digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Kultura i nauka

Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa

Autor: Avgust 31, 2019 0
Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa
Povodom Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa, koja će se održati 16. i 17.09.2019. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, razgovarali smo s organizatorima ove konferencije
Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1537. godine, i smatra se jednom od najstarijih javnih biblioteka u ovom dijelu Evrope. Biblioteka posjeduje vrlo vrijednu bibliotečku građu, koja je podijeljena u sedam fondova, od kojih posebnu vrijednost i značaj ima fond rukopisa, unutar kojeg se čuvaju raritetni i unikatni rukopisi nastali između 12. i 20. stoljeća. U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se ukupno 10.585 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku, sa oko 20.000 većih i manjih djela iz svih oblasti nauka koje su se izučavale u vrijeme njihovog nastanka. Rukopisi su napisani ili prepisani u raznim krajevima islamskog svijeta, osobito u pojedinim većim i značajnim centrima – kao što su: Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naročito, Istanbul. Rukopisna zbirka sadrži same krune, dragulje islamske kaligrafije i islamske umjetnosti, a među njima posebno izdvajamo rukopise na turskom jeziku, koji se ističu svojom kaligrafijom, izvanrednom likovnom opremom, posebno urađenim povezom i mnogim drugim karakteristikama.
 
Spašavanje knjiga
 
Kroz svoje skoro petstogodišnje kontinuirano djelovanje i rad Gazi Husrev-begova biblioteka bila je pokretač i nositelj velikog broja kulturno-obrazovnih i naučno-istraživačkih ideja i projekata. Prema riječima direktora Biblioteke i predsjednika organizacionog odbora Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa mr. Osmana Lavića jedna od temeljnih zadaća Gazi Husrev-begove biblioteke, posebno apostrofirana u Pravilima kao osnovnom aktu njenog rada, jeste da brine o zaštiti i restauraciji rukopisa, knjiga i drugih bibliotečkih materijala od svih štetnih utjecaja, primjenjujući pri tome efikasna sredstva zaštite i konzervacije. 
“S obzirom na činjenicu da je arhivska, rukopisna i druga građa, prije dospijevanja u bibliotečke dolape, najčešće čuvana u neprimjerenim uvjetima, izložena prekomjernom utjecaju vlage, toplote i sl., nerijetko zaražena i u znatnoj mjeri oštećena, fokus naših aktivnosti je na čišćenju, liječenju i konzervaciji takve građe od daljnjeg propadanja i eventualnog prenosa zaraznih bolesti papira na zdrave dijelove fondova. S tim ciljem se prije desetak godina formiralo posebno odjeljenje sa zadatkom efikasne i profesionalne konzervacije i restauracije građe koju biblioteka već posjeduje u svojim fondovima, ili se u sklopu privatnih kolekcija tek uključuje u njene fondove. Organizacija Prve međunarodne konferencije o zaštiti pisanog naslijeđa je nastavak kontinuiranog nastojanja Biblioteke da kroz ovo odjeljenje doprinese adekvatnijoj i na savremenim metodama zasnovanoj metodologiji čuvanja i tretmana stare knjige“, kazao je direktor Lavić.
 
Biblioteka i UNESCO
 
Preseljenjem u novu zgradu, formiranjem i opremanjem Odjela za konzervaciju i restauraciju Biblioteka kontinuirano priprema i realizira projekte iz oblasti zaštite kulturno-povijesne baštine. Ne čudi stoga da je Gazi Husrev-begova biblioteka prepoznata kao kulturna institucija koja veliku pažnju posvećuje zaštiti i očuvanju kulturno-povijesne baštine Bosne i Hercegovine. Pored velikog broja nagrada i priznanja za svoj rad, Fond rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke je u januaru 2018. godine upisan UNESCO Registar „Pamćenje Svijeta“ – UNESCO Memory of the World International Register, i spada u najveća blaga pokretnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, ali i značajan dio svjetskog pisanog naslijeđa.
Ruhulah Hodžić iz Odjela za konzervaciju i restauraciju je povodom organizacije ove konferencije kazao:  „Upis u UNESCO Registar Pamćenje svijeta smatramo značajnijim priznanjem našoj Biblioteci za nesebičan doprinos u očuvanju kulturnog blaga Bosne i Hercegovine, ali u isto vrijeme i priznanjem da mi nastavljamo „tradiciju biblioteka iz praskozorja kulture i civilizacije“, o čemu govori Enes Karić u Sedam slova o Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Također i tu nagradu, kao i druge nagrade, doživljavamo kao podstrek da nastavimo da radimo na stručnoj i profesionalnoj zaštiti naše kulturno-povijesne baštine. U želji da još više i bolje djelujemo u tom pravcu, da steknemo neka nova znanja i vještine, ali i da naša iskustva podijelimo sa srodnim institucijama u Bosni i Hercegovini, odlučili smo organizirati Prvu međunarodnu konferenciju o zaštiti pisanog naslijeđa. Drago nam je da je značaj ove Konferencije prepoznao i Univerzitet u Sarajevu, te smo dobili njihovu podršku, i dogovorili suorganizaciju.“
 
Program konferencije
 
Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa će se održati u 16. i 17.09.2019. godine, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine gospodina Šefika Džaferovića. Program Konferencije je koncipiran tako da traje dva dana. Prvi dan 16.09.2019. su predviđene aktivnosti na registraciji učesnika, obilazak Gazi Husrev-begove biblioteke i drugih srodnih institucija u Sarajevu, te svečano otvorenje konferencije, koje će se održati u Velikoj Sali Biblioteke s početkom u 18:00 sati, s uvodnim obraćanjem zvanica i projekciju dokumentarnog filma o Biblioteci. Za drugi dan 17.09.2019. planirana su izlaganja učesnika uz predviđene termine za diskusiju, razmatranja mogućnosti i potencijalne saradnje bosanskohercegovačkih i institucija iz drugih zemalja na polju zaštite pisanog naslijeđa. 
 
Kada je riječ o dodatnim ciljevima konferencije Ruhulah Hodžić je kazao: „Pored osnovnog cilja da organizacijom ove konferencije afirmiramo našu kulturno-povijesno baštinu, kao i njenu zaštitu, naš cilj je i da Gazi Husrev-begova biblioteka kao najstarija kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, sa neprocjenjivim blagom pisane baštine, uz savremeno opremljene konzervatorsko-restauratorske laboratorije i radionice, svoja iskustva, znanja i ideje podijeli sa drugim srodnim institucijama u Bosni i Hercegovini, te i na takav način doprinese razvoju institucionalne zaštite kulturno-povijesne baštine.“ 
Na Konferenciji će izlagati petnaest renomiranih stručnjaka iz velikog broja zemalja, a konferencija će okupiti konzervatore i restauratore zaposlene u bibliotekama, arhivima, muzejima, univerzitetima, kao i stručnjake drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, te umjetninama na papiru i pergamentu iz različitih sredina. Na Konferenciji će izlagati stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije, Holandije, Španije, Irske,  Turske, Indije, Malezije. Temeljem stručnih obrazloženja i predavanja izlagača na “Konferenciji, i razmjenom iskustava svi će biti u prilici  usvojiti, utvrditi i poboljšati svoja znanja. Vjerujemo da ćemo nakon izlaganja i predavanja biti u prilici da usvajanjem određenih zaključaka stvorimo pretpostavke o budućem, profesionalnijem i stručnijem djelovanju na polju zaštite naše baštine“, zaključio je Hodžić, koji je i član Organizacionog odbora ove konferencije.
Screenshot 20190831 174320 Google PDF Viewer
 
« Roman “Boje višnje“ Enesa Karića objavljen na turskom jeziku Gazi Husrev-begova biblioteka na IFLA-inoj konferenciji »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine