50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Mogu li zajedno učestvovati osobe koje kolju kurban za mrtve i one kojima je kurban vadžib? Npr. u govečetu se sastaju tri kurbana koja su vadžib, a dva se kolju za mrtve, tj. za njihove duše. S obzirom da je jedno vadžib, a drugo je sadaka. 

Na osnovu člana 10. i člana 33. Poslovnika o radu, Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je na šesnaestoj redovnoj sjednici, održanoj u Travniku 20. ševvala 1439. h. g., odnosno 4. jula 2018. godine, upoznavši se sa epizootiološkom situacijom u pogledu bruceloze goveda, ovaca i koza u Bosni i Hercegovini, donijelo sljedeću

Halal klanje

Novembar 08, 2017

 Pitanje: Primijetio sam da je itekako raširena praksa presijecanja kičmene moždine prilikom klanja kurbana, iako je u vašoj rubrici “Pitanja i odgovori” izneseno mišljenje da navedena praksa nije u skladu sa halal načinom klanja životinja. Čudi me da postoji ova praksa, s obzirom na dugu tradiciju klanja kurbana. Vjerovatno je devijacija nastala uslijed utjecaja mesne industrije. Izgleda da velika većina nije upoznata sa ovim detaljima, pa mislim da bi trebalo prezentirati informacije o halal klanju na predbajramskim i bajramskim hutbama. Problem leži u tome da ova praksa može ugroziti vrijednost kurbana kod Allaha dž.š. Molim za Vaše mišljenje.

Odgovor: Zahvaljujemo Vam na brizi i prijedlogu. Smatramo da je prijedlog dobar i vjerujemo da imami u velikom broju to i čine u predbajramskim danima prilikom objašnjavanja propisa o kurbanu. Presijecanje kičmene moždine prilikom žrtvovanja kurbana jeste pogrješna praksa, ali ako bi neko to i učinio njegov kurban je ispravan. A Allah najbolje zna.

Džemat Velagići-Pudin Han smješten je 3 km zapadno od Ključa uz magistralni put Ključ-Bosanski Petrovac. Džemat broji preko 600 domaćinstava raspoređenih u nekoliko sela i zaseoka: Pudin Han, Stari Velagići, Donji i Gornji Hadžići, Palina, Častovići, Hasići, Nezići, Vojići Donji, Vojići Gornji, Postajre, Ponjir i Točina. U džematu se nalaze dvije džamije. Prva, stara džamija sagrađena je u mahali Tičevići 1937. godine, a druga u naselju Pudin Han neposredno prije agresije na Bosnu i Hercegovinu. Obje džamije srušili su 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske. Nakon povratka na svoja ognjišta muslimani džemata Velagići-Pudin Han prvo su sagradili džamiju u Pudinom Hanu. Novosagrađena džamija ima slično arhitektonsko rješenje kao i prijeratna džamija, osim munare koja je sada veća nego ranije i ima dvije šerefe. Džamija u Pudinom Hanu svečano je otvorena 20. jula 2002. godine. (Podaci o džematu Velagići-Pudin Han preuzeti su iz knjige Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: monografija, izdavač: Udruženje ilmijje, Sarajevo, 2013., str. 33-34.) Ove godine 29. jula svečano je otvorena i džamija u mahali Tičevići.
Dugogodišnji prijeratni imam u Velagićima-Pudinom Hanu bio je Ramo ef. Duranović. Mještani ga se i danas rado prisjećaju i s dubokim poštovanjem pričaju o njemu. Njega je 1997. godine na dužnosti imama naslijedio Atif-ef. Vučkić koji već dvadeset godina uspješno vrši dužnost imama, muallima i hatiba u ovom džematu.

Specifičnost džemata

Ovo kraće upoznavanje s džematom Velagići-Pudin Han potrebno je zbog toga što je ovaj džemat specifičan iz niza razloga, a mi ćemo u ovom osvrtu spomenuti samo dva. Prvi je zajednički za sve džemate na području MIZ Ključ, a to je obavezno posjećivanje šehidskih mezarja drugog dana Kurban-bajrama. Kao što je poznato, prema odluci Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 23. januara 1995. godine drugi dan Ramazanskog bajrama je „Dan šehida“. Ovaj značajani datum obilježava se u svim džematima u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Na području MIZ Ključ također se obilježava „Dan šehida“ drugi dan Ramazanskog bajrama, ali su imami i njihove džematlije u svim džematima ključkog medžlisa odlučili da i drugi dan Kurban-bajrama posjećuju šehidska mezarja kao što to čine za „Dan šehida“, što svakako doprinosi boljoj memorijalizaciji masovnog zločina nad bošnjačkim civilima ovog kraja. U džematu Velagići-Pudin Han taj da se posjete šehidska mezarja, prouči se Jasin-i šerif, dova i imam se kratko obrati prisutnim džematlijama ukazujući na važnost prisjećanja na zločine nad Bošnjacima na području općine Ključ. Inače, samo na području ovog džemata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu ubijeno je oko 120 Bošnjaka.
Druga specifičnost džemata Velagići-Pudin Han koja ovaj džemat čini jedinstvenim jeste žrtvovanje najvećeg kurbana u Bosni i Hercegovini. Neposredno prije rata na dan proklanjavanja nove džamije u Pudinom Hanu mještani ovog džemata su kupili mladog bika kojeg su pripremili, ispekli na ražnju i podijelili posjetiocima. Pošto su se prije rata po džematima na području Ključa tradicionalno organizovali bajramski narodni skupovi, a u džematu Velagići-Pudin Han skup je bio drugog dana Kurban-bajrama odlučeno je da se prvog dana Bajrama zakolje mladi bik, a da se ispečeno i pripremljeno meso podijeli narodu na skupu drugog dana Bajrama. U to doba nabavljao se bik mlađi o dvije godine i nije se posebno vodilo računa o tome da to ujedno bude i kurban. S ovom praksom se nakratko prestalo tokom agresije, jer su Ključani bili protjerani sa svojih ognjišta, ali su džematlije Velagića-Pudinog Hana odmah nakon rata i povratka iz muhadžiruka 1996. godine oživjeli ovu hairli aktivnost. Do 1998. godine ljudi su davali dobrovoljne priloge za kupovinu bika. Naredne 1999. godine džematskom odboru javio se Draganović Reko s prijedlogom da samo on finansira sve troškove oko nabavljanja, pripremanja i podjele mesa i da to ispred sebe i svoje porodice halali, što je svesrdno prihvaćeno. Kako bi vrijedni džematlija imao nagradu predviđenu za žrtvovanje kurbana, a ne samo običnu sadaku, Atif-ef. je zatražio od muftija: Edhem-ef. Čamdžića i Hasana-ef. Makića fetvu o tome da li osoba može žrtvovati kurban, a potom meso od kurbana ispeći na ražnju i podijeliti ljudima? Pošto su muftije to odobrile, donešena je odluka da se bik, koji od tada ispunjava sve uslove, žrtvuje kao kurban prvi dan Kurban-bajrama te da se pripremljeno meso podijeli drugi dan Bajrama nakon povratka sa šehidskog mezarja. Na taj način je ovaj zanimljivi i nesvakidašnji običaj u džematu Velagići-Pudin Han poprimio svoju današnju formu.
Da bi neko dobio priliku žrtvovati bika u džematu dužan je prijaviti se džematskom odboru. Od 1999. do danas najveći kurban u Bosni i Hercegovini žrtvovali su: Draganović Reko (1999), Zukić Huse (2000), Bilajac Omer (2001), Salihović Husein (2002), Pobrić Rašid (2003), Pobrić Hasan (2004), Garibović Adil (2005), dva brata: Tićević Ramiz (2006) i Tićević Elkaz (2006), Tićević Mirsad (2007), Tićević Ibrahim (2008), Tićević Hakija (2009), Salihović Refik (2010), Tićević Safet (2011), Tićević Mesud (2012), Dervišević Abid (2013), Pobrić Ale (2014), Muslahadin Vardar (2015), porijeklom Turčin, poduzetnik iz Njemačke, Koljić Dževad (2016) i Nezić Osman koji je bika žrtvovao ove 2017. godine. Pored toga, do danas su se prijavili još i Salihović Zuhdija/Emir (2018), Pobrić Ferid (2019), Tićević Emsud (2020) i Almir Garibović (2021). Dakle, već se unaprijed zna ko će, ako Bog da, žrtvovati bika za kurban do 2021. godine.

Hairli običaj

Sam čin prinošenja žrtve obavlja se na sljedeći način. Nekoliko dana prije Kurban-bajrama džematlije se obavijeste o terminu žrtvovanja bika. Obično se to dešava prvog dana Bajrama između podne i ikindije. Ove godine obred žrtvovanja kurbana otpočeo je u 16 sati. Prije nego što se bik povede na mjesto gdje će se žrtvovati imam u porodičnoj kući džematlije koji te godine žrtvuje bika prouči dovu i zamoli Uzvišenog Allaha, dž. š., da primi njihovu žrtvu, da im podari berićeta i napretka u životu i da njima i njihovim umrlim i svim džematlijama Velagića-Pudinog Hana oprosti grijehe. Potom se bik uz zajedničko glasno učenje tekbira: Allahu ekber, Allahu ekber, La ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber velillahi-l-hamd, povede do mjesta žrtvovanja. Ovdje se okupljenima obrati glavni imam ili njegov zamjenik koji ukaže na vrijednost žrtvovanja kurbana, zamoli Allaha da primi žrtvu dotičnog džematlije, a zatim se prouči ašere i dova. Tada se uz prisustvo velikog broja džematlijama s rječima: Bismillahi, Allahu ekber, žrtvuje najveći kurban u Bosni i Hercegovini. Ove 2017. godine bio je to kurban Osmana Nezića. Prema pričanju džematlija bik je imao preko 8 metara (800 kg). Nakon toga bik se nekoliko sati priprema, a zatim u predvečerje stavlja na, za tu priliku pripremljen, veliki ražanj od mesinga i peče cijelu noć. Dok je Kurban-bajram bio u zimskom periodu za pripremanje kurbana bilo je potrebno više od 10 m suhih drva. Ove godine, zbog velikih vrućina, za tu namjenu pripremljeno je oko 5 m drva. Iako džematski odbor zaduži nekoliko ljudi da vode brigu oko pečenja i pripremanja kurbanskog mesa, njima cijelu noć društvo prave starije džematlije koji se u ugodnom razgovoru prisjećaju raznih dogodovština. Tako su nam ispričali da je u rano jutro drugog dana Kurban-bajrama 2005. godine pukao ražanj na kojem se pekao bik. Momci zaduženi za pečenje mesa brzo su se snašli i španerima podigli bika, a zatim nepečeni dio mesa skuhali. Kažu da meso ni jedne godine nije bilo ukusnije od te 2005. U vrijeme dok imam sa džematom obilazi šehidska spomen obilježja pečeno meso se stavlja u sendviče. U 11 sati ujutru počinju pristizati džematlije koje u redu čekaju da dobiju svoj dio poslastice. Tom prilikom pripremi se preko 1000 sendviča, a oni koji se nisu zasitili nakon jednog sendviča, slobodno mogu ponovo stati u red za još jednu porciju. Nakon podne-namaza u naselju se organizuju sportska takmičenja.
Atif-ef. kaže da će džemat Velagići-Pudin Han i u budućnosti ako Bog da nastaviti s ovim hairli običajem. Uvjeren je da će uvijek biti ljudi koji neće žaliti ni truda ni finansijskih sredstava kako bi dobili jedinstvenu priliku da žrtvuju najveći kurban u Bosni i Hercegovini.

Mektebska djeca iz Bosanske Dubice su cijelu godinu štedila novac, a ovoga Kurban Bajrama su od pomenute ušteđevine kupila kurban koji su podijelili komšijama, rodbini i siromasima.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija