Zahtjev za reformom iniciran je realnim potrebama Islamske zajednice za blagovremenim i adekvatnim suočavanjem s kompleksnim izazovima savremenog društvenog okruženja, naročito imajući u vidu zahtjeve džemata u domovini i dijaspori za imamskim kadrom koji će biti u mogućnosti odgovoriti tim izazovima, a posebno uzimajući u obzir teškoće nekih džemata u obezbjeđenju imama.

Slijedom inicijalnih konsultativnih razgovora, na radnom sastanku u Sarajevu 18. decembra 2023. godine, kojem su prisustvovali reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme Enes-ef. Ljevaković, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta dr. Dževad Hodžić, muftije dr. Vahid Fazlović, dr. Nedžad Grabus i hafiz dr. Mevludin Dizdarević, šef Kanclearije reisul-uleme Rifat Fetić i voditelj Odjela za visoko obrazovanje, nauku i kulturu dr. Ekrem Tucaković, zaključeno je da se reformski procesi usmjere na tri područja: obrazovanje imama u cilju njihove pripreme za novo vrijeme i potrebe, pitanje integracija i uravnoteženje studijskih programa na fakultetima te uvođenje novih predmeta na studiju islamske teologije na Fakultetu islamskih nauka. Također je zaključeno da se tokom 2024. godine održi više radnih sastanaka s dekanima, profesorima fakulteta, istaknutim ličnostima u području obrazovanja i direktorima Uprava Rijaseta.

U međuvremenu, Rijaset Islamske zajednice 18. januara 2024. godine donio je zaključak: „Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zadužuje Upravu za obrazovanje i nauku da u saradnji s Upravom za vjerske poslove, drugim upravama Rijaseta i u saradnji s Vijećem muftija pokrene proces reformi u visokom obrazovanju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uz konsultacije s dekanima, prodekanima i profesorima fakulteta koji djeluju u okviru Islamske zajednice.“

Radni sastanci

Na prvom radnom sastanku s dekanima i prodekanima Fakulteta islamskih nauka, islamskih pedagoških fakulteta u Zenici i Bihaću i Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru 31. januara 2024. godine, kojem su također prisustvovali reisul-ulema dr. Husein-ef. Kavazović, zamjenik reisul-uleme dr. Enes Ljevaković, dr. Hilmo Neimarlija, šef Kancelarije reisul-uleme Rifat Fetić i muftije dr. Nedžad Grabus, dr. Vahid Fazlović i dr. Mevludin Dizdarević, identificirana je potreba izrade dokumenta pod nazivom „Standard zanimanja“, kao važnog za reformu visokog obrazovanja. Konstatirano je da reforma treba omogućiti izgradnju sistema visokog obrazovanja IZ pri čemu se očekuje od menadžmenta fakulteta da nadiđu pozicije i interese vlastitog fakulteta, da se ide prema integraciji fakulteta, ne u smislu gubljenja autentičnosti ili samostalnosti, nego dovođenje različitih dijelova do jedne cjeline. Na taj način bi se potencijalno došlo do toga da određeni studijski programi ne budu na svim fakultetima i da svaki fakultet ima sigurniju perspektivu za razvoj. Rečeno je da Rijaset i Vijeće muftija trebaju utvrditi orijentacijske ciljeve visokog obrazovanja, dok će se o načinima postizanja tih ciljeva razgovarati s predstavnicima i profesorima fakulteta. Postavilo se pitanje sagledavanja statusa fakulteta IZ unutar javnih univerziteta i u vezi s tim potrebe zauzimanja strateške orijentacije, dok je za određivanje karaktera studijskih programa ključno pitanje naše orijentacije u pogledu tumačenju islama (da li se afirmira idžtihad, kultura i tradicija islama, teologija, ili je naglasak na praktičnom i stručnom studiju). Istaknuto je da treba ponuditi perspektivu ženskom kadru koji upisuje obrazovne ustanove IZ i da je važno sagledati pitanje matičnosti katedri i razmotriti organizaciju stručnog studija za imame.

Sljedeći radni sastanak je održan 6. marta 2024. godine kojem su pored dekana i prodekana, zamjenika reisul-uleme i jednog broja muftija, prisustvovali direktori Uprave za vjerske poslove, Uprave za pravne i administrativne poslove i Uprave za vanjske poslove. U nastavku ovih aktivnosti 22. maja 2024. godine održan je sastanak sa šefovima katedri i voditeljima odsjeka fakulteta Islamske zajednice, jednim brojem glavnih imama i vjeroučitelja i članovima akademske zajednice i uposlenika u Islamskoj zajednici. Sljedeći radni sastanak održan je 8. jula 2024. godine s dekanima i prodekanima za nastavu, uz prisustvo zamjenika reisul-uleme i jednog broja muftija, na kojem je razgovarano o konceptu i sadržaju savjetovanja o reformi visokog obrazovanja.

Paralelno s ovim Rijaset je formirao Komisiju za izradu prijedloga standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u Islamskoj zajednici koja je krajem oktobra predala Rijasetu prijedlog standarda za jedanaest zanimanja i šest standarda kvalifikacije. Predloženim standardima učinjeni su značajni pomaci u kreiranju pretpostavki za veću povezanost i saradnju fakulteta, ujednačavanje kriterija, razmjenu studenata i profesora.

Tokom dosadašnjih radnih sastanaka fokus je bio isključivo na I ciklusu, dok II i III ciklus studija (master i doktorski) nisu bili predmet razmatranja. Na ovim sastancima izneseno je dosta različitih prijedloga koji imaju ozbiljno utemeljenje, razložnost i kvalitet. U daljoj fazi ovog procesa mnogi od ovih prijedloga, posebno tokom razrađivanja sadržaja i formi implementacije reforme, bit će veoma važni i dragocjeni.

U sljedećoj fazi Rijaset i Vijeće muftija tokom 2025. godine razmatrat će preporuke i prezentirana mišljenja te donijeti konkretne zaključke, odluke i vremensku dinamiku implementacije. U trećoj fazi, vjerovatno do akademske 2026/2027., predviđeno je da se pristupi izradi NPP i njihovom usvajanju na nadležnim akademskim tijelima.

Preporuke radne grupe za obrazovanje imama

Centralni sadržaj dvodnevnog savjetovanja odvijao se kroz rad triju radnih grupa koje su utvrdile određeni broj preporuka. Članovi Radne grupe za obrazovanje imama bili su: muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, predsjedavajući, muftija sandžački dr. Mevlud Dudić, muftija zenički hfz. dr. Mevludin Dizdarević, prof. dr. Mustafa Hasani, prof. dr. Izet Terzić, prof. dr. Ahmet Alibašić, prof. dr. Kenan Musić, dr. Mustafa Gobeljić i dr. Ekrem Tucaković.

Uvažavajući realne potrebe i demografske trendove te sve veće poteškoće oko angažiranja imama u pojedinim džematima, a polazeći od postojanja zahtjeva da se omogući dobijanje dekreta svršenicima medrese za rad u pojedinim džematima, radna grupa predložila je rangiranje imamskog zanimanja i shodno tome kreiranje obrazovnog/studijskog programa. S tim u vezi, predložena su tri obrazovna nivoa za imamsko zanimanje:

1. Osnovni nivo: Diploma o završenoj medresi priznatoj od IZ u BiH i višemjesečni stručni imamski seminar. Sadržaj i obim stručnog imamskog seminara utvrdit će Rijaset u saradnji s FIN-om. Imam, nakon medrese i s položenim stručnim seminarom i stručnim ispitom, samostalno će obavljati osnovne imamske, hatibske i muallimske poslove u najniže rangiranoj kategoriji džemata IZ, poslove mujezina u svim kategorijama džemata, te predvoditi namaze, osim džuma-namaza i bajram-namaza, u ostalim kategorijama džemata. Naziv za ovo zanimanje je - džematski imam.

2. Srednji nivo: Stručni saradnik za imamet, podrazumijeva završen stručni imamski studij (90 ECTS) na FIN-u, uz prethodno završenu medresu priznatu od IZ u BiH. Student je obavezan da jednu akademsku godinu fizički provede na FIN-u, a jedan semestar (30 ECTS) radi praksu na terenu. Imam s okončanim ovim studijem i položenim stručnim ispitom samostalno obavlja imamske, hatibske i muallimske poslove u srednjim i nižim kategorijama džemata, zatim predvodi namaze, osim džuma-namaza i bajram-namaza, u ostalim kategorijama džemata. Ovaj nivo je uslovljen potrebom da se u niže i srednje rangiranim kategorijama džemata omogući zapošljavanje imama s minimalnim višim obrazovanjem koje u akademskom smislu nije prezahtjevno a stječe se akademska diploma stručnog studija. Također se omogućava nastavak obrazovanja na Studijskom programu islamske teologije i Studijskom programu islamske vjeronauke (i religijske pedagogije). Naziv za ovo zanimanje je - imam.

3. Visoki nivo: Bachelor islamske teologije (240 ECTS), odnosno završen Studijski program islamske teologije na FIN-u, uz prethodno završenu medresu priznatu od IZ u BiH. Osoba s položenim stručnim ispitom, samostalno obavlja imamske, hatibske i muallimske poslove u najviše rangiranim kategorijama džemata. Višedimenzionalna uloga imama u zajednici vjernika u savremenom dobu uvjetuje potrebu da imami, u pravilu, posjeduju visoko islamsko obrazovanje. Islamska zajednica je opredijeljena da obrazuje visokostručni imamski kadar za glavninu svojih džemata. Istodobno, iskazuje odgovornost prema džematu i vjernicima stavljajući im na raspolaganje visokostručni kadar. Naziv za ovo zanimanje je - imam-muderris.

4. Zadržavanje studija imameta: Preporučuje se zadržavanje u stanju mirovanja postojećeg trogodišnjeg studija imameta, hatabeta i ta’lima na FIN-u, koji bi se u slučaju potrebe mogao reaktivirati.

5. Ujednačavanje kriterija na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru u pogledu obrazovanja imama i vjeroučitelja: Potrebno je poduzeti konkretnije korake u pogledu ujednačavanja kriterija i standarda koji se tiču obrazovanja imama i vjeroučitelja na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru s fakultetima u BiH. S tim u vezi, preporučuje se ujednačavanje NPP Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru s teološkim studijskim programom FIN-a i studijskim programima islamskih pedagoških fakulteta u pogledu obrazovanja vjeroučitelja. Ovo ujednačavanje je potrebno izvršiti u periodu od pet godina, s tim da bi se moglo ostaviti do 30% NPP koji bi odražavao specifičnost potreba Sandžaka, ukoliko nadležna tijela procijene da je to potrebno. Također predlaže se obavezivanje fakulteta da pruže međusobnu pomoć u implementaciji ovoga cilja te je potrebno procijeniti potrebu formiranja radne grupe ili tima koji bi bio nosilac ili koordinator ovih aktivnosti.

Preporuke za jačanje integrativnih procesa

Članovi radne grupe za jačanje integrativnih procesa u visokom obrazovanju Islamske zajednice bili su: prof. dr. Nedim Begović, predsjedavajući, prof. dr. Zehra Alispahić, prof. dr. Muharem Adilović, prof. dr. Izet Pehlić, prof. dr. Hajrudin Hodžić, prof. dr. Enver Omerović, prof. dr. Hajrudin Balić, doc. dr. Harun Eminagić. Preporuke su sljedeće:

1. Predlaže se Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donošenje odluke o utvrđivanju matičnih naučnih polja i naučnih grana (užih naučnih oblasti) visokoškolskih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

2. Pod „matičnošću“iz paragrafa 1. ove preporuke podrazumijeva se matičnost visokoškolskih ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za:

a) organiziranje i realiziranje master i doktorskih studija u utvrđenim naučnim poljima, odn. naučnim granama (užim naučnim oblastima);

b) predlaganje sastava komisija za pripremanje prijedloga za izbor u akademska zvanja.

3. Odlukom iz paragrafa 1. ove preporuke utvrdila bi se pripadnost matičnih naučnih grana (užih naučnih oblasti) visokoškolskim ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kako slijedi u tabeli 1.

4. Prilikom predlaganja sastava komisija za izbor u akademska (nastavnička i saradnička) zvanja na visokoškolskim ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, većinu članova komisije činit će nastavnici s matične visokoškolske ustanove u slučaju kada na matičnoj ustanovi djeluje dovoljan broj nastavnika u naučnoj grani u koju se vrši izbor.

5. Predlaže se Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da se odlukom iz paragrafa 1. ove preporuke tretira pitanje matičnosti Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru, kroz:

(a) normiranje matičnosti ove ustanove za naučno polje islamske nauke/ teologija, uključujući i naučnu granu Religijska pedagogija (terbija) i islamska vjeronauka ili

(b) uvođenje odredbe prema kojoj Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru ostvaruje svoju matičnost za spomenute naučne grane u skladu s propisima Republike Srbije i vlastitim institucionalnim propisima.

6. Predlaže se Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donošenje odluke o zajedničkoj realizaciji studijâ Islamske vjeronauke na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću i Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru.

7. Pod zajedničkom realizacijom studija iz ove preporuke podrazumijeva se:

a) osiguranje veće upisne kvote za studij islamske vjeronauke na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću, te minimalne upisne kvote za studije islamske vjeronauke na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici;

b) provođenje akademske mobilnosti, tj. razmjene studenata i nastavnog osoblja koji sudjeluju u realizaciji studijâ islamske vjeronauke na tri visokoškolske ustanove;

c) osiguranje finansijske podrške Rijaseta za provođenje akademske mobilnosti i

d) osiguranje korekcije upisnih kvota u slučaju da se predloženo rješenje pokaže nefunkcionalnim.

8. Predlaže se Rijasetu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini:

a) formiranje komisije koja će imati zadatak da analizira postojeće nastavne planove i programe i druge aspekte postojećih studijskih programa islamske vjeronauke na visokoškolskim ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (npr. ljudski, bibliotečki, prostorni i drugi resursi), te identificira odstupanja u odnosu na Standard kvalifikacije Baccalaureus/Baccalaurea islamske vjeronauke i religijske pedagogije;

b) donošenje odluke kojom će se visokoškolske ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici, Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću, Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru), nakon provedene analize iz paragrafa a) ove preporuke, obavezati da svoje studijske programe islamske vjeronauke usklade sa Standardom kvalifikacije Baccalaureus/Baccalaurea islamske vjeronauke i religijske pedagogije, sa utvrđenim fazama ovog procesa („mapa puta“), nositeljima aktivnosti, rokovima i indikatorima napretka.

c) da komisija iz paragrafa a) ove preporuke pruži stručnu podršku visokoškolskim ustanovama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u provođenju odluke iz stava b) ove preporuke.

9. Visokoškolske ustanove Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mogu, na vlastitu ili inicijativu osnivača, pokrenuti postupak za uspostavljanje novih, zajedničkih master i doktorskih studija, uvažavajući potrebe Islamske i šire društvene zajednice.

10. Realizacija studija iz paragrafa

9. ove preporuke može biti vremenski ograničena na jednu ili nekoliko generacija studenata.

11. Pored ranije formiranog Vijeća dekana, dodatni modeli integracije mogli bi uključiti:

a) formiranje i djelovanje stručnih aktiva nastavnika i saradnika visokoškolskih ustanova Islamske zajednice izabranih u zvanje u istoj naučnoj grani (užoj naučnoj oblasti) u cilju razmjene dobrih praksi u nastavi i istraživanju, ujednačavanja nastavnih programa i dr. Uloga i nadležnosti ovih aktiva bili bi normirani propisima Islamske zajednice, a oni bi djelovali kao pokretači inicijativa o saradnji prema katedrama i vijećima visokoškolskih ustanova;

b) sistemski osmišljenu i redovnu razmjenu nastavnika, stručnog nenastavnog osoblja i studenata;

c) zajedničke naučnoistraživačke projekte i koautorske naučne radove i knjige;

d) pokretanje zajedničkog naučnog časopisa na području islamskih studija koji bi zamijenio četiri postojeća zbornika radova visokoškolskih ustanova Islamske zajednice, uz nastojanje da se isti indeksira u citatnim naučnim bazama podataka (Web of Science i Scopus);

e) organiziranje zajedničkih naučnih skupova međunarodnog ili nacionalnog karaktera;

f) organiziranje zajedničkih programa cjeloživotnog obrazovanja i dr.

Prijedlog pripadnosti matičnih naučnih grana u visokoškolskim ustanovama IZ u BiH

Preporuke Radne grupe za izmjene u NPP

Članovi Radne grupe za izmjene NPP teološkog smjera na Fakultetu islamskih nauka bili su: zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, predsjedavajući, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, prof. dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Enes Karić, prof. dr. Dževad Hodžić, prof. dr. Zuhdija Hasanović, prof. dr. Amira Trnka Uzunović, prof. dr. Dina Sijamhodžić Nadarević, prof. dr. Almir Fatić, prof. dr. Senad Ćeman, hafiz prof. dr. Dževad Šošić, prof. dr. Asim Zubčević, prof. dr. Samedin Kadić, prof. dr. Orhan Jašić. Preporuke ove radne grupe su:

1. Uvode se se sljedeći predmeti:

a. Islamska kultura Bošnjaka

b. Povijest muslimansko-teološkog mišljenja u Bosni i Hercegovini

c. Bosanski jezik i književnost 1

d. Bosanski jezik i književnost 2

e. Logika

f. Savremena islamska filozofija g. Komunikativna teologija

h. Uvod u nauku o državi i pravu

i. Islamska zajednica: povijest, institucije i organizacija

j. Historija Bosne i Hercegovine

2. Iz NPP se kao obavezni predmeti isključuju:

a. Hatabet i vaz

b. Islamska misija – da’va

c. Historija BiH i institucije IZ

d. Metodika vjerske nastave II

3. Sljedeći predmeti se u NPP iz obaveznih prebacuju u izborne:

a. Islamska umjetnost

b. Teološka epistemologija

c. Rječnik Kur’ana

d. Dimenzije sunneta

4. Kiraet kao praktična disciplina:

a. izučava se na teorijskoj osnovi kao dvosemestralni predmet;

b. povećava se broj sati obaveznih vježbi u četiri, pet ili šest semestara;

c. uvodi se obavezni oblik korepeticije kiraeta;

d. uvodi se ispit iz kiraeta za svršenike medresa kao vid prethodnog odnosno prijemnog ispita na studijski program teološkog smjera kao i na trosemestralni studijski program.