Pitanje: Imam jedno pitanje u vezi napaštanja dana koje nisam mogla postiti u toku ramazana. Zanima me da li je ispravno postiti isti broj dana koji nisam mogla postiti u ovom zimskom periodu godine, s obzirom da je sada dan dosta kraći? Da li je grijeh na taj način izvršiti spomenutu obavezu napaštanja propuštenih dana posta?
Odgovor: Obaveza napaštanja propuštenih dana ramazanskog posta spada u vremenski neodređene obaveze, uz napomenu da ih svakako treba napostiti prije nastupa narednog ramazana. Nije grijeh da ih napostite u bilo kojem periodu godine, mimo dana Bajrama, pa i u zimskom vremenu kada je dan kraći, budući da nije fiksno određeno kada te dane treba napostiti. Općenito, kad se nađe pogodno vrijeme treba ga iskoristiti i što prije napostiti propuštene dane. Mišljenja smo da kratkoća dana ne treba biti jedini kriterij pri odabiru dana za napaštanje propuštenih dana posta.

Pitanje: Kanabis je jedna od biljaka čije je korištenje zakonom zabranjenoa. Međutim, danas je opće poznato da je ta biljka veoma ljekovita i da može značajno doprinijeti pri liječenju mnogih, itekako teških, bolesti. U javnosti se to i dalje predstavlja kao zabranjeno sredstvo koje šteti, a medicina tvrdi suprotno. Mene interesuje kakav je stav islama po pitanju kanabisa, i da li je njegovo korištenje zabranjeno ili nije?
Odgovor: Budući da se uzgajanje kanabisa može zloupotrijebiti u svrhu proizvodnje droge, čija je upotreba, izvan farmaceutske/medicinske nauke i prakse, šerijatski i zakonski zabranjena, a pod izgovorom da se koristi u svrhu liječenja, neophodno je da ovo pitanje ostane pod kontrolom nadležnih stručnih/državnih organa.

Brojanje, računanje, tj. matematika i njoj srodne znanosti nalazimo u Kur’anu i hadisima Poslanika s.a.v.s. To će biti predmetom naših narednih pisanja. Rečeno je, a to se i potvrđuje, da su sve znanosti u Kur’anu, samo ih postupno, iz generacije u generaciju, plejade istinskih učenjaka otkrivaju. Tako i sa matematikom uz koju ide i astronomija. Naveo bih poruku Ahmeda Deedata, koji je puno radio na ovom području: “Govorite prosvijećenim narodima svijeta i to jezikom koji mogu svi razumjeti, jezikom prave i egzaktne nauke, matematikom. Pokažite im kur’anski matematički sklop čuda, s kojim je njegov Objavitelj, Svemogući Bog, sačuvao Kur’an od svih ljudskih spletkarenja i izazovite te narode sa kur’anskim izazovom.”
Kada smo pred pitanjem od kada brojevi datiraju u Kur’anu nalazimo odgovor: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest prema Allahovoj Knjizi; od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta...” (Et-Tevbe, 36,)
Nije slučajno riječ jevm/ dan u Kur’anu spomenuta 365 puta, niti riječ šehr/mjesec spomenuta 12 puta, sve to ukazuje na nadnaravnost Kur’ana.
Brojanje (ihsa’) se spominje u Kur’anuna 11 mjesta, što ukazuje na preciznost i tačnost. Allah, dž.š., kaže: “Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nagrojati;” (En-Nahl, 18) Također se u Kur’anu kaže: „On ih je sve obuhvatio i tačno izbrojio.“ (Merjem, 94.) što znači da Allah, dž.š., zna tačan broj svih stvorenja od trenutka stvaranja do Sudnjeg dana.
Allah dž.š. je prvog čovjeka Adema a.s. podučio imenima stvari pa tako i brojevima. U hadisima koji govore o stvaranju čovjeka navodi se da je Adem a.s. brojao godine svoga života, a bilo mu je određeno hiljadu godina života.
Također se u Kur’anu navodi: „On je Sunce izvorom svjetlosti učinio, a Mjesec sjajnim i položaje mu odredio da bi ste znali broj godina i računanje. Allah je to mudro stvorio...“ (Junus, 5.)
Navedeni kur’anski primjeri u pogledu brojeva kao i niz primjera u hadisima Poslanika, s.a.v.s., bili su mi inspiracija da o ovom pišem, sa nadom da će čitaocima to biti zanimljivo i korisno u spoznaji i učvršćenju u svojoj vjeri i ispravnom putu. I ranije se pisalo na ovu temu. Recimo, cijela knjiga je nastala na broju 40 i zove se “Broj 40 u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s.” (2003.), od Mirsad ef. Sedića, kao i njegov rad na temu “Broj 3 u praksi muslimana”, objavljen u Novim horizontima, (16/ 2009.g.) Također tu je i fenomen broja 19 o kojem je mnogo pisano. Širina i zanimljivost ovog područja o brojevima bili su mi dodatna motivacija da o njima još nešto napišem, počevši od broja 1 (jedan).

Broj jedan
Broj jedan u Kur’anu se spominje na više mjesta u različitim oblicima, padežima, sam ili sa zamjenicama, pa samim tim i u različitim značenjima. Naravno da je izučavanje ovog područja više za mufesire i matematičare koji se mogu baviti analizom ovih ajeta sa brojem jedan i crpiti poruku i mudrost. Ja ću navesti neke ajete koji ističu da je Uzvišeni Stvoritelj Allah dž.š. samo jedan Jedan. Prvi ajet sure Ihlas glasi: „Reci: On je Allah-Jedan!“ (El-Ihlas, 1.) Ne postoji nikakav stvarni bitak do Njegov Bitak. Sve drugo svoj život i postojanje crpi iz tog Stvarnog Bitka. Dakle, u suštini ne postoji ništa do Njegovo postojanje, ni volja i djelovanje do Njegove odluke i volje. Zbog toga svako pozivanje u vjeru svodi se na utvrđivanje suštine monoteizma u srcima ljudi i njihovom programu života.
Devijacije koje su pogodile sljedbenike ranijih Objava, a koje su izopačile njihova vjerovanja, su rezultat brisanja slike pravog monoteizma zato Allah dž.š. njima poručuje: „...Vaš Bog je jedan Bog, zato se samo Njemu iskreno predajte!..“ (El-Hadž, 34.) „Oni, pored Allaha, bogovima smatraju svećenike svoje i monahe svoje i Mesiha sina Merjemina, a naređeno im je da se samo jednom Bogu klanjaju, -nema Boga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje oni Njemu ravnim smatraju.“ (Et-Tevbe, 31.) „I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte, -ne sa onima među njima koji su nepravedni -, i recite: Mi vjerujemo u ono što se objavljuje nama i u ono što je objavljeno vama, a naš Bog i vaš Bog jeste – Jedan, i mi se Njemu pokoravamo.“ (El-Ankebut, 46.)
Broj jedan se naravno spominje i u hadisima Poslanika s.a.v.s. Upečatljiv je primjer Bilala r.a. koji i pored svih mučenja ne popušta u jačini svoga imana i samo ponavlja: Ehad, Ehad, potvrđujući time svoje iskreno vjerovanje u Allaha Jedinog. Također (Ehadun) je bila lozinka i bodrenje muslimanima u nekim bitkama protim mušrika i drugih.
Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., dok je sjedio u namazu i učio Ettahijjatu, prilikom izgovaranja Šehadeta podizao svoj desni kažiprst. (Ebu Davu, Nesai i Ahmed).

Enes, r.a., također prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom prošao pored Seada, r.a., koji je prilikom dove pokazivao sa dva prsta, te mu Poslanik, s.a.v.s., reče: -Samo sa jednim prstom, moli, o Seade!“ (Ebu Davud, Nesai i Ahmed) To znači da je Onaj kojem se obraćaš Jedan.
Enes ibn Malik, r.a., pripovijeda hadis u kojem Poslanik, s.a.v.s, spominje neke od malih predznaka Sudnjeg dana, pa kaže: „Zaista je od (malih) predznaka Sudnjeg dana da će nestati znanje a pojavit će se neznanje, da će se proširit zinaluk i piće se alkohol, nestat će ljudi a ostat će žene tako da će za pedeset žena biti odgovoran jedan čovjek.“ (muttefekun alejhi)
U govoru na Oprosnom hadžu Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „O ljudi, zaista je vaš Gospodar Jedan i vaš otac je jedan. Nema prednost Arap nad nearapom, niti nearap ima prednost nad Arapom, niti crveni ima prednost nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti.“ (Ahmed)
„Jedan fekih (onaj koji razumije vjeru) u islamu je teži šejtanu od hiljadu pobožnih.“ (Tirmizi, Ibn Madže)
„Jedna riječ mudrosti koju čovjek čuje, pa je prenese ili je sprovede u praksu, vrijednija je od obožavanja cijelu godinu dana.“
„Jedna osobina koju neko bude posjedovao dostiće s njom deredžu onoga koji danju posti, noći provodi u ibadetu i bori se na Allahovom putu. –Koja je to osobina, o Allahov Poslaniče? On reče: -Lijepo ponašanje.“
Poznat je hadis o pokuđenosti hodanja u jednoj cipeli: „Neka niko od vas ne hoda u jednoj cipeli, ili neka ih obje obuje ili neka ih obje skine.“ (muttefekun alejhi)
Da nas Allah učvrsti u istninskom vjerovanju i uzimanju pouka iz kur’ansko-hadiskih smjernica.