digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Elvedin Subašić

Elvedin Subašić

Džemati u dijaspori nalaze se na prekretnici. Model koji je funkcionisao za prvu generaciju naših sunarodnjaka neće nužno funkcionisati za treću i četvrtu generaciju. Koliko istražujemo izazove naših imama, džemata i džematlija i da li unaprijed paternalistički zauzimamo poziciju kako znamo šta džematima treba i kako trebaju djelovati?

U Sarajevu je 28. septembra završena Sarajevska sigurnosna konferencija, koja je u tri dana okupila više od 200 učesnika iz 20 različitih zemalja. Između sesija ove konferencije razgovarali smo odvojeno, ali o istim temama, s istaknutim članovima Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja Abdelom Gafarom (Adel Abdel Ghafar) i Tarikom Jusufom (Tareq Yousef) koji su učestvovali u Sigurnosnoj konferenciji. Adel Abdel Ghafar je direktor programa za vanjsku politiku i sigurnost u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja (Middle East Council on Global Affairs). Vanredni je profesor na Školi za vanjsku službu Univerziteta Georgetown u Kataru. Specijalizirao se za vanjsku politiku i političku ekonomiju regije Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Tarik Jusuf je viši saradnik u Bliskoistočnom vijeću za globalna pitanja. Prije toga, bio je direktor ovog vijeća i Centra Brookings Doha te nerezidentni viši saradnik u programu vanjske politike na Institutu Brookings u Washingtonu, DC. Trenutno je istraživački saradnik Foruma za ekonomska istraživanja u Kairu.

Dok nas gleda u retrovizoru, Dodiku i SNSD-u ništa ne znače kritike analitičara kako je izgubio od države BiH / Ako će se tenderpolitikama i „spengavanjem“ namjenska industrija održavati u zastarjelim industrijskim okvirima kako bi se kazalo da je u potpunosti domaća, onda je mnogo korisnije da bude mjesto najveće američke investicije na Balkanu od 1995. godine do danas

U našoj državi, onakvoj kakva jeste po pitanju mogućnosti zloupotrebe zakonskih praznina i nedorečenosti, kladionice su izvrstan biznis – vlasnici uzimaju i od naroda i od države, dok se svaki pokušaj miješanja u poslovanje kladionica završi fijaskom: političkim porazom ili šutnjom iznuđenom tako da se može sumnjati na mafijaške metode

O aktuelnim političkim i ekonomskim izazovima u našoj domovini govori Dženan Đonlagić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH

Krajem proljeća i početkom ljeta, učenici završnih razreda, njihovi roditelji ali i šira društvena zajednica se intenzivno bave pitanjem budućnosti – koji fakultet upisati, koje zanimanje ima perspektivu i kako se najbolje pripremiti za tržište rada koje se rapidno mijenja. Ove godine, više nego ikad, postavlja se i jedno drugo, pomalo neugodno, ali neizbježno pitanje: je li diploma još uvijek zlatna karta za dobar posao?

Dok politički narativi o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nastoje ovladati javnim prostorom, korištenje svih resursa ove zemlje je vrlo učinkovito. Hrvatski poduzetnici, naročito iz Hercegovine, čine okosnicu „trgovinske kreme“ bosanskohercegovačkog društva i prvi bi trebali dići glas protiv takvih narativa. Naravno, oni ulažu u svoj posao i njihove kompanije ne postoje da bi preživjele – one dominiraju, planiraju i osvajaju. Fokusirani na najgušće naseljene regije, poput Sarajeva, Zenice i doline rijeke Bosne, strateški utemeljuju distribucijske kanale i brendiranje, ciljajući tačno ono tržište koje je najdinamičnije. Koristeći političku situaciju, ali i kroz kvalitet i dosljednost, hrvatski privrednici u BiH dokazali su da znaju ne samo opstati – nego i voditi

O institucionalnom pristupu kulturi sjećanja za Preporod govori dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu

U razgovoru za „Preporod“, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu UNSA i stručnjakinja za pravnu historiju Ehlimana Memišević upozorava da poricanje genocida u Bosni i Hercegovini poprima nove, opasnije oblike – od relativizacije do otvorenog slavljenja počinjenih zločina.  Ukazuje da geopolitičke tenzije, poput ruske invazije na Ukrajinu, dodatno ohrabruju poricatelje i njihovu propagandu. Memišević naglašava važnost institucionalnog djelovanja i obrazovanja u očuvanju kolektivne memorije, upozoravajući da pasivnost društva može dovesti do ponavljanja historijskih tragedija, a rast islamofobije opisuje kao ključni element pripreme genocida u prošlosti i prijetnju sadašnjosti
Stranica 1 od 9

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine