digitalbanner-naslovna7.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg

Zašto je ovo najbitnije vrijeme za islam u Evropi?

Autor: Akbar Ahmed Januar 28, 2015 0

Dan nakon terorističkog napada u Parizu profesor Akbar Ahmed napisao je komentar u The Huffington Postu kojeg prenosimo

 

Dok smo bili u Francuskoj, desila su se najmanje tri incidentna nasilja u kojim su bili uključeni muslimani. Većina muslimana živi u osiromašenim područjima, getima. U Marseju u kojem 30% populacije čine muslimani, postoje čitava područja koja su odsječena od ostatka grada u svakom smislu. U ovim područjima droga se prodaje bez ikakvih ograničenja, tako da ne bi trebali iznenađivati akti nasilja koji dolaze iz ovakvih zajednica.
Odnosi između muslimana i nemuslimana širom Evrope doprinose osjećaju da su muslimani pod opsadom. Preko 17.000 Nijemaca je marširalo protiv muslimana u Dresdenu, a u Švedskoj su tri džamije napadnute. Muslimani se predstavljaju kao “ne-Evropljani” i “barbari” za koje nema mjesta u “civiliziranoj” Evropi.
Širom kontinenta muslimani osjećaju nesigurnost. Iako je čin gašenja svjetala historijske katedrale u Kelnu značajan, malo je doprinio smirenju osjećaja nervoze koji muslimani imaju.
Primijetili smo vrlo jasan dvostruki neuspjeh; muslimanske vođe i organizacije su strahovito podbacile iz razloga što ubice, poput onih u Parizu, dolaze iz muslimanskih zajednica. Bez ojačavanja vođstva i same zajednice ovakvi incidenti će nastaviti da se dešavaju. Naprimjer, ne postoji centralna džamija u Marseju kao mjesto društvene organizacije i aktivnosti. Muslimanske vođe moraju insistirati na činjenici da žive u drugačijem društvenom i kulturnom kontekstu u odnosu na onaj iz kojeg su došli i da bi muslimani u svakom dijelu planete bili povrijeđeni uvredama na račun vjere i Poslanika, ali da izražavanje neslaganja ne može biti kroz nasilje.
Lokalna uprava je, također, napravila strašan propust. Da nije tako, napadi se ne bi dešavali ovim intenzitetom. U saradnji sa muslimanskom zajednicom moraju se iznaći efikasne strategije koje će spriječiti nasilje u budućnosti. Mir se neće postići ukoliko nemuslimanske i muslimanske vođe ne budu radili zajedno. U trenutnoj situaciji imamo neozbiljne i nasumične ponude sa jedne, i pretjerano nasilje sa druge strane.
Mi u Americi često previđmo činjenicu koliko je Evropa blizu Africi i Aziji. Kontinenti se u stvari dodiruju, na zapadu Španija dotiče Maroko, a na istoku Grčka Tursku. Granice su jedva vidljive. Preko 150.000 imigranata je došlo u Italiju samo u 2014. godini. 1.300 ih je bilo spašeno sa otvorenog mora u vrijeme dok smo mi bili u Italiji. Sve dok postoji politički haos u  Sjevernoj i Centralnog Africi, kao i na Bliskom Istoku, ljudi će napuštati svoje domove i tražiti utočište u Evropi. Dugoročno političko rješenje glede izbjegličkog pitanja mora biti što skorije pronađeno, inače će resursi postati nedovoljni za sve koji ih trebaju.
 Uzimajući u obzir brojne incidente koji se dešavaju širom Evrope, nije teško zaključiti da će pitanje muslimana u Evropi predstavljati veliki izazov društvu, uključujući pitanja zakona i reda, u vremenima koja dolaze.
Predsjednik Francuske i imam centralne pariške džamije su osudili ubojice izjavljujući da će u pakao. Bez obzira na njihove izjave, problematično je da je ovaj čin bio vjerski motiviran. Muslimani mogu koristiti vjersku retoriku u osudi čina koji se desio, ali je činjenica da je taj čin došao kao produkt društvenih prilika u kojima se muslimani u Evropi danas nalaze. Valjan odgovor bi trebao da ide u smjeru sprječavanja ovakvih dešavanja u budućnosti, umjesto održavanja ispraznih teoloških diskusija i osuda. I naravno, pravilna i korektna strategija i politika odnosa sa manjinama mora biti što prije uspostavljenja širom Evrope.
Ovo je teško vrijeme u Evropi i zahtijeva mudrost, hrabrost i samilost na obje strane. Na sreću, postoje brojni muškarci i žene sa izvanrednom vizijom, a koje smo imali privilegiju sresti – od Bent Melchiora, bivšeg visokog rabina za Dansku, Rowana Williamsa, bivšeg kanterburškog nadbiskupa do Mustafe Cerića, bivšeg reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine. U njihovim porukama međuvjerske, međukulturalne saradnje, dijaloga i razumijevanja nazire se jevrejski princip, tikkun ulam, izliječenja napuknutog svijeta. Svakako na njih, i njihovu poruku, treba obratiti pažnju.


prijevod s engleskog:
Mahir Kevrić

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine