digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Tradicija

Zašto je post dobar za mentalno zdravlje?

Autor: Nedim Botić Juli 05, 2015 0

Sve veći broj stanovnika naše države pati od depresije, anksioznosti, bolesti ovisnosti i drugih psihičkih smetnji. Mjesec ramazan se nameće kao izvanredna prilika za poboljšanje ne samo fizičkog, već i mentalnog zdravlja. Na koji način post pomaže u prevenciji i sanaciji psiholoških problema, za portal Preporoda smo razgovarali s Jasnom Subašić, voditeljicom Psihološkog savjetovališta 'Sara' te urednicom portala Psiholog.ba.

 

Preporod: Na početku, želimo da vam se zahvalimo na vašem pristanku na ovaj razgovor. Možete li našim čitateljima pojasniti zašto je post tokom ramazana korisno rješenje za psihološke probleme s kojima se susreće savremeni čovjek?

Jasna Subašić: Širom svijeta sve više ljudi uviđa blagotvorno djelovanje posta, te post po  savjetu ljekara prakticira i veliki broj nemuslimana u cilju poboljšanja zdravlja. Islamski post je najpotpuniji, te donosi maksimalnu dobit po organizam čovjeka.

Psihološke koristi posta su mnogobrojne. S duhovne strane, ramazanski post oslobađa vjernike od dunjalučkih okova i svakodnevnih razmišljanja  o raznim mogućnostima ugode, od kojih je jedna uživanje u hrani i piću.

Utvrđeno je da se 65 % tjelesne energije nakon teškog i obilnog obroka usmjerava ka digestivnom sistemu. Post odmara digestivni sistem, te omogućava detoksikaciju i čišćenje organizma. Dok se ovaj proces odvija, tjelesna energija koja je inače usmjerena na varenje hrane tokom cijeloga dana, sada biva usmjerena na regeneraciju organizma i njegovo obnavljanje.

Osoba istovremeno jača i mentalnu oštrinu te dobija nove ideje za rad. Dakle, blagotvorno djelovanje posta nije ograničeno samo na fizički aspekt organizma, nego donosi nebrojeno mnogo koristi i prednosti za mentalno zdravlje i psihološku stabilnost.

Preporod: Koje su to neke od psiholoških koristi posta?

Jasna Subašić: Sama činjenica da je ramazan vrijeme jačanja porodičnih  i prijateljskih veza djeluje blagotvorno na mentalno zdravlje pojedinca.  Socijalna mreža jača, te se pojedinac unutar nje osjeća sretnije.

U vrijeme posta, vjernik razvija samokntrolu, jača samodisciplinu, um radi aktivnije, te više no ranije dolaze do izražaja mogućnost koncentracije i pažnje. Čovjek manje spava, ali je kvalitet sna mnogo bolji i  budi se osvježen.

Neke osobe navode povećanu kreativnost  i inspiraciju u poslu, te generalno više energije za rad i djelovanje nego u drugim mjesecima. Općenito, u vrijeme posta osjećamo se opušteniji i sretniji.

Preporod: Kako iskoristiti post za poboljšanje mentalnog zdravlja?

Jasna Subašić: Ljekari navode da njihovi pacijenti tokom perioda posta imaju veću sposobnost koncentracije i pažnje, da su manje anksiozni, te se mnogo bolje nose sa depresivnm stanjima.

Ramazanski cjelodnevni post uči nas da odgodimo zadovoljstvo i da ipak efikasno funkcioniramo unutar poslovnih i privatnih obaveza. Učenje odgode zadovoljstva važno je za razvoj samodiscipline i samokontrole. Ovo je, pak,  primarni uslov za uspjeh u životu, bilo u vjerskom, poslovnom ili privatnom smislu. Ukrotiti vlastitu dušu i njene prohtjeve. Tada počinje duhovni i vjerski rast.

Stoga je post idealno vrijeme za prekid s lošim navikama i štetnim životnim stilovima.  Pokušajmo tokom ovog mjeseca pozitivnije razmišljati o svom životu i o drugim ljudima, ostavimo neke loše stvari koje inače činimo (konzumacija duhana, alkohola, itd.), zdravije se hranimo, iskoristimo jutra na konstruktivan način (čitajući, razmišljajući, pripremajući se za radni dan), budimo ljubazni i od koristi drugima.

Muslimanima je putem sunneta Božijeg Poslanika, s.a.v.s., preporučen post i u nekim drugim mjesecima u godini, određenim danima u sedmici ili u mjesecu.  To je idealan način za očuvanje fizičkog i psihološkog zdravlja tokom čitave godine, i nakon završetka ramazana.

 

Biografija: Jasna P. Subašić je diplomirani magistar psihologije i certificirani kognitivno-bihevioralni terapeut. Diplomirala je na  Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2006. godine, a magistrirala na Nastavničkom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru 2011. godine. Posjeduje više godina iskustva u radu sa odraslima i djecom, u državnim ustanovama (JU „Djeca Sarajeva“, 2009-2012) i u privatnoj praksi. Urednica je edukativnog psihološkog portala za djecu i odrasle -  www.psiholog.ba. Udata, majka dvoje djece.  Živi i radi u Sarajevu.

« Ajet koji trebamo imati na levhi u kući Džuz 19: Sila argumenata ili argument sile »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine