digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Teme

Živa lomača Hemlijaši

Autor: E.A. Juni 07, 2019 0
Živa lomača Hemlijaši

Osmog maja u kalesijskom naselju Hemlijaši prigodnim vjerskim programom obilježena je godišnjica kolektivne dženaze i ukopa osam civila koje su snage JNA, VRS i paravojne srpske formacije 8. maja 1992. godine strijeljali i spalili.

 

Godišnjica kolektivne dženaze

Po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine posmrtni ostaci ubijenih civila ekshumirani su a potom i identificirani DNK analizom tokom 2016. godine. Prije godinu dana, 8. maja 2018. godine, klanjana im je kolektivna dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka. Na mezarju u Hemlijašima ukopani su: Pašan (Ibrahim) Vildić, Ibrahim (Salkan) Vildić, Mujo (Salkan) Vildić, Mustafa (Hrusto) Vildić, Smajil (Alija) Vildić, Nedžib (Osman) Zulić, Ibrahim (Emin) Turkić i Mustafa (Kadro) Kuduzović.U mezarju Hemlijaši je iskopan i deveti mezar, koji ima funkciju kosturnice, i u njega je spušten tabut sa neidentifikovanim posmrtnim ostacima pronađenih tijela, zatim odjeća i drugi pronađeni predmeti.

Tijela ovih civila nakon svirepih ubistava, koja su 8. maja 1992. godine provele snage JNA, VRS i srpske paravojne formacije, zapaljena su kako bi se prikrili tragovi zločina. Neki od civila su još uvijek bili živi kada je zapaljena štala u kojoj su bili postrojeni i strijeljani.

Počinitelji zločina poznatog kao „Živa Hemlijaška lomača“, sa poznatim imenima i prezimenima - bivši protagonisti znanja i prosvjete u Kalesiji, još nisu sudski procesuirani.

Godinu dana nakon dženaze i ukopa posmrtnih ostataka ovih osam strijeljanih i spaljenih Bošnjaka održan je prigodan vjerski program, te je tom prilikom otkriveno spomen obilježje. Izgradnju spomen obilježja finansirala je općina Kalesija, a u ime općinskog načelnika Seada Džafića spomen obilježje, zajedno sa predstavnikom porodica žrtava, otkrio je savjetnik načelnika Fikret Suljkanović .

Udruženje porodica zarobljenih i nestalih Kalesija 1992. tokom protekle godine je uspjelo realizovati projekat uređenja šehidskog mezarja u Hemlijašima. Velika zasluga za realizaciju projekta uređenja šehidskog mezarja pripada MZ Memići i predsjedniku Ibranu Vildiću, koji je prilikom kolektivne dženaze ukopao posmrtne ostatke oca, amidže i brata.

Na mezarju u Hemlijašima ukopan je i narodni heroj Senad Mehdin Hodžić, koji je 10. maja 1992. godine preselio na Ahiret braneći domovinu BiH.

List Zeman prvi objavio svjedočenje o zločinu u Hemlijašima

U toku agresije na Kalesiju i cijelu nam domovinu BiH, u Kalesiji je izlazio list ZEMAN u čijem savjetu su bili: Izet Hadžić, Dževad Tosunbegović, Enver Alić, Muhamed Alić, Hazim Halilović, Abdulah Gutić i Fahrudin Sinanović. U rubrici RATNA SVJEDOČENJA, mi iz Savjeta lista Zeman donijeli smo i iskaz svjedoka “Žive hemlijaške lomače” 8. maja 1992. godine, koji se iz grozne smrti izvukao na jedvite jade. Za ZEMAN taj N.N. svjedok je, između ostalog, kazao: “Ovaj najmlađi četnik utjerao nas je u štalu i postrojio u dvije vrste, jedne naspram drugih, i naredio nam da sjednemo. U štali smo bili ja, Ibrahim Vildić, sin Salkanov, Pašan Vildić, sin Ibrahimov, Mujo Vildić, sin Salkanov, Mustafa Vildić, sin Hrustin, Smail Vildić, sin Alijin, Alija Ibrišević, sin Salkin, Nedžib Zulić, sin Osmin, svi iz Hemlijaša, zatim Mustafa Kuduzović iz Mahale i Ibrahim Turkić iz Bulatovaca. Pomenuti najmlađi četnik je izašao iz štale i nešto je razgovarao sa drugom dvojicom koji su bili na uglovima pozadi štale, a zatim se vratio i čim je otvorio vrata, počeo je da puca po jednom, a onda i po drugom redu nas koji smo sjedili. Nakon ispaljenog rafala ovaj četnik je izašao, a ljudi su počeli da jauču i plaču. Ja sam osjetio da sam ranjen u stomak i desnu nogu, a pošto sam se nalazio uz zid štale, kroz šeper sam vidio da je četnik koji je pucao na nas šibicom zapalio klasuru kojom je bila pokrivena štala. Kada je po nama počela da pada klasura od čega su nam se zapalila odijela, čulo se još uvijek jaukanje i plač ljudi.”

„Mi, braćo i sestre, nećemo ni u vezi ove “Žive kalesijske lomače” posezati za nekom osvetom, ali hoćemo tragati za pravdom i istinom i da se ti barbari privedu pravdi. Jedan od učesnika u “Živoj kalesijskoj lomači” već je umro, a isto tako i jedan od spašenih sa te lomače već je preselio na Bolji svijet. Još jedan svjedok te lomače u Hemlijašima je među živima“, kazao je Enver ef. Alić, glavni imam Medžlisa IZ Kalesija ističući da„zločinci sa poznatim imenima i prezimenima, bivši „protagonisti znanja i prosvjete“ u Kalesiji, slobodno se šeću ovim prostorima a nisu još sudski procesuirani.“

„Hoćemo li se pokrenuti kako bi istina izašla navidjelo – pokazaće se u narednim danima. Naš Bošnjak i naša Bošnjakinja, neka u hisab sebi uzmu arapsku mudrost: “Nije bitno ko si danas, bitno je samo ono šta ćeš biti sutra!” Drugačije, nije važno, Bošnjo, ko si danas i kojom se veličinom kitiš, već je bitno i važno ono što će od tvoje dobrote preostati za tvoju sutrašnjicu, tragajući, kako vrli pisac i romansijer Mehmed Pargan reče, za obećanom Sirat ćuprijom. Ve billahi tevfik!“, poručio je Enver ef. Alić, glavni imam Medžlisa IZ Kalesija na obilježavanju godišnjice kolektivne dženaze žrtava Žive Hemlijaške lomače.

 

 

Oznake
« Od logora “Manjača“ do pekare “Manja“ Lekcija iz sabura: Hamza-ef. Karić »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine