50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Hoćemo li se uozbiljiti: Švercovanje koronom

Hoćemo li se uozbiljiti: Švercovanje koronom Ultrastrukturalna morfologija novog korona virusa (2019-nCoV), koji je identificiran kao uzrok nove raspiratorne bolesti čiji su prvi slučajevi zabilježeni u Wuhanu, Kina. Ilustraciju je objavio Centar za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) u Atlanti, Geo

Jučer je iz Mostara našim medijskim prostorom odjeklnula zaista zastrašujuća  informacija o ljudskoj nemarnosti. Doktorica iz Mostara je novinarima iznijela šokantne informacije o ponašanju dvojice pacijenata zraženih korona virusom.

Prema audio snimku kojeg sam dobio, doktorica vidno uznemirenim glasom novinarima objašnjava kako su jučer oko 9 sati „preko veze i poznanstva“  iliti „prošvercovani“ otac i sin iz Mostara primljeni na Odjel za plućne bolesti Sveučilišno-kliničke bolnice - SBK Mostar. Tretirani su kao obični plućni bolesnici, te su kasnije otišli kući, a broj osoba s kojima su ostvarili kontakt teško je utvrditi.

Prema riječima neimenovane i vidno zabrinute doktorice, u toku boravka u bolnici, pacijenti su se nesmetano kretali i komunicirali i sa doktorima i sa pacijentima. Neodgovorne pacijente koji su zatajili boravak u Italiji primio je ljekar sa Odjela za plućne bolesti, zbog kako mediji javljaju  “naredbe s "vrha". Mostarska čaršija špekulira da je zaraženi u pet dana poslije povratka iz Italije navodno imao stotine kontakata.

Jedino pojedinačnom odgovornošću i ozbiljnim društvenim mjerama moći ćemo se koliko-toliko odbraniti od ove opasne pandemije, jer su nam zdravstveni resursi prilično skromni i kao što vidimo iz mostarskog primjera, veoma lahko mogu biti „izbačeni iz stroja“.


Prema posljednjim informacijama, nakon ovog incidenta poduzete su dodatne mjere kontrole i izolacije kojima je obuhvaćeno petoro zdravstvenih radnika sa CUM-a, te cijela smjena Odjela za plućne bolesti i pacijenti iz sobe u kojoj su dvojica „skijaša iz Italije“ bili smješteni.  

Jedino pojedinačnom odgovornošću i ozbiljnim društvenim mjerama moći ćemo se koliko-toliko odbraniti od ove opasne pandemije, jer su nam zdravstveni resursi prilično skromni i kao što vidimo iz mostarskog primjera, veoma lahko mogu biti „izbačeni iz stroja“. Prema saznanjima koje sam dobio u telefonskim kontaktima sa prijateljima iz evropskih zemalja i mnogo naprednije i bogatije zemlje su zatečene, a njihovi zdravrstveni centri paralizirani.

Najopasniji aspekt ove globalne pandemije jeste to što novom koronavirusu još uvijek nema dovoljno relevantnih i potvrđenih naučnih saznanja. Ona se zapravo tek ustanovljavaju dok naučnici ispituju karakteristike virusa i pokušavaju za njega pronaći vakcinu i lijek. Stoga su važna najnovija saznanja do kojih dolazimo, ali i provjerenost informacija koje se plasiraju, pa ćemo ovdje donijeti najnovije koje je objavila agencija Reuters.

Naime, prema Reutersu, jučer su naučnici Nacionalnog instituta za alergijske i zarazne bolesti (NIAID) koji djeluje kao dio mreže američkih Nacionalnih instituta za zdravlje objavili najnovija saznanja o karakteristikama i ponašanju korona virusa koji izaziva bolest COVID-19.

Studija naučnika sa NIAID-a je ustanovili da novi koronavirus može ostati u zraku satima, a na površinama danima. „Visoko zarazan novi koronavirus koji je eksplodirao u globalnu pandemiju može satima i danima ostati održiv i zarazan u kapljicama,“ navodi se u ovom novom istraživanju koje bi trebalo ponuditi upute za pomoć ljudima da izbjegnu da budu zaraženi respiratornom bolešću koja se zove COVID-19.

Kako stoji u informaciji Reutersa naučnici sa NIAID-a su pokušali oponašati virus deponiran od zaražene osobe na svakodnevne površine u domaćinstvu ili bolnici, poput kašljanja ili dodirivanja predmeta. Koristili su uređaj za raspršivanje aerosola koji je umnožavao mikroskopske kapljice stvorene u kašlju ili kihanju. Oni su potom istraživali koliko dugo je virus ostao zarazan na tim površinama. Njihovi testovi su pokazali da, kada virus nose kapljice ispuštene kad neko kašlje ili kihne, on ostaje održiv ili još uvijek može zaraziti ljude u aerosolima najmanje tri sata.

Nadalje, ustanovili su da na plastičnim površinama i na nehrđajućem čeliku održiv virus se može otkriti nakon tri dana. Na kartonu virus nije bio održiv nakon 24 sata. Na bakru je trebalo 4 sata da se virus deaktivira. Što se tiče poluživota, istraživački tim NIAID-a je otkrio da treba oko 66 minuta da polovica virusnih čestica izgubi funkciju ako se nalaze u kapljici aerosola.To znači da će nakon još sat i šest minuta tri četvrtine virusnih čestica biti u osnovi inaktivirano, ali 25% će i dalje biti održivo. Količina održivog virusa na kraju trećeg sata smanjit će se na 12,5%, pokazalo je istraživanje koje je predvodio Neeltje van Doremalen iz NIAID-ovog pogona u Montani u laboratorijima Rocky Mountain.

Na nehrđajućem čeliku je potrebno 5 sati i 38 minuta da polovica virusnih čestica postane neaktivna. Na plastici, vrijeme poluraspada je 6 sati i 49 minuta, otkrili su istraživači. Na kartonu je poluživot virusa bio oko tri i pol sata, ali istraživači su rekli da postoji velika varijabilnost u tim rezultatima pa savjetujeu oprez u tumačenju tog broja. Najkraće vrijeme preživljavanja bilo je na bakru, gdje se polovica virusa inaktivirala u roku od 46 minuta.

Kao dio svojih eksperimenata, istraživači su usporedili stabilnost SARS-CoV-2 sa stabilnošću SARS-CoV-1 pod istim eksperimentalnim okolnostima i otkrili slične rezultate. "To ukazuje na to da razlike u epidemiološkim karakteristikama ovih virusa vjerojatno proizlaze iz drugih čimbenika", zaključuili su naučnici sa NIAID-a, "uključujući i velika virusna opterećenja u gornjim dišnim putevima i mogućnost da osobe zaražene SARS-CoV-2 prolijevaju i prenose virus dok su osobe zaražene bez simptoma.

Potražite Preporod aplikaciju za android i iOS uređanje. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju. 

Dakle, u Mostaru se jučer, unatoč brojnim upozorenjima ranijih dana, ponovio identičan slučaj iz Italije, europskog žarišta zaraze najnovijom globalnom pandemijom. Ostaje nada da još uvijek imamo priliku da se kao pojedinci i društvo uozbiljimo! Jer, krajnje je vrijeme, ako već nije kasno. Slučaj iz Mostara treba i državnim organima poslužiti kao opomena da se uz vanredne mjere počinju sporovoditi i vanredne kaznene mjere za neodgovorne pojedince!

Zadnji put promjenjen srijeda, 18 Mart 2020 09:33
Mirnes Kovač

Mirnes Kovač je novinar i politički analitičar iz Sarajeva. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, a magistrirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Sussex u Velikoj Britaniji. Bavi se praćenjem i analizom političkih procesa u regiji Bliskog istoka i Balkana. Predavač je na SSST-u, sarajevskom univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology. Pored prevodilačkog rada, autor je brojnih članaka i knjiga, a kao politički analitičar saradnik je Al Jazeere, Huffington Posta i drugih elektronskih i printanih medija. Član redakcije Preporoda je od 2006. godine.

Twitter

Facebook

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija