Prva mubarek noć mjeseca redžeba je Lejletu-r-Regaib, nastupa uoči prvog petka u tom mjesecu, a muslimani je kao odabranu noć obilježavaju u ibadetu

Vjernici se raduju mubarek noćima, jer čovjek svjestan Boga – prije negoli pogleda ka Nebesima - gleda u sebe. Mubarek noći su dodatno ohrabrenje da vjernici svoje najglasnije i najskrovitije želje predaju Utočištu - Gospodaru svjetova. I zbog toga je ova noć prilika da preispitamo svoje ciljeve, strasti i želje za budućnost i kao i za svojevrsno godišnje ‘podvlačenje crte’.

Nastupio je redžeb – stigli su učajluci

Među muslimanima Balkana izraz učajluci je zajednički naziv za mjesece redžeb, ša›aban i ramazan. U njima se nalaze četiri mubarek noći, to su: Lejletu-r-Regaib, Lejletu-r-Berat, Lejletu-r-Miradž i Lejletu-l-Kadr. Ove noći su za ljude - za otvorene razgovore s Bogom u kojima čovjek sebi otkriva ono što je Bogu znano, a što mu može biti od pomoći u susretu sa svijetom oko sebe. Kome, do Bogu, kazati svoje želje, nemare, grijehe i nade – i tako se susresti s njima? S kim se bez zadrške, do s Bogom savjetovati o svojim prioritetima, i tako se susresti s mogućnostima i ograničenjima? Zbog toga su duhovni velikani mubarek noći opisivali kao vodu koja se susreće sa suhom zemljom. Redžeb je jedan od četiri mjeseca sigurnosti i mira. Nepovredivost njihovu spominje i Kur’an: Od kad je stvorio nebesa i zemlju Allah je propisao da je broj mjeseci dvanaest od kojih su četiri sveta, u njima sami sebi zulum ne činite (kršeći Allahove zabrane i granice)!“ (Tevbe 36). Redžeb je i mjesec muštulukdžija ramazana, u kojem se otvaraju mnoge mogućnosti vjernicima, a između ostalih mogućnost za kultiviranje višeg nivoa svijesti o Božijoj milosti i prisutnosti.

Noć želja – prilika tragaocima

Prilike koje pružaju mubarek noći nisu dragocjene samo za duhovni razvoj, nego su neophodne kao prilike u kojima se pravi iskorak u sprječavanju jednoličnosti ustaljenog ritma koji može voditi ka uspavanosti. Tačnije onoj vrsti uspavanosti u kojoj čovjek ne vidi sebe kao halifu, namjesnika na Zemlji - nekoga ko može iza sebe ostaviti bolje od onoga što je naslijedio, ko svojoj djeci kreira prostor za budućnost, ali ne u ostavštini koja podrazumijeva samo materijalno blago, nego i duhovni ambijent u kojem će oni odrastati.
Lejletu-r-Regaib, Noć želja, također poznata kao Noć nade, prilika je da se krene u potragu za dubljom vezom s Bogom i osnaži duh na putu sunneta Božijeg Miljenika Muhammeda, a.s.
Za ovu noć se u muslimanskoj narodnoj tradiciji vjeruje da je to blagoslovljena noć u kojoj je suština Poslanika Muhammeda a.s. prešla od njegovog oca na njegovu majku. S obzirom na to da je Muhammed, a.s. kulminacija vjerovjesništva na Zemlji i da je poštovan kao “Pečat poslanika”, i “Milost svjetovima“ razumljivo je da je muslimanima ova noć važna jer je milošću Božijom u njoj otpočela posljednja vjerovjesnička priča.
Prema tome, mnogi muslimani širom svijeta koriste ovu priliku za dobrovoljne ibadete i zahvalnost Bogu na onome s čime je pejgamber Muhammed, a.s. poslan. Ova noć je prilika i možda prvi korak za prihvaćanje i razumijevanje Božije milosti kakvu nam opisuje hadis u kojem je Vjerovjesnik, a.s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: Ja sam u stanju učiniti Svome robu ono što o Meni misli, i s njim sam kad Me spomene. Ako on Mene spomene u sebi, i Ja njega spomenem u Sebi; a ako Me on spomene u nekoj skupini, Ja njega spomenem u skupini boljoj od nje. Ako se on Meni približi za jedan pedalj, Ja se njemu približim za jedan lakat; a ako se on Meni približi za jedan lakat, Ja se njemu približim za jedan hvat. Ako on Meni ide običnim hodom, Ja njemu idem žurno”.

Lejletu-r-Regaib – nafile i običajna duhovna praksa

Prema muslimanskom učenju čin nafile dobrovoljnog ibadeta ima svoju vrijednost i važnost u tome što tragaocima za Božijim zadovoljstvom otvara jedinstvenu mogućnost namjerne i ciljane kultivacije svijesti i vjerničke pažnje kroz duhovnu praksu. Duhovna praksa daje mogućnost duhovnog rasta, jer traži da insan pred Bogom rastvori sebe, svoj ego i skine veo koji sprječava harmoniju s Božijom odredbom, te mir sa sobom i svijetom.
O vrijednosti nafila najbolje govori sahih hadis koji prenosi Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘Objavio sam rat onome ko bude neprijatelj mome prijatelju. Najdraže Meni čime Mi se Moj rob može približiti jesu farzovi. Moj rob Mi se približuje nafilama sve dok ga ne zavolim, a kada ga zavolim, postanem njegov sluh kojim čuje, njegov vid kojim vidi, njegova ruka kojom prihvaća i njegova noga kojom hodi. Ako Me zamoli, udovoljit ću mu, a ako zatraži Moju zaštitu, zaštitit ću ga.“

Post

Preporučuje se da se dan, dakle prvi četvrtak mjeseca redžeba u kojem pada noć Lejletu-r-Regaib posti. Post je stroga obaveza u mjesecu ramazanu (obaveza je još i post keffareta, te prema nekim učenjacima i zavjetni post), a u drugo vrijeme, kao Bogu ugodno djelo može biti sunnet, mendub - pohvalno djelo i nafila – dobrovoljno djelo.
Nafila - dobrovoljni post, namaz ili drugi ibadeti ne mogu zamijeniti farzove tih ibadeta. Nafila ima svoj smisao i vrijednost ako se izvršavaju farzovi i ona kao dodatni ibadet je za osobe koje se žele još više približiti Uzvišenome Bogu. 

Dobrovoljni namaz

Dobrovoljne namaze možemo klanjati u džamiji, u sopstvenom domu, na otvorenom i na svakom drugom čistom mjestu. Međutim, nafile je najbolje klanjati u kući, osim onih koje je Poslanik, a.s. klanjao na otvorenom ili u džamiji. Najvrjednija nafila je ona koja se redovno obavlja.
U ovoj noći se između akšama i jacije može klanjati dvanaest rekata dobrovoljnog namaza salatu-r-regaib. Ovaj namaz se klanja tako da se na svakom rekatu poslije Fatihe uči sura El-Kadr tri puta i sura Ihlas dvanaest puta. Selam se predaje svaka dva rekata.

Salatu-r-regaib

1. rekat
• Subhaneke
• Euzu bismila
• Fatiha
• Sura El-Kadr, 3 puta
• Sura El-Ihla, 12 puta
2. rekat
• Bismila
• Fatiha
• Sura El-Kadr, 3 puta
• Sura El-Ihlas, 12 puta
Nakon što se završi dvanaest rekata, preporučuje se proučiti salavat na Muhammeda, a.s. sedamdeset puta.
• Allahumme salli ‘ala Muhammedi-n-nebijji-l-umijji ve ‘ala alihi ve sahbihi ve sellim
Zatim se učini sedžda na kojoj se sedamnaest puta uči:
• Subbuhun kuddusun rabbuna ve rabbu-l-melaiketi ve-r-ruh.

Vrativši se sa sedžde uči se dova: “Rabbigfir verham ve te džavez ‘amma te’alem inneke ente-l-e’azzu-l-ekrem. Rabbena atina min ledunke rahmeten ve hejji’ lena min emrina rešeda.“
A, onda se ponovo vratiti na sedždu i proučiti: “Subbuhun kuddusun rabbuna ve rabbul-melaiketi ver-ruh.“
Nakon toga, se mogu učiti i dove prema želji. Napominjemo da su ove prakse potpuno neobavezne, i one su samo prilika da se iskoristi jedna noć za posvećeniji susret sa sobom i Bogom. Ne treba osjećati krivicu, sramotu ili nedostojnost ako se propuste, jer bi to bilo suprotno pravilnom i produktivnom pristupu duhovnoj islamskoj praksi.

Lejletu-r-Regaib – nafile u džematu

Pored posta tokom dana i klanjanja salatu-r-regaib namaza postoje prakse koje se prakticiraju i u džematu, kao naprimjer zikr i noćni namaz.
Zikr u samoći, ali i u džematu prema hadisima i preporukama Božijeg Poslanika, a.s. imaju veliku vrijednost. Ebu Hurejra r.a. i Ebu Said r.a. kažu da su čuli Poslanika s.a.v.s. da je rekao: ”Skupovi u kojima se uči Allahov zikr su okruženi melekima sa svih strana, milost Allahova i sekine (mir, blagoslov, spas) se spušta na njih, i Allah Uzvišeni ih hvali melekima Svojim.”
Enes, r.a. kaže: ”Poslanik, a.s. je rekao: ”Kada se grupa ljudi sastane na nekom mjestu da čine zikr samo za Allahovo zadovoljstvo, melek sa nebesa im poviče: ”O, vi ljudi, vaši grijesi su oprošteni, i zamijenjeni sevapima.”
Noćni namaz je preporučen vjernicima, a prenosi se da je Poslanik, alejhi-s-selam, rekao: “Najbolji namaz nakon farza jeste noćni namaz.” Hadis je vjerodostojan i bilježi ga Muslim.
U jednom drugom hadisu se prenosi da je rekao Allahov Poslanik: „Oporučujem vam noćni namaz, jer zaista je to put dobrih prije vas, čin približavanja Allahu Uzvišenom, on odvraća od griješenja i briše grijehe.“ 
Allahu naš, podari nam bereket u redžebu i šabanu i podari nam da dočekamo ramazan!