova dinamika mogla uzrokovati sukobu srcu Europe sličan onome u Ukrajini.

Vojno osnaživanje se vrši u Republici Srpskoj, izuzetno autonomnom entitetu u Bosni i Hercegovini, gdje je većina stanovništva srpsko. Policija i druge sigurnosne snage dobivaju vojnu obuku iz Rusije te nabavljaju vojnu opremu, prema dokumentima do koje je došao Newsweek, i sve više izgledaju kao dobro obučena i naoružana vojska. U međuvremenu, Moskva podržava formiranje srpskih nacionalističkih paravojnih grupa u Bosni i Hercegovini.

Sve to podržava separatistički predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je zagovarao referendum za nezavisnost ovog entiteta od Bosne i Hercegovine, uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da bi takvo glasanje bilo nezakonito. Dodik nastavlja nazivati Bosnu „propalom državom“, navodeći da Evropska unija više nije relevantna te se zahvalio Rusiji za bezuslovno prijateljstvo s entitetom.
Dodikov odnos s Rusijom podstiče separatističke tendencije koji bi eventualno mogle prerasti u sukob, navode autori izvještaja. Određeni analitičari smatraju da, kako se približavaju oktobarski izbori u Bosni i Hercegovini, sve je ozbiljnija prijetnja oružanog sukoba.

"Tokom proteklih nekoliko godina Rusija je ubrzano pojačala svoje sigurnosne i ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu", navodi se u izvještaju koji je objavio američki Institut za istraživanje vanjske politike (Foreign Policy Research Institute).

„U Bosni, Moskva je ojačala svoju podršku predsjedniku [Republike Srpske] Miloradu Dodiku u njegovim secesionističkim težnjama. Ova podrška, djelimično finansijska i djelimično politička, uključuje i druge političke aktere u zemlji”.

Prema autorima izvještaja i drugim regionalnim stručnjacima, Rusija radi na razvoju klijentske države u Bosni i Hercegovini kako bi spriječila njene napore da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu (NATO). Paravojne snage pod pokroviteljstvom Rusije već vode separatistički sukob u Ukrajini kako bi spriječili zemlju da uspostavi bliske veze sa Zapadom.

U aprilu 2017. godine, Crna Gora, susjedna zemlja Bosne i Hercegovine, uspješno se pridružila NATO-u, što je izazvalo zaprepaštenje kod zvaničnika u Moskvi i kreiralo tenzije između Kremlja i crnogorskog rukovodstva. Rusija sada radi na tome da se ovakav scenarij ne ponovi u Bosni i Hercegovini, zemlji koja graniči sa Evropskom unijom, ističu stručnjaci.

"Za Moskvu, Republika Srpska je vrlo  prikladna slabost koju mogu koristiti, u vrijeme koje odaberu, kako bi destabilizirali Europu", rekao je za Newsweek Michael Carpenter, bivši zamjenik pomoćnika sekretara odbrane zadužen za Rusiju, Ukrajinu, Euroaziju i Balkan. "Ako se Moskva osjeti stjerana uza zid, Rusija ima priliku da ‘pusti’ Dodika da sprovede referendum o nezavisnosti. To je stvarno zapaljiva situacija.”

U međuvremenu, Republika Srpska je značajno povećala potrošnju na vojno oružje, nabavivši preko 4.000 automatskih pušaka u posljednje dvije godine, prema izvještaju i dokumentima koji su u posjedu Newsweek-a. U februaru je Dodik javno priznao da je njegova vlada kupila najmanje 2.500 pušaka za lokalnu policiju, rekavši da "mi nemamo šta da sakrivamo". Međutim, stručnjaci su rekli da je taj set oružja nepotreban za policiju od oko 5.000 ljudi koja treba samo održavati javnu sigurnost.

Militarizacija policije znači da bi sigurnosne snage Republike Srpske trebale biti pod nadležnošću međunarodnih zakona koji su na snazi u Bosni i Hercegovini od kraja rata 1995. godine, rekao je za Newsweek Reuf Bajrović, bivši političar u Bosni i jedan od autora izvještaja.

"Ovo je nesrazmjerna i neobjašnjiva nabavka vojnog oružja. Republika Srpska je preduzela korake da militarizuje svoje policijske snage, što znači da ova nabavka sada potpada pod Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine koji se bavi vojnim pitanjima ", rekao je Bajrović.

Dodikova vlada je takođe u procesu izgradnje novog skladišta u blizini regionalnog aerodroma u Banja Luci, prijestolnici Republike Srpske, a kasarna bivše jugoslovenske vojske se redizajnira kao "Centar za obuku policije". Lokalni mediji su početkom februara izvijestili da Rusija planira da obučava policijske snage Republike Srpske u novom objektu.

S novoizgrađenim putem koji povezuje Centar za obuku s jedinicom za skladištenje, stručnjaci ističu da su lokalne policijske snage spremne da funkcionišu de facto kao vojska."Nema razloga da se izgradi ovaj put", rekao je za Newsweek Ričard Kraemer, jedan od glavnih autora ovog izvještaja i saradnik sa Euroaziju iz Instituta za istraživanje vanjske politike. "Put prolazi kroz napuštena sela i nema nikakvog efektivnog cilja osim prikrivenog prijevoza oružja i trupa".

Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili na zahtjev Newsweek-a za komentar.

Neki analitičari tvrde da u Republici Srpskoj vjerovatno ima više oružja nego što je zvanično registrovano. Fotografije sa januarske parade, održane povodom obilježavanja neustavnog ‘dana nezavisnosti Republike Srpske’, koji je i tehnički nezakonit u skladu s mirovnim sporazumom, pokazale su zvaničnike sigurnosti koji su nosili oko 200 automatskih pušaka koje nisu registrovane u evidencijama javne nabavke. Istraživači su rekli da su na paradi vidjeli i Taurusove pištolje među ostalim oružjem.

Za Bosnu i Hercegovinu je već procijenjeno da ima više od 500.000 komada ilegalnog vatrenog oružja u vlasništvu civila, preostalih iz ratova devedesetih.

Nagomilavanje oružja za ono što su, navodno, lokalne policijske snage poklopilo se s učešćem Rusije u regionu, rekli su istraživači.

"U 2015. godini zvaničnici sigurnosti [Republike Srpske] priznali su saradnju s ruskim sigurnosnim službama. Naredne 2016. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i moskovska policija sklopili su formalni sporazum za obuku specijalaca policije. Od potpisivanja sporazuma, Rusija je ojačala svoju sigurnosnu poziciju u [Republici Srpskoj] ", navodi se u izvještaju.

U nekoliko navrata vlasti Republike Srpske su javno priznale da Rusija obučava njihove policijske snage. Ove izjave su zabrinule neke evropske zvaničnike.

Evropski parlament je "duboko zabrinut zbog izjava ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske o budućoj obuci specijalnih policijskih jedinica RS u Ruskoj Federaciji", navodi se u Saopštenju iz aprila 2016. godine. Evropski parlament "poziva vlasti u RS da ne vode nezavisnu vanjsku i sigurnosnu politiku koja bi mogla ugroziti politiku na državnom nivou", nastavlja se u saopćenju.Ipak, Dodik je imao nekoliko putovanja u Moskvu.

"Znamo da je Dodik pijun. Znamo da Dodik putuje u Moskvu i razgovara s ljudima koji su povezani s Kremljom, koji mu manje-više govore šta da radi", rekao je Carpenter.
U tom kontekstu, Rusija takođe podržava različite formalne i neformalne nacionalističke grupe u Bosni. Prema autorima izvještaja, Rusi su 2012. godine započeli svoj upad u Bosnu, koristeći lokalna udruženja i nevladine organizacije. Ove organizacije pružaju Rusima ulaznu tačku u lokalne zajednice, kažu analitičari.

"Ove grupe imaju tri zajedničke osobine: podržavaju ekstremni srpski nacionalizam, glasni su u svojim otvorenim pro-ruskim osjećanjima i osnovani su u posljednjih šest godina", navodi se u izvještaju. "Njihov program se najviše približava onom iz Srpske pravoslavne crkve, saveznika od vitalnog značaja za ove grupe, pružajući političko-ideološku i logističku podršku, vjerovatno primajući sredstva iz inostranstva".

Istraživači su identifikovali najmanje 78 takvih grupa koje su formirane od 2012. godine, od kojih mnogi igraju ključnu ulogu u promovisanju ruskih interesa u Bosni i Hercegovini i širem regionu Balkana.

Jedna od glavnih grupa je omladinska organizacija koja se zove „Srbska čast“. Grupa je formirana 2014. godine kako bi, prema njihovom statutu, promovisala "aktivizam mladih i mobilizaciju za ljudska prava i životnu sredinu". No, na stranicama društvenih mreža ove grupe pokazuju zadivljenost vojskom, oružjem, nacionalizmom, Putinom i srpskim ratnim zločincima koji su bili aktivni u Bosni tokom nasilja devedesetih. Procjenjuje se da grupa ima oko 40.000 članova.

"Imate ljude koji su naoružani i obučeni za nasilje, a to rade izvan nadzora državne vlasti. “Srbska Čast” se, sa svojim uniformama i streljanama, preobrazila u grupu koja je spremna za vojni sukob", rekao je Kraemer.

Druga grupa je udruženje “Veterani Republike Srpske”, koje je 2012. godine osnovano kao nevladina organizacija. Organizacija je blisko povezana s Dodikom i takođe je zvanični partner udruženja ruskih veterana "Nasljednici pobjede".

Obje ove grupe govore otvoreno o njihovim putovanjima u Rusiju radi kulturne razmjene i drugih aktivnosti.

"Srbska čast” i drugi pripadnici paravojnih formacija se uzdižu i pokazuju svoje prisustvo u Bosni. S izborima koji dolaze u oktobru 2018. godine, postoji velika vjerovatnoća etničkog nasilja ", rekao je Kraemer. "Obuka i mobilizacija paravojnih snaga u Republici Srpskoj su prijetnja i predstavljaju pripreme za orkestrirano nasilje Dodika uz podršku Rusije".

Međutim, neki analitičari tvrde da opasnost nije neposredna i da će Moskva nastaviti da koristi svoju podršku Dodiku da destabilizuje region bez provociranja rizičnog oružanog sukoba ili potpunog separatističkog djelovanja.

"Politički konflikt takvih razmjera bi efektivno obustavio integraciju [Bosne] sa Zapadom. Moskva će pobijediti ", izjavio je za Newsweek Dimitar Bečev, analitičar za Balkan, čija nedavna knjiga analizira učešće Rusije u jugoistočnoj Evropi.

"S druge strane, to bi Rusiju moglo dovesti u sukob sa Zapadom na još jednom frontu. Trenutno stanje  - sukob niskog intenziteta i Dodik kao opstruktivan faktor najbolje odgovaraju Rusiji. "Zapad je onemogućen, ali Moskva se ne preopterećuje", dodao je Bechev.