digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Vijesti

U medresama zastupljeno 30% vjerskih predmeta, a 70% se odnosi na ostale

Autor: Senada Tahirović Februar 24, 2015 0

U nastavku donosimo dio intervjua s dr. Amirom Karićem, direktorom Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ

 

S obzirom na iskazanu želju za otvaranjem i srednjih škola u okviru školskih centara, šta je budućnost medresa?

Dr. Karić: Medrese su srednje vjerske škole i konsenzus je da takvo određenje trebaju zadržati. Međutim, one već osam godina funkcioniraju tako da se završetkom školovanja u medresi ne stiče se stručno zvanje imam, hatib i muallim kao što je bio slučaj do 2006. godine. Rekao bih da je to bila razdjelnica za dalje profiliranje medrese. Sada je u nastavnom planu i programu, po fondu časova zastupljeno 30% vjerskih predmeta, a 70% se odnosi na ostale, i to prirodno-matematička, jezička, društvena, multidisciplinarna grupa, te izborna nastava. Reforme ciljaju ka tome da se učenicima osigurai najkvalitetnije obrazovanje, najbolja priprema za odabir studija za koje učenici imaju najviše afiniteta i za odabir zanimanja u kojem će se najbolje razvijati. U tom smislu planiramo dalje raditi na polju izborne i fakultativne nastave. Drugi cilj je da se učenicima omogući kompetitivnost na univerzitetima u inozemstvu. To podrazumijeva postepeni prelazak da se dio nastave realizira na engleskom jeziku. Uvjeren sam da je to veoma ostvarivo tokom sljedećih deset godina. Proces treba voditi postepeno i fleksibilno, tj. u skladu sa dinamizmom stjecanja uslova u pojedinim medresama. Bitno je u razdoblju od deset godina ostvariti postavljeni cilj. Sve ovo podrazumijeva i finansijska sredstva za doedukaciju nastavnog kadra, ali i za određene poticaje. Sve ovo i mnogo drugih detalja imam u vidu kada govorim o pripremama i provođenju ovog procesa.

Do devedesetih godina prošlog stoljeća, medrese su bile ustanove IZ koje su primarno obučavale imame, hatibe i muallime, dakle kadar koji je IZ trebala za provođenje vjerskog života na ovim područjima. De facto, Islamska zajednice takvih škola više nema. U studiji o visokom obrazovanju spominje da će islamska zajednica posebnu pažnju posvetiti savremenom odgoju i obrazovanju imama. Na koji način?

Dr. Karić: Devedesetih godina 20. stoljeća, tačnije tokom agresije obnovljen je rad nekoliko medresa, a neke su nanovo osnovane. Stručno zvanje imam, hatib i muallim/a sticao se završetkom medrese sve do 2006. godine, o čemu sam već govorio. U međuvremenu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je radio određene reforme čime je djelimično preuzeo dio stručnog osposobljavanja studenata za imamski poziv. Istina ovi procesi nisu bili dovoljno sinhronizirani, ali FIN je suštinski premostio tu prazninu o kojoj govorite. U međuvremenu je propisano Pravilnikom o imamima da je uslov za imamsku službu da kandidat ima završen Fakultet islamskih nauka, teološki ili imamski smjer, ili islamski fakultet završen u inozemstvu, s time da je diploma nostrificirana na FIN-u. Dakle, Islamska zajednica ima fakultet za obrazovanje imama.

Istina, uslovi u kojima imami danas rade, kao i svi mi općenito, odnosno složenost poslova, zahtijevaju dodatne napore da kreiramo studije tako da se oni još bolje osposobe za vođenje džemata kao i za druge dužnosti u Islamskoj zajednici. Smatram da pored bazičnog teološkog znanja, tj. sticanja kompetencija u klasičnim vjerskim naukama, te ovladavanja fundamentalnim znanjima iz oblasti humanističkih i društvenih nauka, potrebno je sticanje i drugih kompetencija i praktičnih znanja neophodnih za obavljanje dužnosti u Islamskoj zajednici. Ukratko, znanje mora biti aplikabilno. Iako nije prioritet, ali u odgovarajućem trenutku će biti potrebno stupnjevito normirati kvalifikacije za hijerarhijsko napredovanje, a paralelno s time kreirati i dodatne i specijalističke programe. Ovako govorim na temelju više razgovora koje sam imao sa desetinama imama, različite životne dobi i obrazovnih profila, koji su na dužnostima u džematima u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Švicarskoj, Norveškoj, Švedskoj, Njemačkoj, SAD, itd. kao i razgovora sa nizom naših istaknutih intelektualaca. Poseban izazov je riješiti pitanje osposobljavanja imama za džemate u dijaspori, koji će pored svega spomenutog morati dobro znati jezik zemlje u koju idu na službu. Trenutno je u izradi pravilnik o radu organa Islamske zajednice u dijaspori. Njime bi trebalo, između ostaloga, normirati i stručni profil imama za dijasporu, a Fakultet islamskih nauka će kreirati određene programe koji će odgovoriti tim potrebama.

 

Pažnja! Cijeli intervju u Novom Muallimu, br. 59
« U Meki potpisan sporazum o saradnji Rabite i Islamske zajednice u BiH Uređenje dvorišta srušene džamije pored Narodnog pozorišta u Sarajevu »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine