digitalbanner-naslovna7.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg

Mladi više nisu raspoloženi da slušaju savjete roditelja kako trebaju učiti da postanu nastavnik ili pronađu posao u državnoj službi. Društveno-politička i ekonomska situacija u Bosni je utjecala i na svijest mladih koji drukčije gledaju na svijet.

Pred vama je i treći nastavak serije tekstova autorice Senele Krehić-Fočak uobličenih razgovorima s muslimankama rođenim prije Drugog svjetskog rata. Podsjećamo, kako autorica i naglašava, razgovori tematiziraju polje kulture i tradicije s naglaskom na obrazovanje žena. Osim toga, istakla je rad kao „pokušaj da se ilustrira društveni milje, porodično okruženje, pristup kulturološkom segmentu i napravi poveznica sa širom kulturnom javnosti“. Također, koncept rada autorice Krehić-Fočak ukazuje na doprinos učesnica u razgovoru kontinuiranom obrazovnom putu budućih generacija. U ovom broju donosimo razgovor s hadži bulom Aišom Fočak-Karakaš, poznatom sarajevskom muallimom.

Zašto bi roditelji upisali svoje dijete u medresu? Po čemu se medresa ističe u odnosu na druge škole? Da li materijalna situiranost predstavlja konačnu prepreku za roditelje i učenike pri upisu i školavanju u medresi? Na kakvom su glasu ove škole i šta nude?

Mekka i Medina u ovom tekstu su samo simboli islamskih naučnih centara u arapskom svijetu 

Iako bi svako volio raditi ono što voli, u izboru dobrog posla treba uzeti u obzir podatke i mišljenja stručnjaka i stranica koje se bave analizom tržišta rada, a nakon iskustva s pandemijom koronavirusa ovakve analize su još aktuelnije

Stranica 1 od 6

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine