Već je opće poznato da su islamske banke u poslovnoj praksi najzastupljeniji oblik islamskog poslovnog subjekta. Međutim, treba imati u vidu da su islamske banke samo jedan od organizacionih oblika poslovanja prema islamskim ekonomskim i finansijskim principima. To jeste, primjena ovih principa podjednako je važna i u drugim oblicima poslovanja i poslovnih subjekata, a tu prije svega mislimo na različita pravna lica, firme i društva koja su prisutna u drugim segmentima ekonomije. Ovdje je važno imati u vidu da su islamski ekonomski i finansijski principi nastali mnogo prije Islamskih banaka, odnosno prije banaka i bankarstva uopće. Islamski ekonomski principi rješavaju poslovna i ekonomska pitanja koja su univerzalna i koja bi trebalo primijeniti u svim segmentima poslovnog života, odnosno, u svim poslovnim poduhvatima. U tom smislu, apsolutno je pogrešno islamsku ekonomiju i finansije svoditi samo u okvire islamskih banaka. To jeste, Islamsku ekonomiju i finansije treba posmatrati u širem kontekstu i njihovu primjenu tražiti u poslovnoj praksi svih oblika poslovnih subjekata, a naravno i individualnih poduzetnika. Sukladno navedenom, u cilju samo kratkog upoznavanja s Islamskom ekonomijom i finansijama, ovdje ćemo ukratko prezentirati koji su to osnovni principi islamske ekonomije i finansija koji bi trebalo da se nađu u praksi jednog poslovnog subjekta, firme, poslovnog poduhvata, projekta, ili pak kod individualnog poduzetnika.

Poslovni principi

Odmah na početku navest ćemo kao prvi i najpoznatiji islamski ekonomski princip „zabrana poslovanja s kamatom“ čije je plaćanje i naplata u Islamu strogo zabranjeno. Dakle, poslovni subjekti/firme bi u svom poslovanju trebale maksimalno izbjegavati bilo kakvo poslovanje s kamatom. Kao alternativu firme mogu koristiti neke od islamskih poslovnih i finansijskih modela (ovisno od namjene, na raspolaganju imamo nekoliko modela zasnovanih na partnerstvu, najmu, kupoprodaji itd.). Naravno, pored ovog najpoznatijeg i najćešće pominjanog, postoji i još nekoliko drugih jako važnih poslovnih principa.

Prije svega, poslovni subjekti nebi trebali da u svom poslovanju imaju elemente krajnje neizvjesnosti/nesigurnosti. To jeste, neizvijesnost u navedenom smislu jesu događaji, aktivnosti ili njihovi rezultati čiji ishod nije moguće predvidjeti, odnosno čiji je izhod krajnje neizvijestan, te time predstavlja ekstremni rizik ili hazardersvo. Ovakvi poslovi nemaju realnu ekonomsku podlogu, to jeste, oni zavise od niza nepredvidivih i veoma nesigurnih događaja. U skladu s navedenim, poslovi se moraju ugovarati i koncipirati na način da se izbjegnu elementi neizvijesnosti (na primjer, kod specificiranja proizvoda, njegove isporuke, kvaliteta, kvantiteta itd).

Pored navedenog, poslovni subjekti ne smiju imati u svojim poslovima i ugovorima elemente kontrole cijena i manipulacija. Islamska ekonomija podrazumijeva postojanje slobodnog tržišta i odsustvo netržišnih aktivnosti koje proizvode tržišne poremećaje (na primjer, vještačko kreiranje nestašice, sklanjanjem robe ili kreiranje viškova kako bi se proizvele tržišne anomalije koje bi dovele do poremećaja u cijenama i sl). Odnosno, poslovni subjekti ili firme treba da u svom poslovanju omoguće kupcima transakcije sa fer cijenom, to jeste, da su cijene tržišno formirane. U normalnim okolnostima bez prisustva tržišnih anomalija, tržište kao rezultat djelovanja ponude i potražnje formira fer cijenu koja bi trebala biti realno isporučena vrijednost za novac. Na primjer, cijene ne bi smjele da budu formirane zavisno od vanredne potrebe kupca (nužde).

Iz prethodnog principa proizilazi i naredni koji upućuje da je poslovni subjekt dužan da obezbijedi jednake, adekvatne, tačne i precizne informacije koje tržište traži. U konteksu ovog principa, poslovni subjekti/frme o ovome treba posebno da vode računa u procesu pregovaranja i ugovaranja kupoprodaje, ali da se pridržavaju i još niza drugih principa koji su specifični za pojedine djelatnosti i aktivnosti kao i islamske modele finansiranja (zbog njihovog velikog broja ovdje ih na žalost ne možemo elaborirati). Nadalje, u partnerskim odnosima, poslovima i aktivnostima, poslovni subjekti moraju posebno biti obazrivi i pridržavati se i niza drugih principa partnerstva. Ovi principi treba da onemoguće prisustvo povlaštenih prava i “zakidanja” partnera.

Društvena odgovornost

U kontekstu prethodno rečenog, u islamu se posebno insistira na kooperativnosti i solidarnosti sa širom društvenom zajednicom i poslovnim okruženjem s osnovnim ciljem postizanja društveno optimalnog funkcioniranja ekonomije. Dakle, poslovni subjekti moraju imati prisutne elemente CSR (Corporate Social Responsibility) to jeste, da posjeduju društvenu odgovornost i da podržavaju i ulažu u projekte od društvenog značaja.

Također, jako važan princip islamske ekonomije i finansija jeste i sloboda poslovnih subjekata/firmi na ulazak u poslovne transakcije, ugovore i poduhvate. Naime, poslovni subjekti se mogu slobodno uključivati u poslovne ugovore, te pregovarati o njihovom sadržaju i bitnim elementima. Međutim, ovi poslovni ugovori i transakcije moraju biti u okvirima islama i ne smiju prelaziti granice koje Islam definira (zabrane vezane za rokove, isporuku, podjelu rizika, definiranje cijena/plaćanja, penala, itd.). Poslovni subjekti kroz ugovore treba da ostvaruju svoja prava, ali i da se veoma ozbiljno i principijelno pridržavaju ugovorenog i dogovorenog. To jeste, preuzete obaveze moraju se uredno ispunjavati.

Pored prethodno navedenih osnovnih principa, napomenut ćemo i da ovdje postoji i niz drugih veoma važnih principa na koje poslovni subjekti moraju posebno obratiti pažnju. Ovi principi su vezani za osiguranja imovine i lica; izmirenje Zekata; plaćanje poreza prema državi; odgovorno upravljanje ljudskim resursima; tačnost, pouzdanost i profesionalnost principi su koji moraju biti odlika poslovnih subjekata (firmi) koji žele da posluju po islamskim principima jer su ovo veoma važne odlike islama.

Na kraju, moramo konstatirati da su Islamska ekonomija i finansije oblasti koje su tek u posljenjih desetak godina doživjele svoju punu promociju na globalnom nivou. Sukladno navedenom, znanja, kao i izvori informacija o ovim oblastima, njihovim osnovnim normama i principima još uvijek nisu lahko i široko dostupni ljudima koji se njima svakodnevno ne bave. Međutim, treba imati u vidu da, ko zaista iskreno i odlučno želi da svoje poslovanje uredi po islamskim ekonomskim i finansijskim principima, moguće je naći načine da se dođe do ovih znanja ili bar pomoći u njihovom pronalaženju. U tom smislu, i u Bosni i Hercegovini je odnedavno moguće dobiti profesionalan/stručan stav o islamskom poslovanju firme, kao i stručna pomoć da se poslovanje usaglasi s islamskim ekonomskim i finansijskim principima.