Akcija: „Budi vakif kupovine zemljišta za džamiju“

Na diplomatskom planu OIC je pokrenula inicijative s ciljem konsolidacije veza između zemalja Centralne Azije i muslimanskog svijeta i aktivnije saradnje između različitih regiona, kooperacije s Ujedinjenim narodima, Arapskom ligom, Afričkom unijom i ASEAN-om. Rusija je dobila posmatrački status u Organizaciji, a SAD, Kina, Francuska, Australija, Brazil, Južna Afrika, Šri Lanka, Švicarska, Švedska, Italija i niz drugih zemalja imaju svoje specijalne izaslanike pri OIC-u. Važno je spomenuti da su Crna Gora i Srbija aplicirale za posmatrački status.  Bosna i Hercegovina ima status posmatrača od 1994. godine.

Organizacija islamske saradnje (eng. Organisation of Islamic Cooperation - OIC), nekada poznata pod imenom Organizacija islamske konferencije, najveća je međuvladina organizacija nakon Ujedinjenih naroda. Osnovana je 1969. godine, nakon gnusnog pokušaja jednog izraelskog ekstremiste da zapali džamiju Aksa u Jerusalemu, s ciljem zaštite i promocije interesa muslimanskog Ummeta. Organizacija se smatra jedinim zvaničnim predstavnikom svih muslimana u svijetu i predstavlja izraz zajedničke volje za jačanjem solidarnosti i saradnje među muslimanskim zemljama i narodima. Osnivanjem organizacije muslimanski lideri su prepoznali potrebu da zajednički djeluju, udruže svoje snage i govore jednim glasom kako bi sačuvali zajedničke interese i osigurali napredak svojih naroda i svih muslimana svijeta. OIC okuplja 57 zemalja članica i 5 posmatrača, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Tokom svog postojanja, organizacija je prošla kroz nekoliko faza djelovanja da bi konačno izrasla u modernu organizaciju, respektabilnog partnera i međunarodnog aktera koji je danas aktivno uključen u sva važnija dešavanja i procese u svijetu. OIC simbolizuje realizaciju težnji muslimanskog svijeta i konkretizaciju njegovih nastojanja za jedinstvom i napretkom zasnovanim na osjećaju solidarnosti i pripadnosti islamu.

Tijela i organi OIC-a

Organi Organizacije islamske saradnje su Islamski samit, Vijeće ministara vanjskih poslova, stalne komisije, Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou, Generalni sekretarijat, pomoćne, pridružene i specijalizirane institucije, Nezavisna stalna komisija za ljudska prava i Vijeće stalnih predstavnika zemalja članica.

Najvažniji organi OIC-a su Islamski samit i Vijeće ministara vanjskih poslova koji usvajaju rezolucije i donose odluke o svim važnim pitanjima za organizaciju. Islamskom samitu, kao vrhovnom autoritetu OIC-a, prisustvuju kraljevi i predsjednici zemalja i vlada članica svake tri godine. Posljednji je održan u Istanbulu 2016. godine. Za razliku od samita, Vijeće ministara vanjskih poslova sastaje se svake godine u jednoj od zemalja članica. Posljednji sastanak je održan u Taškentu, Uzbekistan, 2016. godine, a ove godine biće održan u Abidžanu, glavnom gradu Obale Slonovače.

Izvršni odbor Organizacije na ministarskom nivou sastoji se od predstavnika predsjedavajućih aktualnog, prethodnog i budućeg Islamskog samita i Vijeća ministara vanjskih poslova, zemlje domaćina Generalnog sekretarijata i Generalnog sekretara.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”

Svake godine u Moskvi se organiziraju zajednički iftari pod šatorima.

Kako malo je potrebno da od mladih dobijete ono što od njih i očekujete, zaljučak je svih koji su imali priliku gledati kako studenti pet javnih univerziteta u BiH 25. maja čiste nišane na mezarima 6.504 do sada ukopane žrtve srebreničkog genocida.