U danima dok traje rasprava šta u dokumentima reformske agende (dokument čije usvajanje i implementacija je preduslov da Bosna i Hercegovina dođe do novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije) znači nazivanje entitetskih nadležnosti državnima, na sceni je očit primjer uništavanja jedne državne institucije. Uposlenici Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (NUBBiH) u dopisu od 5. jula upoznali su nadležne da nemaju elementarne uslove za rad i da svoja vrata namjeravaju zatvoriti 25. augusta. Uposlenici Biblioteke, kako su rekli, nisu primili platu već četiri mjeseca. Zbog istog problema u aprilu su privremeno obustavili rad, ali su nastavili nakon obećanja Vlade KS. Ispostavilo se da su ta obećanja bila lažna i da je Nacionalna biblioteka odbačena od svih nivoa vlasti. “Nažalost, dovedeni smo do ruba i primorani smo zatvoriti svoja vrata jer 42 porodice zaposlenika NUBBiH ne mogu ovako preživljavati. Primjera radi, do jeseni treba da preživimo od dvjestotinjak maraka nakanade za topli obrok. Kako? Da kupimo kantu farbe, zelene, ofarbamo se u zeleno i živimo od fotosinteze?”, upitali su. Kazali su da će svoja vrata simbolično zatvoriti 25. augusta. “To je dan kada su 1992. godine gorjele knjige, dan kada je zapaljena biblioteka u zgradi Vijećnice. Neka se gospoda koja organizuje prijem u zgradi Vijećnice na dan paljena Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH zapita da li su završili ono što je tog nesretnog dana započeto”, kazali su. U prilog su poslali i dopis koji su uputili na adresu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, ministrici civilnih poslova BiH Dubravki Bošnjak, premijeru Federacije Nerminu Nikšiću, federalnoj ministrici obrazovanja i nauke Jasni Duraković, federalnoj ministrici kulture i sporta Sanji Vlaisavljević, premijeru Kantona Sarajevo Nihadu Uku, kantonalnom ministru kulture i sporta Kenanu Magodi i kantonalnoj ministrici visokog obrazovanja, nauke i mladih Adni Mesihović.

Naveli su da je Skupština Kantona Sarajevo ove godine usvojila Zakon o privremenom sufinansiranju institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač BiH. Kako su naveli, to je koliko-toliko prihvatljivo rješenje za sedam institucija od kulturnog značaja za BiH. “Ipak, u praksi, od ovog zakona NUBBiH nije, do sada, imala apsolutno nikakve koristi... Pored toga, trenutnu situaciju usložava i to što Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke još uvijek nije raspisalo Javni poziv o sufinansiranju programa i projekata institucija nauke i kulture od značaja za BiH. Iako značajna sredstva koje je obezbjeđivalo ovo ministarstvo, ona ipak nisu dovoljna ni trajna. Nažalost, nije raspisan ni odgovarajući javni poziv Ministarstva kulture i sporta FBiH, koji jeste značajna podrška našoj i drugim institucijama kulture, mada u limitiranom iznosu”, naveli su u dopisu.

Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu jedna je od institucija koja je pružila punu podršku Biblioteci, a u svom saopćenju su naglasli i posebnu posljedicu gašenja ili zastoja u radu ove institucije: „U slučaju gašenja Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine izdavači bi izgubili podršku za dobijanje CIP-a, ISBN, ISSN, ISMN i DOI brojeva za svoje knjige; ugroženo bi bilo funkcionisanje Virtualne biblioteke i COBISS centra; zaustavljena bi bila izrada nacionalnih bibliografija BiH; e-CRIS.BH bi prestao s radom. Ali važnije od svega jeste da će obustavljanjem rada Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine biti ugrožen i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine – Specijalne zbirke Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, koje su riznice našeg kulturnog naslijeđa. Njihov gubitak bio bi nenadoknadiv.“

Sve kulturne institucije na državnom nivou s vremena na vrijeme dođu u ovakvu situaciju. Podsjećamo da je Zemaljski muzej BiH bio zatvoren 2012. godine i tek nakon potpisivanja memoranduma, koji je obavezivao različite nivoe vlasti za sufinansiranje kulturnih institucija, otvoren je nakon tri godine. Zemaljski muzej je zbog tumačenja Djetonskog sporazuma u nadležnosti Vijeća ministara BiH, a djelovanjem tadašnjeg ministra civilnih poslova iz SNSD-a Zemaljski muzej je doveden do situacije kada su zakovane daske na ulaz u Muzej.

Baš kao i danas, kada se govori o problemima NUBBiH, u to vrijeme ministri i predstavnici različitih nivoa vlasti raspravljali su u javnosti o tome ko se odgovornije bavi „državnim pitanjima“i koja nacionalna prava su ugrožena. Nakon zatvaranja Muzeja, tadašnji premijer Nermin Nikšić je govorio o problemima u načinu finansiranja kulturnih institucija i pitanje je da li će ga i ovaj put zadesiti isti scenarij u vezi s NUBBiH. U iznalaženju rješenja za NUBBiH dodatno komplicira nastojanje da se smijeni aktuelni direktor ove biblioteke koji je iz (ne)opravdanih razloga sakrio pečat ove institucije, a kojem radnici poručuju da treba ići u zasluženu penziju.