Smutnje u svijetu

Autor: Almir Fatić Juni 04, 2015 0

Allahova, dž.š., milost prema ovom Ummetu ogleda se i u tome što nas je On, Uzvišeni, obavijestio o smutnjama (fiten) koje će nas pogađati, ali nam je ukazao i na načine kako da se od njih sačuvamo i zaštitimo. Vijesti o jednome i drugome pohranjene su u Knjizi našega Gospodara i sunnetu našega Vjerovjesnika, s.a.v.s. Također, u njima nalazimo i opise događaja, iskušenja i smutnji koje će se događati pred Smak svijeta, odnosno u ''zadnjem vremenu'' (ahiri zemanu).

 

Osnovno značenje arapske riječi el-fiten (množina riječi el-fitne koja se može prevesti kao iskušenje, smutnja itd.) jeste ''stavljanje zlata u vatru kako bi se odvojilo od njega ono što ne valja'' (Isfahani). Upravo u vremenima smutnji i iskušenja ''odavaja'' se dobar od lošega, iskreni vjernik od munafika: Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru (el-Enbija', 35). Dakle, Uzvišeni nas neprestano stavlja na kušnju nesrećama (bolešću, siromaštvom, gubitkom voljenih osoba...), odn. blagodatima (zdravljem, bogatstvom...) da bismo mi pokazali i dokazali ko smo i šta smo: zahvalni ili nezahvalni, strpljivi ili očajnici. Zato su učenjaci kazali da su fitne, u značenju iskušenja, Allahov zakon (sunnetullah) koji se ne mijenja. Fitne koje dolaze od Allaha, dž.š., su iskušenja, dok su fitne koje dolaze od ljudi i koje ljudi izazivaju – smutnje, kojima se na različite načine udaljava i odvraća od uzvišenog Allaha i Njegovoga Puta. Ovdje ćemo govoriti o ovoj drugoj vrsti fitni, fitni koje se nas tiču, dotiču ili, neuzubillah, od nas potiču!

Naše fitne

U prvome redu treba spomenuti i naglasiti onu fitnu koje razarajuće djeluju na međumuslimanske odnose. Zapravo, ona je najopasnija jer potječe iz naših redova, iz naših džemata, iz naših srca, iz nas samih. Zašto je važno o tome govoriti? Naprosto zato što je ta vrsta fitne, nažalost, u tolikoj mjeri prisutna među nama, u našem kolektivnom muslimanskom duhu, da je stanje krajnje zabrinjavajuće i uznemirujuće. Ona je još teža i opasnija zato što smo kao narod izloženi smutnjama koje dolaze i koje nam uporno priređuju oni koji nas ne vole. I umjesto da se zajedničkim snagama bavimo odbranom od tih fitni, mi svoju energiju trošimo na međusobno obračunavanje pokazujući pri tome nevjerovatnu količinu zavisti, podlosti, netrpeljivosti i mržnje, jednom riječju, na međusobno gloženje.

Naš Poslanik, s.a.v.s., upozorio nas je na ovu vrstu međusobnog gloženja u svom čuvenom govoru na Oprosnom hadždžu, kada je, između ostalog, rekao: „Šejtan je izgubio nadu da će biti obožavan u ovoj vašoj zemlji, ali ćete mu biti pokorni u onome što je ružno od vaših djela, čime će se on zadovoljiti“ (Tirmizi: 2264). Znači prokleti šejtan je izgubio nadu da će muslimane masovno okrenuti s Pravoga puta, ali će ih nagovarati da mrze jedni druge, zavide jedni drugima, prave međusobne smicalice i čine druge grijehe. Stanje vjernika i nevjernika u ovom slučaju nije isto, jer šejtan se zadovoljava time što je nevjernike odveo u nevjerstvo i više na njih ne troši vrijeme. Otuda je kod nevjernika manje zavisti, mržnje i međusobne netrpeljivosti nego kod muslimana. S obzirom da muslimane neće uspjeti kolektivno zavesti u nevjerništvo, on se zadovoljava time da među njih ubacuje zavist, podlost, nepovjerenje, netrpeljivost i mržnju kako bi se međusobno gložili (Tirmizijina zbirka hadisa, 5/29, bilješka br. 70).

U Kur'anu i hadisima Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., nalazimo upozorenja na ove stvari kao i na lijekove kojima se liječi ova vrsta fitne. Nema drugog lijeka da duša ozdravi osim koristeći te lijekove!

Fitne u i oko nas

U hadisima Allahovoga Poslanika, s.a.v.s., zapažamo veliki broj precizno opisanih primjera smutnji koje će se pojaviti pred Smak svijeta kao predznaka Sudnjega dana. Posebnu pažnju, pak, zavrjeđuju opisi onih smutnji koje možemo samjeriti i prepoznati u našem vremenu, a možda i sami sebe prepoznati u njima!

Prodaja vjere

Započnimo od najdragocjenije stvari za vjernika – vjere. Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavijestio nas je da će neki ljudi prodavati vjeru za neznatnu ovosvjetsku korist. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Požurite s dobrim djelima prije nego se pojave smutnje koje će biti tamne poput noćne tmine! Za vrijeme njih čovjek će osvitati kao vjernik a omrkavati kao nevjernik i omrkavati kao vjernik a osvitati kao nevjernik! Neki će prodati svoju vjeru za neznatnu ovosvjetsku korist“ (Tirmizi: 2307). Muhaddisu su tumačeći prvi dio hadisa kazali da on znači da će ljudi u vrijeme smutnji neke grijehe, kao što u prolijevanje bratske krvi, kaljanje njegove časti i prisvajanje imovine jutrom držati strogo zabranjenim, a onda će to uvečer smatrati dozvoljenim, i uvečer će to smatrati zabranjenim, a ujutru dozvoljenim. Da nas Allah sačuva takvog poimanja i ponašanja!

Ubistva

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Vrijeme će brzo prolaziti, djela će skoro nestati, pohlepa će biti ubačena u ljudska srca, pojavit će se smutnje i proširit će se el-herdž“. „Allahov Poslaniče“, upitali su, a el-herdž, šta je to?“ „Ubistvo, ubistvo!“ – odgovorio je (Buhari: 7061). Ulema različito tumači riječi ''vrijeme će brzo prolaziti'': jedni kažu da se misli na brzo prolazak vremena, tj. da će godina prolaziti brzo kao mjesec, mjesec kao sedmica, sedmica kao dan, a dan kao sahat. Drugi vele da se time misli na to da će među ljudima preovladati nezanimanje za nauku i pomirenje s neznanjem, dok treći kažu da se spomenutim riječima aludira na početak nestajanja država i izumiranje naroda. Bilo kako bilo, često čujemo pa i sami kažemo da vrijeme brzo prolazi i da je vremena sve manje! Na kraju ovog hadisa spominje se fenomen ubistava. Evo nekih statističkih podataka koji govore sami za sebe i tumače nam svijet u kome živimo:

- prema statističkim podacima UN-a Indija je u 2006. godini zauzela ubjedljivo prvo mjesto s čak 37.170 ubijenih;
- na drugom i trećem mjestu na ovoj listi su Rusija i Kolumbija sa 28.904, odn. 26.539 ubijenih, dok je Amerika sa 12.658 ubijenih zauzela šesto mjesto:
-u Americi se na svake 23 minute ubije po jedan čovjek; 
- po broju ubistava u Evropi prednjači Francuska; ova država je 12. na svjetskoj listi sa 1.051 ubijenim u 2006. godini.

Nestanak povjerenja

Ebu Hurejre, r.a., također prenosi da je Allavoh Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Kada nestane povjerenja, očekuj Kijametski dan“! „Kako će ga nestati, Allahov Poslaniče?“ – upitao je neko. „Kada se poslovi povjere onima koji im nisu dorasli“, odgovorio je on (Buhari: 6496)
Muhaddisi kažu da se ovdje prije svega misli na poslove vezane za vjeru, kao što su imamet (vođstvo), kadiluk (sudstvo), muftlik (institucija koja daje fetve) i dr. No ništa nas ne priječi da ove Poslanikove, s.a.v.s., riječi razumijemo u općenitom smislu, tj. da se odnosi na sve druge poslove (institucije) od zajedničkog ineteresa ljudima. Nažalost danas su mnogi predstavinici muslimana ''povjerljivi'' jedino prema svojim strankama koje ih imenuju ili postavljaju na važne društvene funkcije, iako neki od njih, doista, tome nisu dorasli! Nastanak povjerenja dovodi do strašnih društevnih poremećaja među ljudima. Ta činjenica lančano izaziva niz drugih negativnih svojstava kao što su: prevara, izdaja, sumnjičenje, uhođenje, optuživanje itd. Dakle, nestanak povjerenja je toliko opasna stvar da ju je Poslanik, s.a.v.s., povezao sa krajem ovoga svijeta.

Sticanje imetka

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: „Svijetu će doći vrijeme kada se čovjek neće brnuti za imovinu (dohodak), odakle ju je uzeo: da li iz dozvoljenog ili nedozvoljenog“ (Buhari: 2059). Situacija koja se spominje u hadisu nastat će onda kada kod ljudi oslabi iman (vjerovanje), a budu pretjerano pohlepni za materijalnim dobrima. Kao što je poznato iz našega šerijata, svakom muslimamu je dužnost sticati imovinu samo na pošten, častan i dozvoljen način. Ali valja biti svjestan da se u i oko imetka pletu mnoga iskušenja i mnoge smutnje koje se manifestiraju na više načina. Koliko je imetak kao imetak rizičan govori to da i halal imetak može čovjeka odvratiti od pokornosti, sjećanja i zahvale Allahu, dž.š.: O, vjernici, neka vas imanja vaša i djeca vaša ne zabave od sjećanja na Allaha! A oni koji to učine, bit će izgubljeni! (el-Munafikun, 9). Nadalje, čovjek često dolazi u iskušenje da ne dadne zekjat, sadaku, novac za neki hajrat ili kao pomoć za liječenje oboljelih, dok istovremeno velike sume novca potroši u zabavi, igri, ili, još gore, na haram način. Smutnje u vezi sa novcem ili imetkom ne prestaju, bilo da čovjek dođe u iskušenje da uzme ili uradi ono što je nezakonito, ili da se uplete u mito i korupciju, da radnicima ne isplati zarađene plate, da utaji porez, ili, pak, da prigovori onome kome je pomogao, ili, što je najgore, da novac ili svoj imetak potroši u ono što ljude odvraća od Allahovoga Puta.

Crveni vjetar, zemljotresi, izobličavanje lica...

Od Ebu Hurejrea, r.a., prenosi se da je rekao: Kazao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: „Kada plijen bude prelazio iz ruku u ruke bogataša, kada se ono što je nekome povjereno na čuvanje bude prisvajalo kao plijen, kada se davanje zekjata bude smatralo kaznom, kada se bude učilo zbog nečeg drugog a ne zbog vjere, kada čovjek bude poslušan svojoj ženi a neposlušan svojoj majci, kada čovjeku njegov prijatelj bude bliži od njegova oca, kada se po džamijama i mesdžidima bude povisivao glas, kada plemenom bude rukovodio najpokvareniji između njih, kada na čelu naroda bude najprezreniji između njih, kada se nekome bude ukazivala počast samo zbog bojazni od njegovoga zla, kada se pojave pjevačice i muzički instrumenti, kada se javno budu konzumirale sve vrste opojnih pića, kada sljednici Ummeta budu proklinjali njegove prethodnike, tada očekujte pojavu crvenog vjetra, zemljotresa, potonuća u zemlju, izobličavanja lica, kamenje iz neba i slične druge znakove u obliku nesreća koje će se događati u nizu poput zrna koja, jedno po jedno, poispadaju sa raskinute ogrlice“ (Tirmizi: 2324).

Završavamo dovom koju nam je oporučio naš Vjerovjesnik, s.a.v.s.: „Kada neko od vas bude na tešehhudu, tj. bude proučio ettehijjatu, neka traži zaštiti kod Allaha od četvero govoreći: Tražim utočište kod Allaha od džehennemskog azaba, od kaburskog azaba, od iskušenja života i smrti, i od iskušenja Mesiha Džedžala“ (Muslim: 588).

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija