Karadžić i njegova zločinačka zaostavština sutra će se suočiti s konačnom presudom za ratne zločine

Autor: Ajša Hafizović Hadžimešić Mart 19, 2019 0

Radovanu Karadžiću, lideru bosanskih Srba sutra će biti izrečena konačna sudska presuda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba na teritoriji Bosne i Hercegovine u periodu od 1992.-1995. 

Radovan Karadžić je bio predsjednik SDS-a u BiH, a nakon početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i predsjednik samoproglašene republike srpskog naroda uspostavljene na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine.

Prvostepenom presudom iz marta 2016. godine Karadžić je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora. Raspravno vijeće je zaključilo da je Karadžić počinio ratne zločine i proglasilo ga krivim za:

Genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.

SUĐENJE RADOVANU KARADŽIĆU - STATISTIKA

Broj sudskih dana 499

Broj svjedoka tužilaštva 337

Broj dokaznih predmeta tužilaštva 6671

Broj svjedoka odbrane 248

Broj dokaznih predmeta odbrane 4807

Broj svjedoka koje je pozvalo Vijeće 3

Sudjelovanje u četiri udružena zločinačka poduhvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Udruženi zločinački poduhvat počinjen u općinama širom Bosne i Hercegovine, te širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. 

Udruženi zločinački poduhvat je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od vazdušnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Udruženi zločinački poduhvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine.

Na osnovu individualne krivične odgovornosti (član 7(1) Statuta Međunarodnog suda), Radovan Karadžić je prvostepenom presudom proglašen krivim za:

  • Genocid
  • Progone (zločini protiv čovječnosti)
  • Istrebljivanje (zločini protiv čovječnosti)
  • Ubistvo (zločini protiv čovječnosti)
  • Ubistvo (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
  • Deportaciju (zločini protiv čovječnosti)
  • Nehumana djela - prisilno premještanje (zločini protiv čovječnosti)
  • Terorisanje (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
  • Protivpravne napade na civile (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
  • Uzimanje talaca (kršenja zakona ili običaja ratovanja) Kazna: 40 godina zatvora

Tužiteljstvo ICTY-a je 1995. godine protiv njega podiglo optužnicu, međutim 'heroj' bosanskih Srba, Karadžić, u kukavičkom bijegu od suočavanja s posljedicama zločinačke politike koju je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu vodio – bio je na slobodi do 2008. godine. Nakon hapšenja u Beogradu, prevezen je u zatvor Scheveningen.  

Suđenje je počelo u oktobru 2009. i trajalo je 499 dana, a u postupku je bilo 586 svjedoka, a presuda je u konačnici glasila 40 godina za najteže ratne zločine počinjene u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Nakon izricanja presude ovlasti za Karadžićev slučaj prebačene su na Mehanizam za međunarodne krivične sudove MICT, a na presudu su se žalili i tužiteljstvo i Karadžićeva odbrana.

Nakon izmjene sastava sudskog prizivnog vijeća, presudu će donijeti Vijeće koje čine: predsjedavajući Vagn Prüsse Joensen, suci William Hussein Sekule, José Ricardo de Prada Solaesa, Graciela Susana Gatti Santana i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Dok Karadžićeva odbrana traži oslobađajuću presudu, tužiteljstvo MICT-a u svojoj žalbi traži doživotnu kaznu zatvora i prihvatanje žalbe na prvostepenu odluku kojom je odbačena optužba za genocid u drugim općinama osim Srebrenice. Na popisu općina za koje tužiteljstvo MICT-a tvrdi da su bile poprište genocida su i Bratunac, Foča, Ključ, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Tužiteljstvo je stava da bi Karadžić za učešće u udruženim zločinačkim poduhvatima (UZP) – za genocid u Srebrenici, terorisanje civila Sarajeva i progone u 20 bosanskohercegovačkih općina, trebao biti osuđen na doživotnu kaznu –jer kada se ovi udruženi poduhvati uzmu kao cjelina, navode tužioci, „oni čine najveći i najstrašniji set zločina za koje je jedna osoba ikada optužena u Haagu. Ovakva težina zločina prevazilazi okvir potreban da se izrekne doživotna kazna“.

00Sličica Želim Print

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija