Dok se razvijaju manji formati modela UI, već se najavljuju megaprojekti koji na najvećem nivou obuhvataju današnja, ali i buduća dostignuća na ovom polju. Naprimjer, u okviru programa Vizija 2030 Saudijska Arabija je nedavno najavila i izgradnju najvećeg centra grada u svijetu – Nova Murebb'a (New Murabba) u glavnom gradu Rijadu, prepoznatljivom, između ostalog, po kocki razmjera 400x400 – Muka'ab. Kocka je predstavljena kao “kapije drugog svijeta“, a o svemu se možete informisati na web stranici newmurabba.com. To, ustvari, nije jedini megalomanski projekat kraljevske saudijske porodice u okviru NEOM projekta. Recimo, ranije je najavljen i najveći projekat Linija (The Line) – grad budućnosti dug 170 km, širok 200 m i visok 500 m. Zamišljen je kao grad bez automobila, posvećen zdravlju ljudi, bez karbonskih emisija, s veoma brzom dostupnošću usluga itd. Riječ je, ustvari, o “kognitivnom gradu“, o kojima se odavno govori u svijetu.
Filmska budućnost
I taj napredak od “pametnog“ ka “kognitivnom“ je logičan slijed razvoja tehnologija na mikro i makroplanu. Tako će filmske verzije budućnosti gradova, vjerovatno, uskoro, postati šira stvarnost, ma gdje da se realizuju.
„Danas, pametni gradovi su veoma reaktivni i, kako smo to naučili tokom COVID-a, “realno vrijeme“ je, jednostavno, suviše kasno. Kognitivni grad je prediktivan te će nam kazati šta se dešava, autonoman je, što znači da poduzima akciju i personaliziran je, što znači da imamo vaš pristanak da nešto učinimo“, pojasnio je šef tehnologije i digitalnog u NEOM-u Joseph Bradley za i24 NEWS English u februaru ove godine.
Sama Vizija 2030 ima za cilj diverzificiranje ekonomije i smanjenje zavisnosti države od nafte.
Sudeći prema finansijskoj moći Saudijske Arabije, ali i drugih zemalja Zaljeva, naprosto, neće čuditi da se ovakav kognitivni grad u cijelosti uspostavi po prvi put na ovom području i, time, vjerovatno postane najveća planetarna implementacija dostignuća u polju UI.
Kakogod bajno izgledalo sve i deklarativno veoma transparentno s naglaskom na opće dobro, slijede nam velike interesne utakmice kao i prilika za nove otvorene rasprave o razvoju nekonvecionalnih gradova nezamislivih bez savremenih dostignuća na polju UI. Otuda, važnost tretiranja svake vrste etike se mora intenzivirati.
Čovjek, prije svega
Dok slažemo mozaik putanje umjetne inteligencije i operišemo s realnim predikcijama u međuvremenu čitamo i vijesti iz magazina Time, koji je u januaru ove godine objavio tekst o saradnji kompanije OpenAI i kompanije Sama sa sjedištem u San Franciscu, za koju rade, između ostalog, i radnici iz Kenije – riječ je o teškim uslovima rada angažovanih radnika za prečišćavanje tekstualnog materijala za ChatGPT. Niske satnice su tek dio problema (manje od 2 USD), a kontekst teških uslova rada bio je oličen i u čitanju te označavanju tekstova seksualnog zlostavljanja, seksualnog čina čovjeka i životinje, govora mržnje i drugih užasnih pojava. Ubrzo je uslijedio i raskid saradnje. Kako Time navodi, kompanija tvrdi da je radnicima osigurana i psihološka pomoć, no kako je jedan od njih kazao, to nije bilo od pomoći, jer su na poslu morali biti produktivniji. Početkom 2022. godine, uslijedio je raskid saradnje nakon što, Sama, navodno, nije željela izlagati svoje radnike dodatnom poslu klasifikacije eksplicitnih fotografija raznog nasilja, smrti i slično (riječ je o kategorijama fotografija zabranjenih prema zakonu SAD-a), što, kako su naveli, nije bio dio dogovora. Iz OpenAI su naveli da je došlo do nerazumijevanja u komunikaciji. Također, nekoliko zaposlenika Sama kompanije navelo je da je razlog raskida ugovora i ranija istraga Time magazina o moderatorima sadržaja za Facebook, što je uključivalo slične poslove, a radnici koje je Sama angažovala plaćani su 1.50 dolara po satu. Ustvari, navodi se da Facebook zahtijeva od svojih partnera da se radnicima pruži vodeća plata, beneficije i podrška, prenosi Time.
Čini se da je ovo dobar podsjetnik da i u polju visokih tehnologija postoji izuzetno težak i potplaćen rad, koji, kao i drugim sferama, obavljaju stanovnici zemalja globalnog juga. Poznata slika, zar ne? S druge strane, u jednostavnoj postavci vidimo kretanje ka čišćem virtuelnom okruženju do kojeg se stiže, očito, često nehumanim putevima. To vidimo i u drugim granama industrije i nije ništa novo. Međutim, i dalje se postavlja pitanje kolika je cijena progresa ljudske civilizacije?
Napredak pametnih i kognitivnih gradova, mikro i makro projekata umjetne inteligencije, tehnologija pomoću kojih izbjegavamo korištenje zagađivača ili odlazimo u svemir, i dalje zavisi od angažmana ljudi, i to, svakako, ne samo od umova inžinjera i kreatora, već i onih, koji će prenositi sirovine od tačke A do tačke B, često u veoma teškim uslovima. U blještavilu visoke rezolucije naših telefona ili pametnih satova, udobnih električnih automobila i svega što nas čeka, često i ne možemo vidjeti nastavak velikog jaza između dvije zemljine polulopte.
Etičke rasprave i smjernice
Razumijevajući razvoj umjetne inteligencije kao sasvim uobičajen tok hoda ljudske civilizacije, govorimo o stvarnosti koja se prihvata, i pri kojoj čovjek mora imati kontrolu i regulacije. Već nastale ili očekivane okolnosti u pogledu korištenju novih tehnologija zahtijevaju i brže intervencije. I dalje mora biti riječi o ljudskim pravima, ali i omogućavanju opismenjavanja javnosti u pogledu korištenja novih tehnologija umjetne inteligencije. Stoga, i zvanična Evropska unija, proteklih godina intenzivno je tretirala ova pitanja, a, između ostalog, i u segmentu ljudskih prava i etičnosti u razvoju umjetne inteligencije. Tako je Evropska komisija u aprilu 2019. godine, predstavila dokument Etičke smjernice za pouzdanu umjetnu inteligenciju u kojem se opredmećuju tri segmenta: temelji, ostvarenje i procjena pouzdane umjetne inteligencije uz dodatak primjera prilika i posebno problematičnih područja u kontekstu umjetne inteligencije. Dokument je dostupan online na više jezika.
Sedam je ključnih zahtijeva navedenih u publikaciji, koje bi sistemi umjetne inteligencije trebali ispuniti kako bi se smatrali pouzdanim: 1) ljudsko djelovanje i nadzor; 2) tehnička robusnost i sigurnost; 3) privatnost i upravljanje podacima; 4) transparentnost; 5) diverzitet, nediskriminacija i pravičnost; 6) društveno i ekološko blagostanje i 7) odgovornost.
Ovaj etički vodič je tek dio rasprava i rezultata koji se u Evropskoj uniji vode, odnosno postižu na najvišim nivoima. To, ujedno, predstavlja segment u planovima EU u kontekstu razvoja digitalne budućnosti.
Već nekoliko godina aktuelne su rasprave o pristrasnosti modela umjetne inteligencije, što seže i do pitanja rasne diskriminacije, prilikom čega su određeni modeli, naprimjer, prilikom prepoznavanja lica, favorizirali ili pokazali bolje rezultate u prepoznavanju lica bijele rase u odnosu na crnu. Takvi slučajevi su mogu tumačiti i praktičnim nedostacima, ali i dalje očituju stvarnost pojava karakterističnih za ljudska društva ili iste one slabosti koje su se od pamtivijeka prepoznavale među ljudima.
Također, iz UN-a su u izvještaju iz septembru 2021. godine, tretirali utjecaj UI na prava privatnosti, zdravlja, obrazovanja, mirnog okupljanja i udruživanja, slobode kretanja i mišljenja itd. Posebno su upozorili na potencijalnu pojavu diskriminacije kao posljedice negativnih efekata sistema praćenja i identifikacije koji se baziraju na UI. Pri tome, posebno naglašavaju rizik kojim bi dikriminatorne odluke bazirane na UI mogle pogoditi već marginalizovane kategorije u društvu. Također, osim što u izvještaju pozivaju na veću transparentnost kompanija i država koje razvijaju sisteme UI, pozivaju i na uvođenje moratorija na korištenje biometrijskih tehnologija u javnom prostoru, dok se ne dokaže „da nema značajnijih problema s njihovom preciznošću i diskriminatornim utjecajem te da su ovi sistemi UI komplementarni s čvrstim standardima privatnosti i zaštite podataka“.
Kao i druga, i pitanje umjetne inteligencije će se morati češće tretirati među muslimanskom ulemom u svijetu, a, time, i krugovima bosanske uleme. Pri tome, nije riječ tek o pozivanju na bogatu pravnu tradiciju, već ukupnu teološko-filozofsku muslimansku tradiciju.
Glas religija o algor-etici
Značajno je primijetiti nedavne osvrte i izjave pape Franje o etici algoritma (algor-etika). Riječ je o događaju održanom 10. januara u Vatikanu pod pokroviteljstvom Papinske akademije za život kojem su prisustvovali eksperti iz različitih oblasti i religijski lideri. Papa je pozdravio upotrebu umjetne inteligencije te naglasio nužnost njene upotrebe u opće dobro, potrebu da se sačuva ljudsko dostojanstvo i „da nema za jedini cilj veći profit i zamjenu ljudi na radnom mjestu“. Također, posebno je naglasio važnost opreza da se upotrebom umjetne inteligencije ne našteti onim najugroženijim u društvu.
„Uzmimo za primjer tražioce azila: neprihvatljivo je da se odluka o nečijem životu i budućnosti povjeri algoritmu“, kazao je, između ostalog.
Konkretnije, predstavnici tri abrahamske religije (nadbiskup Vincenzo Paglia, predsjednik papinske akademije; glavni rabin Eliezer Simcha Weisz, član Glavnog rabinatskog vijeća Izraela i šejh Abdullah bin Bejjeh iz Abu Dabi Foruma za mir) potpisali su dokument Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije.
Potpisani dokument je na tragu ranijih koraka Papinske akademije u pogledu tretiranja algor-etike. Početkom 2020. godine, u Rimu je potpisan dokument Poziv za etiku umjetne inteligencije, a potpisali su ga Papinska akademija za život, Microsoft, IBM, FAO i Ministarstvo inovacija (Italija). Također, ovogodišnjem događaju su prisustvovali i raniji potpisnici Microsofta, IBM-a i FAO-a.
Drugi dio dana je posvećen diskusiji o etici tehnologije, a, između ostalih, u tome je učestvovao i ugledni američki muslimanski alim Hamza Jusuf.
Konkretno, kao i druga, i pitanje umjetne inteligencije će se morati češće tretirati među muslimanskom ulemom u svijetu, a, time, i krugovima bosanske uleme. Pri tome, nije riječ tek o pozivanju na bogatu pravnu tradiciju, već ukupnu teološko-filozofsku muslimansku tradiciju.
To bi bio stvaran i konkretan doprinos muslimana svijetu u brzo razvijajućoj digitalnoj eri. O potrebi tog doprinosa kroz svoju studiju objavljenu 2021. godine, u međunarodnom časopisu za islamske studije Islamiyyat (Malezija) pisali su su Aliff Nawi, Mohd Faiz Mohd Yaakob, Chua Chy Ren, Nor Yazi Khamis i Ab Halim Tamuri u radu naslovljenom “Preliminarno istraživanje stavova muslimanskih stručnjaka o umjetnoj inteligenciji“. Oni u obzir uzimaju statističke podatke o velikom rastu muslimanske populacije u svijetu te će time muslimani postati i najveća ciljna skupina korisnika tehnologije UI. Stoga, oni preporučuju razvoj islamskog etičkog okvira za regulaciju tehnologije UI, posebno kada je riječ o muslimanskim zajednicama, što bi bilo utemeljeno na ciljevima šerijata, a štitilo bi ljudsku vjeru, život, razum, potomstvo i imovinu. Također, ukazuju i na potrebu da se u budućnosti tretira utjecaj tehnologija UI na vjerovanje muslimana i način života, svakodnevne prakse, moral i ličnost. Ukratko, smatraju da su muslimanski stručnjaci iz različitih oblasti pozvani da se uhvate ukoštac s izazovima UI.
Uz nužnost da najodgovorniji sprovedu potrebne regulative pri razvoju sistema umjetne inteligencije, sve češće se govori i o potrebi algoritamskog opismenjavanja građana, s obzirom na omasovljenje konzumacije novih tehnologija i sistema UI.
Algoritamska pismenost
U konačnici, etika se ne tiče isključivo sadržaja podataka i načina na koji se oni obrađuju i manifestuju putem umjetne inteligencije, odnosno načina njihove upotrebe, već je potrebno da se etička načela implementiraju u čitavom lancu. Zbog toga se naizgled banalna etička i filozofska pitanja o tome ko će snositi odgovornost za greške umjetne inteligencije, da li će nas ona pokoriti ili kako humanim putem postići zdraviji razvoj UI, moraju kontinuirano postavljati.
Osim spomenutog, uz nužnost da najodgovorniji sprovedu potrebne regulative pri razvoju sistema umjetne inteligencije, sve češće se govori i o potrebi algoritamskog opismenjavanja građana, s obzirom na omasovljenje konzumacije novih tehnologija i sistema UI. To se, svakako, tretira u domenima medijske pismenosti.
Prošle godine objavljena je studija „Odgovorna umjetna inteligencija“ (Pregled uticaja umjetne inteligencije na ljudska prava i perspektive medijske pismenosti u kontekstu Bosne i Hercegovine), autorica Bojane Kostić i Karolin Sinders. Studija je objavljena uz podršku Vijeća Evrope i projekta “Medijska i informacijska pismenost: za ljudska prava i demokratiju“ u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu za period 2018-2021.
U studiji su tretirani osnovni pojmovi iz oblasti umjetne inteligencije, a naglasak je postavljen na društveni utjecaj UI te njene rizike. U okviru toga tretirane teme o tome kako UI i algoritmi utječu na donošenje naših odluka, o moći velikih kompanija koje se bave razvojem UI i algoritama, o kreiranju lažnog sadržaja pomoću UI, o govoru mržnje i nizu drugih značajnih pitanja, a, svakako, uz ukazivanje na krucijalnu potrebu zaštite ljudskih prava. Studija se može pronaći online na web stranici medijskapismenost.ba.
Dok često slušamo o neutemeljenim strahovima da će umjetna inteligencija dostići nivo svjesnosti i time postati opasnost po samog čovjeka, ustvari, već svjedočimo nizu grešaka i grijeha, koje čini i kojima kumuje čovjek. I bit će za njih odgovoran do Posljednjeg dana svijeta. Ili će se, možda, postići drugačiji konsenzus? Međutim, ko može poreći da je pitanje odgovornosti centralno pitanje ljudske akcije u svijetu?! U pustinjskom beskraju ili u omeđenim “kapijama drugog svijeta“ 400x400 sljeduje ga breme njegovih djela.
