Konferencijom Prepreke u procesuiranju ratnih zločina, koja je održana 14. maja u Sarajevu počelo je obilježavanje 21. godišnjice genocida u Srebrenici. Bila je to druga međunarodna ekspertna konferencija u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocija i Udruženje Majke enklava Srebrenica i Žepa koja se bavi problemom prepreka u procesuiranju ratnih zločina počinjenih u BiH tokom agresije 1992. – 1995. na kojoj su učestvovali najeminentniji eksperti međunarodnog prava UN-a i Haškog tribunala.

Učesnici konferencije su bili glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, prvi američki ambasador za ratne zločine David Sheffet, članovi Komisije UN-a za međunarodno pravo: prof. dr. Ernest Petrić, prof. dr. Sean D. Murphy, prof. dr.Mathias Forteau, prof. dr.Dire Tladi, Fermin Cordoba direktor Odjela za ljudska prava misije OSCE-a BiH, mr. Amir Ahmić oficir za vezu sa Haškim tribunalom, viši asistent Pravnog fakulteta u Zenici dr. Enis Omerović, predsjednica udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa, Munira Subašić, te kao gosti ispred Suda i  Tužilaštva BiH Hilmo Vučinić, Gordana Tadić i drugi.

Konferencija je bila fokusirana na problematiku procesuiranja predmeta ratnih zločina koje je Haški tribunal prenio u nadležnost Suda i Tužilaštva BiH uz stavljanje akcenta na predmete pod oznakom A koji godinama stoje, kako su organizatori istakli, skriveni zbog političkih utjecaja, tj. visoke pozicioniranosti velikog broja osoba u ovim predmetima koji danas rade u okrilju stranke, policije, vojske, općine itd

 „Danas želimo da govorim o onome sa čime se žrtve najviše sreću u posljednjih 20 godina, da vidimo šta je to što se može bolje uraditi za dobro svih. Našu djecu niko ne može vratiti, ali moramo se boriti za onu djecu koja ostaju iza nas“, kazala je u pozdravnom obraćanju predsjednica Udruženja pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić postavljajući pitanje šta je sa listom od 850 predmeta na kojoj se nalazi preko 2000 imena osoba koje obnašaju visoke političke funkcije, kao i pozicije u policiji, vojsci i drugdje, a koji su još uvijek slobodni i skriveni od pravde. „Ti predmeti su stavljeni u ladicu, oni su sakriveni“, upozorila je Subašić i zamolila učesnike konferencije da pomognu da žrtve dođu do istine i pravde. „Molim sve vas koji ste došli da nam pomognete, a pozivam i političare da pomognu, da sve majke koje traže svoju ubijenu djecu pronađu bar jednu njihovu kost i zabilježe nišanom, križom, krstom ili nekim drugim obilježjem mjesto gdje mogu otići i pomoliti se Dragom Bogu za dušu svoga djeteta“, kazala je Subašić.

Posebno je zahvalila gostu konferencije Marku Harmonu, haškom tužiocu u  predmetu protiv Radoslava Krstića - prvog ratnog zločinca koji je osuđen za genocid u Srebrenici. „On je počeo, drugi završavaju“, kazala je Subašić.

Potrebna nova državna strategije za rad na predmetima ratnih zločina

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz u svom izlaganju se osvrnuo na probleme regionalne saradnje i neučinkovitost Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH koju je Vijeće ministara usvojilo 2008.

„Nedavno su me pitali koja je za mene najveća frustracija otkako sam na ovoj funkciji. To je nedostatak priznavanja onog što je pogrešno, što je loše učinjeno. Nikada ne bih rekao da će 20 godina nakon konflikta biti moguće vidjeti herojski doček nekoga ko je osuđen, ko je priznao krivicu. Nikada nisam očekivao da će nekoliko dana prije izricanja presude Karadžiću jedan studentski dom biti nazvan njegovim imenom - imenom ratnog zločinca. To je bila najveća frustracija u mom poslu - da se stavlja hipoteka na nove generacije, da se nameće način mišljenja koji bi danas trebao biti drugačiji od onoga iz tog vremena“, kazao je u svom izlaganju ističući pri tome kao ključnu odgovornost političara. Naglasio je da regionalna saradnja nije na onom nivou na kojem je bila prije nekoliko godina, jer ima tendenciju sve veće politizacije što dodatno komplicira i otežava procesuiranje. „Ne vidim preuzimanje odgovornosti na političkom nivou. Ovdje je češći utisak da su oni više dio problema nego dio rješenja“, kazao je Brammertz.

Podsjetio je da će do kraja iduće godine Haški tribunal završiti svoj rad, kao i da će mehanizmi za nastavak rada i dalje funkcionirati, jer je ostalo još oko 100 slučajeva da se riješi. Istakao je da Haški tribunal posjeduje bazu podataka o ratnim zločinima koja ima 10 miliona stranica što je, kako je rekao najveća dokumentacija u svijetu o konfliktu u bivšoj Jugoslaviji, napominjući  da se samo mali dio ove dokumentacije koristi u procesuiranju. „Govorim o važnim izjavama, ekspertskim izvještajima, forenzičkim dokazima, mnoštvu dokaza koja su dostupna. Mi podstičemo naše kolege iz BiH da dođu u Hag i nađu dodatne dokaze za predmete koje trebaju voditi“, kazao je Bramertz.

Osvrćući se na nedavnu oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju iznio je uvjerenje da će greška biti otklonjena u žalbenom postupku.

Enes Omerović, viši asistent na Pravnom fakultetu u Zenici, svoju prezentaciju je fokusirao na problem dvojnog državljanstva u regionu kao mogućoj nepovratnoj prepreci u procesuiranju ratnih zločina. Istakao je da rigidno tumačenje koncepta državljanstva ugrožava pravdu iako u pravilu 161 običajnog prava postoji obaveza države da sarđuje i na stvarima izručenja shodno pravilu 158.

„Stotine miliona su investirani da se bave najgorim zločinima, a da nemamo na regionalnom nivou pravni okvir za sveobuhvatni pristup istragama i procesuiranju. Dakle, prepreke imaju više veze sa onemogućavanjem regionalne saradnje, nego sa nečem drugim“, kazao je Brammertz uz napomenu da bi dvojno državljanstvo bio jedan od važnijih pitanja koje bi trebalo biti razmatrana u poglavljima 23 i 24 za pristupanje EU kad ona budu otvorena, jer ono što sada imamo na djelu nije u skladu sa standardima EU.

Amir Ahmić, oficir za vezu s Haškim tribunalom u svom obraćanju je napravio kratak pregled Pravila puta Rimskog sporazuma koji je bio obavezujući za BiH u periodu od 1996. - 2004. a prema kome je Haški tribunal u periodu od 8 godina pregledao predmete tzv. strana područja bivše Jugoslavije. Podsjetio je na posljednji izvještaj glavnog tužioca Brammertza pred UN-om u kome je navedeno da je nakon 7 godina od usvajanja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina postalo jasno da neće biti ispunjeni njeni ciljevi.  Upozorio je da se prilikom izrade Državne strategije nije otklonio jedan od ključnih  razloga blokade ranijeg rada pravosuđa BiH na predmetima Pravila puta, što je posljedica pravilnika Tužiteljstva iz 2004 godine kada je tužitelj Marinko Jurčević ovim pravilnikom sav proces vratio 7 godina unazad. Iznio je uvjerenje da Pravila puta mogu biti dobar osnov za redefiniranje nove Državne strategije. Kao ključno pitanje postavio je pitanje predmeta sa oznakom A. „Ne radi se o običnim izvršiocima. Preko mojih ruku je otišlo najmanje 500 predmeta sa oznakom A. Radi se o visokim nivoima koja se odnose prije svega na opštinska rukovodstva, političke funkcije, vojne, policijske, specijalne jedinice itd. Zamolio je zamjenicu glavnog tužioca Gordanu Tadić da kaže gdje su predmeti pod oznakom A upozoravajući da nemamo više puno vremena jer svjedoci umiru. Istakao je da ogromna odgovornost leži na međunarodnoj zajednici i Vijeću sigurnosti, jer su dobro znali kada je osnivan Sud BiH i kada je profunkcioniralo Tužilaštvo BiH da se treba praviti transfer predmeta.

Predmeti sa oznakom A su u Bazi podataka Tužilaštva BiH

Zamjenica glavnog tužitelja Gordana Tadić i rukovoditeljica posebnog odjela za ratne zločine potvrdila je da Tužilaštvo BiH još uvijek ima veliki broj neriješenih predmeta - oko 650 predmeta KTRZ o poznatim izvršiocima, oko 1500 predmeti o određenim događajima, među kojima se nalaze i predmeti ekshumacija kojih je preko 800,  kao i preko 400 KTN predmeta.

„Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima za ratne zločina jedna od osnovnih radnji bila je da se uradi baza podataka. Ta baza podataka je do prošle godine bila pri Visokom sudskom vijeću sada je kod nas i to je prilično uređena baza podataka u kojoj imamo evidentirane počinioce događaje, vezane  predmete. Baza se ne odnosi samo na Tužilaštvo BiH nego na sva tužilaštva u BiH“, kazala je Tadić napominjući da je Tužiteljstvo uložilo velike napore u posljednjih 3 godine i uspjelo završiti predmete s oznakom B  preuzete iz Haga, kao i da je početkom godine napravljena analiza najsloženijih predmeta ratnih zločina u koju je uvršten i akcioni plan za naredni period prema kome su tužitelji zaduženi sa po 5 predmeta ratnih zločina koji su u prioritetu u naredne 3 godine. „To su predmeti koji su trebali biti završeni u roku od 7 godina od usvajanja Državne strategije za čije rješavanje su rokovi prošli“, napomenula je Tadić i zamolila sve koji mogu pomoći da se nova državna strategija procesuiranja ratnih zločina postavi na jedan realan osnov.

Ispred Suda BiH se obratio sudija Hilmo Vučinić napominjući da je Sud BiH od početka rada, od slučaja Maktouf, bio prvi sud u regiji koji je prepoznat po stručnom kadru, te da su svi slučajevi koji su im upućeni od Haškog tužiteljstva okončani.  Napomenuo je da Sud BiH dobiva predmet kada se oni pojave u vidu optužnice - da li treba izdati ili prihvatiti optužnicu, te da koriste standarde koji nisu postojali u Krivičnom zakonodavstvu bivše Jugoslavije, kao i da je Sud BiH jedini sud u BiH koji u svojoj sudnici ustanovljuje krivicu za zločin protiv čovječnosti. Naglasio je da Sud BiH poštuje žrtve, da se glas žrtve dovoljno čuje u ovom sudu, kao i da žrtve mogu pratiti procese.

Hotić: Entitetski sudovi su greška

„Mi budemo  na galeriji, prisustvujemo suđenjima. Bili smo i u galeriji Haškog tribunala i tretirani smo kao žrtve sa uvažavanjem“, kazala je Kada Hotić potpredsjednica Udruženja Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa, a zatim postavila pitanje šta je sa zaštitom žrtava u svakodnevnom životu. „Mi smo posjetili mjesto zločina sa cvijećem, a specijalna policija sa oklopima, naoružana, izašla je pred nas, izgurala nas, ostale smo s modricama i ne možemo dokazati da smo bile napadnute. Nijedan advokat nije htio da nas brani, kaže: Imate li ime. Kažemo: Imamo policiju RS. Svijet nam je učinio veliku nepravdu. Presudom protiv Srbije i CG dokazano je da su vojska i policija RS učestvovali u genocidu u Srebrenici, da su počinili genocid, a da ta ista policija čuva javni red i mir u Srebrenici i govori kad ću proći, a kad neću i hoću li izaći 9. januara sa parolom da ne podržavam da se taj dan praznuje, jer to je dan kad je stvorena genocidna tvorevina Republika srpska. To je moje pravo kao žrtve. Ja sam odatle istjerana“, istakla je Hotić, te prozvala Tužilaštvo zbog  ekshumacijama: „U Tužilaštvu kažu neće više potrošiti ni dinar na probna kopanja.“ „Kakva probna kopanja!? To su istražna kopanja! Mora se istražiti teren da bi se otkrila grobnica“, istakla je Hotić podsjećajući da u grobnicama još uvijek leži nekoliko hiljada ubijenih koji čekaju svoj mezar.

Cijeli izvještaj u Preporodu 1. juni