50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg
  1. ševal 1440/4. juni 2019.

Zahvaljujemo Allahu, uzvišenom Gospodaru svjetova, na svakoj blagodati kojom nas je darovao. Zrak koji udišemo, voda koju pijemo, ljepota kojoj se divimo, dobrota koju činimo – od Njega su. On nas upućuje na put istine, zajedništva i ljubavi. U Njegovoj milosti su sva stvorenja. Mir i spas neka su na Njegovog posljednjeg poslanika, pouzdanog i povjerljivog Muhammeda, a.s., i na njegove uzorite ashabe.

Braćo i sestre.

Jutros su naša srca puna radosti i nade. Radosni smo što smo dočekali Bajram, što smo ispratili blagoslovljeni ramazan, mjesec posta i mnogog ibadeta svake vrste. Nadamo se da će nam ti ibadeti biti primljeni i da će nam otvoriti vrata Allahove milosti kada bude najpotrebnije.

U ovom blagoslovljenom danu, na početku ove hutbe, poslušajmo Allahove riječi:

وَالْمُؤْمِنُونَ وَالْمُؤْمِنَاتُ بَعْضُهُمْ أَوْلِيَاءُ بَعْضٍ ۚ يَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنكَرِ وَيُقِيمُونَ الصَّلَاةَ وَيُؤْتُونَ الزَّكَاةَ وَيُطِيعُونَ اللَّهَ وَرَسُولَهُ ۚ أُولَٰئِكَ سَيَرْحَمُهُمُ اللَّهُ ۗ إِنَّ اللَّهَ عَزِيزٌ حَكِيمٌ

A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju; i namaz obavljaju, i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati. – Allah je doista silan i mudar. (Kur'an, 9:71)

Lijepa li temelja za našu zajednicu! Lijepe li osnove za našu duhovnu i svjetovnu kuću, za naše prebivalište i boravište. Da, braćo i sestre, naša krajnja težnja i naša neutaživa želja jeste ta velika i iskrena dobronamjernost: mi jedni od drugih tražimo dobročinstvo, dobro postupanje i lijep govor. Mi tražimo da taj svoj habitus oplemenimo nizom djela kojima ćemo iskazati svoju nepokolebljivu i stamenu pokornost Bogu.

Kada nas vjernik upozori na naše greške i grijehe, mi to nećemo shvatiti kao grubo nasrtanje na naš integritet i naš zamišljeni ugled u javnosti, nego kao iskrenu i dobronamjernu gestu iskrenog prijatelja. I htjet ćemo se mijenjati, vođeni željom da budemo bolji i Allahu bliži.

Budemo li se držali obrasca ponašanja iz citiranog ajeta, Allah će dati da proživimo lijep život, i nagradit će nas većom nagradom nego što smo zaslužili.

Draga braćo i sestre,

Vjera je kao biljka: ona ima sjemenku koja klija, stablo koje se razvija  i plod koji zri. Zato s njom moramo pažljivo postupati. Tek ometla biljka ne daje odmah plod. I vjeri je potrebno vrijeme da se ugnijezdi u našoj duši, da je preobrati i potakne na dobro. Vjernik koji je svjestan svoga stanja i koji zna osluškivati treptaje svoga nefsa, poput je dobrog i iskusnog baštovana, koji tačno zna kada je vrijeme kalemljenja, zalijevanja, plijevljenja korova i berbe plodova njegove biljke.

Zato, o muslimani, budimo čvrsti u vjerovanju, ustrajni u vršenju Allahovih naredbi i izbjegavanju Njegovih zabrana! U svemu tražimo mjeru i umjerenost. Allah ne voli one koji pretjeruju, makar se radilo i o ibadetu. Tako nas je učio Vjerovjesnik, a.s., kada je rekao: Ja i postim, i mrsim; i klanjam, i spavam; ženim se. Ovo je moj sunnet, a ko izbjegava moj sunnet nije od mene. (Buharija)

Islam nije ništa drugo do velika etika, naputak o dobrom i umjerenom životu, živa vjera ljubavi koja obrazuje čvrstu zajednicu ljudi, koji se međusobno poštuju i pomažu. To su oni koji jedni drugima preporučuju istinu i koji jedni drugima preporučuju strpljenje. Strpiti se i praštati u iskušenjima, Kur'an kaže, mudrost je života.

Islam je vjera ustrajnosti. To je vjera onih koji su odani i predani Njemu, vjera kojoj se može slobodno pristupiti i koju se može slobodno ispovijedati. Nema prisile u nju! To je pravilo islama i njegova doktrina. Poštujmo svačije uvjerenje, ne sudimo nikome dok ga ne upoznamo i dok se ne stavimo u njegov položaj. Naša je obaveza da budemo pravični prema ljudima, a posebno prema sljedbenicima Kur'ana, Tevrata i Indžila.

Ono što razdvaja ljude je varljivo i prolazno, radilo se o uvjerenju, o imetku, slavi ili položaju. Vjerovjesnik, a.s., učio nas je da Bog nije zagledan u našu sliku i priliku već u naša srca i naša djela. Svim ljudima život je podjednako mio, a bol teška i ponižavajuća. Vjerovjesnik je od muslimana tražio da štite ljudski život, imetak i dostojanstvo.

Svim ljudima treba mira i ljubavi, bratske pažnje i poštovanja. Ne činite ljudima ono što ne biste voljeli da ljudi čine vama, vasijet je svih vjerovjesnika.

Muhamed, a.s., govorio je: Ja sam poslan svima vama da ispravim krive puteve, i ujedinim razbijene skupine i poučim vas da je Bog jedan. A Isa, a.s., nas je učio da nije svet samo Hram u Jerusalimu, već je čitav ljudski rod hram, kada se ljudi vole i žrtvuju jedni za druge.

Ljude treba voljeti, popravljati i odgajati, štititi njihova prava, osluškivati i ispunjavati njihove potrebe, pozivati ih na Božiju stazu mudrošću i lijepom riječju, ukazivati im na grijeh i zlo, a kada ono zaprijeti da se materijalizira i suprotstaviti mu se. Što god smo sami iskusili da je gorko i bolno, to ne bismo smjeli činiti drugima.

Braćo i sestre.

Veličina naše Zajednice nije nikada bila u njenoj brojnosti, već u širini duha kojim je prožeta. Naši preci vjerovali su riječima Vjerovjesnika, a.s., koji je rekao: Allah neće uzdići ni jedan narod koji slabijim ne daje njihova prava. A prvi halifa h. Ebu Bekr, kada je izabran za vladara zajednice, tragom Vjerovjesnikovih, a.s., riječi je rekao: Najslabiji među vama kod mene je najjači, kada se radi o zaštiti tuđeg prava.

Niko nam, osim nas samih, ne može pričiniti ni sreću ni zadovoljstvo! Samo vlastita djela ili nedjela rađaju slatkim ili gorkim plodovima.

Čuvajte se teških riječi! Našoj zemlji one su najteži teret.

Kada o ljudima sudite, pravedni budite, jer je to najbliže bogobojaznosti.

Ali praštati nasilnicima je nasilje nad potlačenima. Trebamo zaustaviti privatizaciju javnih funkcija i institucija, a posebno pravosudnih, koja je na djelu. Uzurpirana institucionalnost se pretvara u nepravdu i nasilje, a   nekontrolirana moć se pretvara u nasilje i despotiju. Upozoravamo odgovorne ljude da se odgovornost za stanje u zemlji neće moći adresirati na kriminalne grupe, već na njih, domaće i međunarodne institucije i odgovorna lica, koja izbjegavaju vršiti svoju zakonom propisanu ulogu. Jedna drevna mudrost kaže: Ugasite vatru dok je još mala, jer kad se vatra rasplamsa spalit će svijet.

Braćo i sestre.

Neka svaki bosanski građanin i svaki musliman, ma gdje bio, obnovi svoju vjeru u Boga i zanovi svoju prisegu narodu i zemlji Bosni. Za nas i naše pretke, Bosna je uvijek bila više od zemlje. Pjevali smo joj u svojim pjesmama i branili je svojim životima.

Bosna je mnogo više od onoga što mi jesmo. To je ideja koja se nosi u prsima; vjera u njene ljude i različitosti koje ih spajaju, koje su pohranjene u njenom imenu. Bosna se održava i hrani bogatstvom života u zajedništvu. Stoljeća iza nas svjedoče o tome. Sve naše patnje i radosti, porazi i pobjede, slave i padova, utkani su u našu zajedničku svijest, u naše tijelo i naš duh.

Bosna, to je zajednička riječ za sve naše strahove i sve naše nade. Mi vjerujemo da sudbina naše domovine nije određena onim što je bilo, već ona izvire iz duha koji se rađa i sniva o onome što će tek biti. U tome je tajna koju njeni dušmani nikada neće moći razumjeti. Bosna će vječito biti mlada i prkosna, otvorena za život u svojoj različitosti.

Učinimo Bosnu slobodnom zemljom, u kojoj vladaju jednakost i pravda za sve. Ne razdvajajte njene sinove i kćeri, jer onaj ko naudi njenom čovjeku prije podne i sam će stradati poslije podne. Bosna ima samo jednog dušmanina koji joj se nameće, u čijem korijenu je slijepa i nerazumna mržnja prema drugim ljudima.

Kao što su se naši sinovi i kćeri borili za Bosnu, tako i mi danas ne smijemo dopustiti da nastave s njenim trovanjem i ogađivanjem isti oni dušmani što su kidisali na nju. Probudimo se! Iznađimo u sebi zapretenu i zatomljenu snagu i učinimo ovu prelijepu zemlju našim lijepim prebivalištem.

Nemojmo samo nevoljko slijegati ramenima na otimanje zemlje, njihove očite atake i naše neznanje i nesnalažljivost. Dosta smo šutjeli i trpjeli, podnosili nepravdu i pa i poniženja, ne bi li se drugi urazumili. Vrijeme je da jedni druge prihvatimo kao građane i priznamo vlastite greške.

           

Braćo i sestre.

Nemojmo zaboraviti kur'ansku maksimu:

Ko učini trun dobra vidjet će ga, a ko učini i trun zla vidjet će ga.

To nam je Uzvišeni obećao. Hoće nas ponukati da se o svakoj svojoj, i najsitnijoj, gesti dovoljno pobrinemo da ona bude dobra i korisna, i nama i ljudima. Hoće nam kazati da je naš život ustvari velika borba između te dvije sitne krajnosti.

Držimo se Allahove upute, časnoga Kur'ana i puta Allahovog vjerovjesnika koji je govorio: Allah me nije poslao da vam budem teret, niti da tražim od vas nemoguće, već me je poslao da poučavam i olakšavam.

Budimo u našim životima bolji ljudi, oplemenjeni duhovnim bogatstvom. Činimo puno dobrih djela i ispunimo sve svoje dužnosti prema Bogu i ljudima. Iz svojih imetaka, koliki god oni da su, izdvojimo ono što drugima pripada i ono što pripada zajednici muslimana. Razveselimo one koji su u nevolji, stare i nemoćne.

Susretnimo se sami sa sobom i izvagajmo količine svojih dobrih i loših postupaka. Budimo iskreni i strogi prema sebi.

Zaboravimo mahane koje tražimo kod drugih: naših komšija, rođaka, prijatelja i poznanika. Sačuvajmo svoje jezike ružna govora o njima. Prilazimo im s poštovanjem, uvažavanjem i prihvatanjem.

Pomirimo se ako smo u zavađi s drugima. Učinimo prvi korak i budimo hrabri u tome. Smekšajmo naša srca prema njima. Budimo od onih koji doprinose da islamsko bratstvo vlada među vjernicima.

Učvrstimo naše džemate i zajednice. Ne dajmo da se klica razdora među nama širi i razvija. Okupljajmo ljude, a ne razdvajajmo ih. Neka naše bratstvo, solidarnost i zajedništvo budu primjer. Prevaziđimo političke i druge razlike među nama.

Braćo i sestre.

Živimo našu vjeru onako kako to treba da čine dobri muslimani. Podijelite radost Bajrama sa svojim bližnjima, komšijama i prijateljima.

Neka nam Bajram vrati vjeru i nadu u bolje sutra; neka među nama vlada sloga; neka nam zajedništvo u vjeri i ljubavi povrati samopouzdanje i neka u milosti Božijoj nađemo utočište od slabosti naših. Sutra je Dan šehida, oni očekuju naš zijaret. Pokažimo koliko im dugujemo posjetom njihovog mezara i učenjem fatihe.

Svim muslimanima u Bosni i Hercegovini želim blagoslovljene dana Bajrama. Posebno ga želim čestitati prognanim, bolesnim i nemoćnim, s dovom Stvoritelju Uzvišenom da im bude na pomoći!

Posebne bajramske čestitke upućujem našoj braći u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, te muslimanima u bošnjačkoj dijaspori i svim muslimanima u svijetu.

            Bajram šerif mubarek olsun!

Svjedočenje reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića o incijativi da se žrtve Genocida u Srebrenici pokopaju u Kladnju

Sarajevo, 20. august 2018. godine (MINA)Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je danas Bajramsku čestitku vjernicima povodom nastupajućeg Kurban bajrama 1439. h.g.

Hutba reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića povodom godišnjice Genocida nad muslimanima Bošnjacima

Treba ukazivati povjerenje onima koji zajednički interes stavljaju ispred ličnog

Ovaj mjesec Kur’ana smo u našim džamijama i porodicama dostojanstveno ispratili uz brojne izazove i iskušenja koja imamo kao pojedinci, kao narod i država, ali ipak bez ozbiljnih sigurnosnih izazova za naše vjernike i džamije. Ovo je tek drugi takav ramazan još od godina pred agresiju na našu domovinu.

Preporod: Uvaženi reisu-l-ulema, mjesec ramazana je na samom kraju. Posjećivali ste džemate u Bosni i Hercegovini, ali ste ove godine bili i u posjeti muslimanima Sandžaka (Mešihatu IZ u Srbiji). Možete li, za čitaoce Preporoda, ukratko, osvrnuti se na Vaše dojmove vezane za ovogodišnji ramazan?

Reisu-l-ulema: Prije svega, izražavam svoju zahvalnost Uzvišenom Allahu što nam je dao da ispostimo još jedan ramazan u miru i slobodi. Ovaj mjesec Kur’ana smo u našim džamijama i porodicama dostojanstveno ispratili uz brojne izazove i iskušenja koja imamo kao pojedinci, kao narod i država, ali ipak bez ozbiljnih sigurnosnih izazova za naše vjernike i džamije. Ovo je tek drugi takav ramazan još od godina pred agresiju na našu domovinu.
Našem narodu i našoj domovini treba mir. Treba nam stoljeće mira. Svaki put kada su se dešavala velika globalna previranja naš narod je plaćao cijenu. Uvijek su u kriznim vremenima dolazili do izražaja predatorski identiteti velikodržavnih projekta naših susjeda koji su se hranili progonima bošnjačkog naroda i otimanjem njihovog životnog prostora kroz konstantne pokušaje slabljenja bosanske države i njenog društva. Svaki put kada smo imali period mira naš narod, koji pokazuje svoju vitalnost, je obnavljao svoje vjersko, kulturno, biološko, prostorno pa samim time i političko biće. Zato se mi borimo za slobodu, mir i ravnopravnost, ali one politike koje su kroz historiju pokazale genocidne namjere čine sve da do toga ne dođe. Oni podgrijavaju podjele i sukobe jer vjeruju da samo tako mogu prikriti svoje zločine i završiti projekat etničkog čišćenja i uništenja multietničkog duha ne samo Bosne i Hercegovine nego većine balkanskih zemalja.
Moji ramazanski obilasci su ovo samo potvrdili. Naš narod širom prostora na kojem se historijski protezala drevna Bosna pokušava sačuvati svoje biološko i kulturno biće tražeći mir u kojem će dostojanstveno živjeti i podizati svoje porodice. To im konstantno osporavaju oni koji svoje slabosti i nesigurnosti projiciraju kroz strah od drugoga.

O budućnosti Bosne i Hercegovine u EU

Preporod: Mnogo je godina prošlo od agresije, a čini se da politike koje su dovele do agresije na Bosnu i Hercegovinu, još uvijek imaju svoje zagovornike. U čemu vidite snagu opstanka cjelovite Bosne i Hercegovine?

Reisu-l-ulema: Problem je što te ideologije i politike od Balkanskih ratova s početka XX stoljeća pa sve do njegova kraja devedesetih godina nisu poražene i što se njihovi ideolozi i rezultati zločina koje su kroz udružene zločinačke poduhvate osmislili i realizovali veličaju kao nacionalna dostignuća, dok se zločinci predstavljaju kao heroji. Sada se ti zločinački projekti pokušavaju pokriti plaštom populističkog nacionalizma i čak zaogrnuti nekim «evropskim vrijednostima» i kao takvi legalizirati u budućoj Evropi.
Naravno, ne desi li se neka radikalna promjena u Evropi u smislu i njenih vrijednosnih sudova, to se neće desiti i te politike nacionalističkih podjela i zagovaranja etnički čistih prostora koji pripadaju samo jednom dominantom etnicitetu će ostati prepreka ne samo evropskom putu nego i mirnom suživotu ljudi ovih naših prostora. Te retrogradne ideje i politike su nešto s čime se moramo svi u Evropi zajedno razračunati i ne trebamo ih normalizovati zbog nekih realpolitičkih ciljeva. Nadati se da će doći do moralnog preporoda naših društava i da će ljudi prestati podržavati takve politike. Bilo bi mi drago ako bi na tom putu vjerske zajednice, uz akademsku zajednicu i medije, imale značajnu ulogu i dale svoj doprinos u demitoligiziranju Balkana.

Preporod: Da li zabrinjava porast političkog utjecaja desnice u Evropi. Da li ste zabrinuti za budućnost one Evrope, čijem priključenju teži i Bosna i Hercegovina?

Reisu-l-ulema: Naravno da nas brine uspon radikalne desnice koja je prije svega prijetnja ideji ujedinjene Evrope i vrijednostima na kojima je ona sazdana. Očito je da takve snage istovremeno pokazuju otvorenu netrpeljivost prema muslimanima i zagovaraju islamofobični nasilni ekstremizam. Ideja ujedinjene Evrope bila je privlačna ne samo zbog ekonomskih interesa nacija i privrednog blagostanja koje se obećavalo građanima članica nego prije svega zbog vrijednosti koje je ona simbolizirala. Ideja ujedinjene Evrope je stajala naspram despotskih režima istoka i neslobodnih i netolerantnih društava. Ako Evropa prestane biti simbolom slobode, ravnopravnosti, makar za sada samo za muslimane, ona će izgubiti sebe. A mi kroz historiju pamtimo i takve drugačije evrope koje ne samo da nisu bile svjetionik za obespravljene nego je svijet uložio ogromne žrtve kako bi se obračunao sa zlom koje su izrodile. Nakon II svjetskog rata evropski narodi su odbacili mit o superiornosti rasa. Fašizam je poražen od strane liberalnih, demokratskih snaga uz ogromne žrtve. Uspon ekstremne desnice bi ponovo mogao uvući Evropu u stoljeće nesigurnosti, a možda i rata. Na granicama Evrope i u njoj samoj, mir je uvijek bio krhak. Najviše se bojim onih oluja koje Evropa sama stvara, Bošnjaci dobro znaju kako hladni vjetrovi mogu puhati nad Evropom.

Preporod: U posljednjoj agresiji na BiH, mjeseci kasnog proljeća i ljeta obilježeni su masovnim stradanjima Bošnjaka u Prijedoru ali i drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine, Genocidom u Srebrenici... Poznato je da IZ godinama nastoji da se stradanja Bošnjaka dostojno i institucionalno obilježe. Da li je taj proces pri kraju?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica u BiH čini ono što je u njenoj moći, ali ona ne može biti jedina koja baštini kolektivno pamćenje našeg naroda. Ona u tome ima svoje mjesto i mi ćemo se truditi da to tako bude. Posebno ćemo se brinuti o vjerskim aspektima obilježavanja svih stradanja, o dženazama, dovama za šehide i nevino ubijene, o održavanju mezarja i svemu onome što po prirodi misije Zajednici pripada. I u Prijedoru smo ustanovili jednu centralnu manifestaciju koja će se nastaviti održavati kao centralna i kada više ne budemo imali identifikovanih tijela za organizovanje kolektivnih dženaza. Vijeće muftija će, ako Bog da, razmatrati i načine na koje dostojanstveno obilježiti mezarja žrtava ubijenih u dolini Sane, ali tamo za razliku od Srebrenice nemamo jedno centralno mezarje na kojem su ukopane sve žrtve genocida. Razmjere zločina u Prijedoru i dolini Sane su svojim karakterom definitivno genocid iako za sada nemamo takvu pravosnažnu presudu pred međunarodnim sudovima. Još jako puno se treba uraditi kako bi se dokazala istina o svemu što se tamo desilo, kako bi se svi odgovorni procesuirali i kako bi se poništili rezultati zločina. Neshvatljivo je odbijanje vlasti u tom gradu da daju suglasnost da se makar djeci ubijenoj u tom zlotvorskom pohodu izgradi spomenik. To nam dovoljno govori sa kakvim mračnim politikama i ideologijama se borimo u nastojanju da sačuvamo istinu o onome šta se dešavalo.

Preporod: Migracije miliona ljudi u posljednjih sedam godina postale su globalni izazov. Jedna od posljedica ratova u Siriji, Jemenu, Iraku, Afganistanu su prilivi izbjeglica i migranata prema zemljama zapadne Evrope. Kako vi vidite evropski odgovor na ovu veliku, prije svega, humanitarnu krizu i spremnost (ali i odbijanja) evropskih država prihvata i pomoći ovim ljudima?

Reisu-l-ulema: Očito je da Evropa nema odgovor na ovaj problem. Većina izbjeglica, migranata i žrtava trgovine ljudima koji dolaze u BiH dolaze preko zemalja koje su članice EU, izuzetak su oni koji zbog bezviznog režima dolaze avionima u Srbiju, a odatle se, čini mi se, planski šalju u Bosnu i Hercegovinu, bolje rečeno na neka područja Federacije Bosne i Hercegovine. Mi smo u Islamskoj zajednici još u februaru upozorili naše državne organe da se sprema kriza i da moraju spremiti adekvatan odgovor. Mi u Islamskoj zajednici na ovu krizu gledamo kao na humanitarnu, ali smo svjesni da ona ima i drugačije dimenzije, te zato i ovaj put apeliramo na državne organe da iznađu cjelovitu strategiju za rješavanje ovog pitanja. Ono što je sigurno jeste da, dođe li do potrebe da Zajednica i naši ljudi pokažu svoju solidarnost, ta solidarnost neće izostati. To smo vidjeli i u ovim prvim danima krize. Ali to ne može biti jedini plan. Zbog svega što vidimo i čujemo moramo još jednom upozoriti da Bosna i Hercegovina, ili čak samo neki njeni dijelovi, ne mogu biti pretvoreni u velike izbjegličke kampove u koje će se skupljati svi oni koji se puštaju da uđu u Evropu, a ne dozvoljava im se da uđu u bogate evropske zemlje.

Sa zebnjom gledamo na odlazak mladih iz domovine

Preporod: U javnosti se već dugo vremena tretira problem odlaska mladih iz BiH. Oni odlaze u potrazi za boljim ekonomskim uslovima života, ali i stabilnijim društvenim uređenjima. Čija je to odgovornost?

Reisu-l-ulema: Sa zebnjom gledamo na odlazak mladih iz domovine. Već sam ranije rekao da ljudi odlaze. U Krajini su nam imami rekli kako u džamijama u nekim džematima nedostaje jedna čitava generacija u saffovima. Ljudi odlaze zbog nezaposlenosti, ali odlaze, kako je to interna analiza koju je izradilo Vijeće muftija pokazala, i oni zaposleni u potrazi za boljim poslom. Čini se da ljudi odlaze prije svega zbog nedostatka perspektive i zbog osjećaja nesigurnosti i zapostavljenosti. Taj pesimizam, beznađe i negativna slika koja se stvara i kada stvari nisu tako loše itekako igra ulogu u stvaranju klime u kojoj i oni koji pristojno žive razmišljaju o odlasku. Polahko stječem dojam da je ovo sve dio nekog većeg plana. Kao da su i naše politike na to pristale. Zbog zauzetosti svojim jalovim političkim borbama, koje su im nametnute, ne vide da im vuci stado rasturiše. Volio bih vidjeti da se čini sve kako bi se stanje popravilo, ali i da se ljudi ohrabruju da se bore za bolje sutra i da od problema ne bježe. Medijska slika koja se sada kreira u potpunosti doprinosi ovakvom stanju. Također, voljeli bismo vidjeti državne programe koji će podsticati natalitet, štititi porodicu, porodilje i djecu. Bošnjaci najviše troše novca na kockarnice, milijarde su potrošene u nekoliko zadnjih godina. Toj pošasti i niskom ljudskom poroku se mora stati ukraj. Žao mi je što određene politike, koje su možda i same ogrezle u ovaj porok, guraju naš narod u propast.

Preporod: Pred nama su još jedni parlamentarni izbori, čija je predizborna kampanja, nezvanično, već počela. Islamska zajednica se optužuje za svrstavanja na stranu određenih političkih partija i kandidata za člana Predsjedništva. Kakav će odgovor Islamska zajednica imati prema predizbornoj kampanji i političkim strankama?

Reisu-l-ulema: Mi u Islamskoj zajednici se nadamo da predizborna kampanja neće stvoriti dodatne tenzije među građanima Bosne i Hercegovine. Prema ovome što smo vidjeli do sada, teško da će se to desiti ali mi zato apelujemo na sve političke subjekte da džamije i vjerske objekte kao i vjerska osjećanja ljudi poštede politizacije i političkih sukobljavanja. Toliko smo puta ponovili da Islamska zajednica i ja kao reisu-l-ulema nećemo favorizovati nijednu političku opciju. Svaka od njih govori dovoljno da ljudi mogu slobodno donijeti vlastite odluke i to tako treba ostati. Mi bismo voljeli kada bi ljudi ukazali povjerenje onima koji stavljaju zajednički interes ispred ličnog i koji žive sa svojim narodom i uz njega. Neka se povjerenje da onima koji su pokazali da se marljivim radom i trudom stanje može popravljati, društvo razvijati a država štititi i jačati. Moramo nekako intuitivno prepoznati populiste među političarima koji nikakvih kompetencija ne posjeduju osim ispraznih emocija i prazne retorike.

Preporod: Iz objavljenih podataka s popisa u BiH iz 2013., koji su objelodanili, između ostalog, i podatke o pismenosti u Bosni i Hercegovini, saznali smo da 146.000 stanovnika naše zemlje nema nikakvo formalno obrazovanje. Da 21,5 % (FBiH) i 21 % (RS) osoba starijih od 15 godina ima završenu samo osnovnu školu? Šta bi u tom kontekstu bila poruka mladima Bosne i Hercegovine?

Reisu-l-ulema: Moja poruka mladima, ali prije svega njihovim roditeljima koju sam već nekoliko puta u susretima sa našim džematlijama ponovio jeste da trebamo biti spremni odvojiti od zalogaja i vlastitog komoditeta, ali školovati svoju djecu. Znam da je ekonomska situacija teška, ali mi danas puno bolje živimo nego naši roditelji na čije se vrijeme često pozivamo. Samo uz kvalitetno obrazovanje može se živjeti bolje. Islamska zajednica u BiH je zato obrazovanje stavila u fokus svoga ukupnog djelovanja. I danas značajan dio sredstava našeg zajedničkog Bejtu-l-mala ulažemo u obrazovanje. Svake godine se povećava broj stipendija koje Islamska zajednica kroz različite fondove i na različitim nivoima u domovini, domovinskim zemljama i našoj dijaspori izdvaja. Ulažemo i u nove odgojno obrazovne projekte u obdaništa, ali i u kapacitete naših medresa i fakulteta.
Ono što nas brine pored ovih poražavajućih podataka o nivou pismenosti našeg naroda koji su trebali već odavno upaliti crvena svjetla u svim tim brojnim ministarstvima obrazovanja koja finansiramo jeste i sistematsko devalviranje obrazovnog sistema kroz osnivanje obrazovnih institucija sumnjivog kvaliteta i hiperprodukciju zvanja i titula bez bilo kakve istinske kontrole kvalitete obrazovnog procesa. Takvim oportunističkim djelovanjem radimo protiv budućnosti naše djece i domovine. U obrazovanju su se pojavili nakupci iza kojih stoje kantonalne politike, uz čast izuzecima. Bošnjaci ni u kantonima gdje su većina nemaju jedinstvenu strategiju i viziju odgojno-obrazovnog sistema. Politike koje ih predstavljaju ne znaju kuda idu, ili pak znaju pa iz sebičnih razloga pojedinci uništavaju budućnost naše djece. Ako se s ovim partikularnim politikama brzo ne obračunamo ovi podaci koje ste gore pomenuli bit će još gori.

Preporod: Pred nama su dani Ramazanskog bajrama. U Vašoj poruci pozivate da se plodovi ramazanskog posta vide u našim postupcima i u našoj zajednici.

Reisu-l-ulema: Tako je, post nije kao niti jedan drugi ibadet sam sebi smisao. On treba da preodgoji našu dušu. To je imanska škola koja nas odgaja. Tragovi tog posta se zato moraju vidjeti na našim postupcima i u našem društvu. Ramazan nas je naučio i da je pravi vjernik samo onaj koji je u službi drugih. Pravi vjernik je onaj koji vjeruje da u ovom životu koji nam je Bog dao ima nešto što je veće od naših sitnih ličnih interesa. Zalaganje i žrtvovanje za opće dobro, željenje drugim ljudima ono što se želi sebi je bit vjere. Sebičnost i egoizam, bio on na nivou pojedinca ili čitavih naroda i država, je nešto što se suprotstavlja nauku svih vjera. Mi smo ljudi samo zato što vjerujemo i imamo nadu da je bolji svijet moguć i što imamo povjerenje u druge ljude s kojima živimo.
Zato nema ni Bajrama bez zajedništva.
Na ovim našim prostorima Bajram se oduvijek dočekivao sa rodbinom, prijateljima i komšijama. Nadam se da će tako biti i u generacijama koje su pred nama, da će duh zajedništva i otvorenosti nadvladati ideje podjela i zatvorenosti.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija